SPLIT, 9. srpnja (Hina) - Do kraja godine splitsko će brodogradilište provesti program restrukturiranja i racionalizacije i na taj način početi s provedbom zadaća koje je pred njega stavila hrvatska Vlada u sklopu programa sanacije
hrvatske brodogradnje, izjavio je danas na okruglom stolu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u Splitu predsjednik Uprave Brodosplita Predrag Čudina.
SPLIT, 9. srpnja (Hina) - Do kraja godine splitsko će
brodogradilište provesti program restrukturiranja i
racionalizacije i na taj način početi s provedbom zadaća koje je
pred njega stavila hrvatska Vlada u sklopu programa sanacije
hrvatske brodogradnje, izjavio je danas na okruglom stolu Hrvatske
udruge poslodavaca (HUP) u Splitu predsjednik Uprave Brodosplita
Predrag Čudina.#L#
Po njegovim riječima time do 2005. godine treba smanjiti udio
izravnih troškova proizvodnje broda u financijskom opterećenju
Brodosplita i pripremiti se na ukidanje subvencija u brodogradnji,
u skladu sa zahtjevima Europske unije.
Brodosplit će već tijekom ovog ljeta, istaknuo je, morati zbrinuti
oko 400 radnika, većinom iz administracije, koji su proglašeni
tehnološkim viškom za što su odobrena državna jamstva od 4,6
milijuna dolara.
Nakon toga započet će s restrukturiranjem i pripremama za
privatizaciju tako da će segmentirati pojedine proizvodne procese
i izdvojiti ih u zasebna društva s ograničenom odgovornošću. Prva
je na redu tvornica dizel motora koja će se već 1. listopada
izdvojiti u zasebno društvo. Intencija je iz Brodosplita izdvojiti
sve što nije izravno u postupku proizvodnje kako bi se pripremio za
privatizaciju.
Za provedbu tog programa te za vraćanje dugova i tehnološku obnovu
Vlada je Brodosplitu odobrila jamstva za dugoročne kredite od oko
20 milijuna dolara.
U cijelom tom procesu, kazao je Čudina, HUP se mora aktivno
uključiti kako bi svoj udio u brodogradnji povećali mali i srednji
poduzetnici. S obzirom da udio domaće proizvodnje u izgradnji broda
iznosi 60 posto, neiskorišteni potencijali mjerljivi su u
stotinama milijuna dolara.
Na subvencioniranje brodogradnja može računati još najviše do
2007. godine, pa se što skorije treba suočiti i s tim problemom,
naglasio je Čudina. Država sada subvencionira brodogradnju s 10
posto što je u odnosu na Europu i Aziju, gdje subvencije iznose i do
40 posto, nedostatno za borbu s konkurencijom. Kada bi se
subvencija povećala na 15 posto, drži Čudina, država ne bi ništa
gubila, jer bi brodogradnji davala 40-ak milijuna dolara, a
posredno od poreza u proračun se od brodogradnje slije 80-ak
milijuna dolara.
Glavni direktor HUP-a Željko Ivančević podupro je zahtjeve
hrvatske brodogradnje složivši se s potrebom da se HUP aktivnije
uključi u rješavanju tih problema.
Potpredsjednik Izvršnog odbora HUP-a Juroslav Buljubašić kazao je
kako se Brodosplit mora više otvoriti privatnim poduzetnicima,
jer, mali i srednji poduzetnici imaju šanse sa svojim proizvoda
sudjelovati u izgradnji broda.
(Hina) dstr ds