RAOS: ZA POPULARIZACIJU ZNANOSTI TREBAJU DVA ZANATA!

Piše: Ivo Lučić ZAGREB, 2. srpnja (Hina) - Dobitnik godišnje državne nagrade za popularizaciju znanosti dr. Nenad Raos smatra da "popularizaciju znanosti treba dobro platiti jer su za nju potrebna dva zanata".#L# "Hrvatska treba ustanoviti fond kojim bi se usmjereno poticala promidžba znanosti i razvijala znanstveno-popularna javnost. Iz njega bi se izravno plaćali pisci znanstveno-popularnih djela, te bi se pokrenuli časopisi 's gospodskim honorarima'", kazao je kemičar kojem će sutra, 3. srpnja, za popularizacija znanosti u Hrvatskom saboru biti uručeno državno priznanje. Većina listova u Hrvatskoj plaća slabo ili nimalo, dok su primjerice u Engleskoj bolje plaćeni oni koji rade na popularizaciji nego na znanstvenom istraživanjima, objašnjava znanstveni savjetnik na Institutu za medicinska istraživanja (IMI) Zagrebu. To je razumljivo, dodaje, jer se radi od dva različita zanata. Ne treba međutim biti vrhunski stručnjak da bi se pisalo o nekom području; jedan znanstvenik može pisati o znatno širem području od onoga za koji je specijalist i za to treba materijalni poticaj, kazao je. Raos smatra da ne treba puno osoba koje bi uspješno radile taj posao: "Deset dobrih ljudi u Hrvatskoj bi riješilo problem heterogene i slabe znanstvene javnosti". Ima mnogo senzacionalnih znanstvenih događaja koji ne dolaze do uha javnosti. Ima puno događaja koji bi se mogli pratiti, ali nema tko, smatra. U nedostatku medijske kompetencije, oko tih malih sredstava stvaraju se lobiji koji još više štete ugledu znanosti. Naprotiv, u naprednim društvima znanost se smatra najvećim resursom a znanje najvažnijom društvenom snagom, dodaje Raos. Prema Raosu, ljubav prema znanstvenom radu i ljubav prema popularizaciji znanosti iz istog su izvora. "One se međusobno pomažu: ljubav prema popularizaciji dovela me nedavno do znanstveno-metodoloških rješenja", kazao je. U prirodi postoje čuda koja vas fasciniraju i normalno je da ih želite izraziti. Pravi je vic da nikad ne upotrebljavate prestručne izraze gdje ne treba. Sve treba stati u tri minute, ali vam za to sve mora biti jasno, objasnio je Nenad Raos svoj credo. Kazao je da ga nikad nitko nije posebno podržavao u djelatnosti za koju je dobio najvišu državnu nagradu, ali mu "nije previše ni smetao". U početku karijere je preživljavao pišući u tisku, kad je njegova obitelj bila na "crnoj listi" zbog djelovanja Nenadov oca književnika Ivana Raosa (1921.-1987.) Danas je društveni položaj popularizatora znanosti ipak bolji, ali je njegov materijalni položaj slabiji, smatra Raos. Nenad Raos (1951.) objavio je više od tisuću znanstveno-popularnih članaka, eseja i osvrta te je autor devet znanstvenopopularnih knjiga. Također, objavio je više od 40 znanstvenih i desetak stručnih radova iz područja biokemije te bioanorganske, strukturne i teorijske kemije. Pročelnik je Sekcije za izobrazbu Hrvatskog kemijskog društva. Dobitnik je Nagrade HAZU za prirodne znanosti 1996. godine. Diplomirao je kemiju na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 1975., te se 1978. zapošljava kao znanstveni novak na IMI-u. Doktorirao je 1983. na konformacijskoj analizi kompleksnih spojeva, čime se i danas najviše bavi. (Hina) iluc ln