ZAGREB, 17. lipnja (Hina) - Na konferenciji "Znanost i obrazovanje" u organizaciji Kluba hrvatskih humboldtovaca (KHH) danas se na Građevinskome fakultetu u Zagrebu raspravljalo o hrvatskom sustavu znanosti i obrazovanja, a
posredovanjem videolinka u raspravu su bili uključeni i članovi akademske zajednice iz Osijeka, Splita i Rijeke.
ZAGREB, 17. lipnja (Hina) - Na konferenciji "Znanost i obrazovanje"
u organizaciji Kluba hrvatskih humboldtovaca (KHH) danas se na
Građevinskome fakultetu u Zagrebu raspravljalo o hrvatskom sustavu
znanosti i obrazovanja, a posredovanjem videolinka u raspravu su
bili uključeni i članovi akademske zajednice iz Osijeka, Splita i
Rijeke. #L#
Direktor Instituta "Ruđera Boškovića" Stjepan Marčelja smatra da
bi sustav znanosti i školstva u Hrvatskoj bio uspješniji kad bi bilo
više odgovornosti, što je i velik nedostatak javnoga sektora.
Drži da boljitku hrvatskoga sustava znanosti i školstva ipak možemo
pridonijeti tako da činimo "male korake" - odricanjem od povlastica
na štetu društva, odgovornošću prema narodu i društvu u cjelini,
tako da zajednički interes uvijek bude važniji od interesa "našega"
instituta ili laboratorija.
Za razliku od uvriježena mišljenja kako hrvatsko društvo ne cijeni
znanje i školovanje, Marčelja tvrdi da na temelju dugogodišnjega
iskustva znanstvenika koji je radio na engleskome govornom
području može reći da hrvatsko društvo jako cijeni naobrazbu. Ali,
ocijenio je, društvo nema snage da to i provede.
Akademik Ivo Šlaus rekao je da su znanost i školstvo dvije prilično
različite djelatnosti s drukčijim ciljevima. Dodao je da je cilj
znanosti što veći broj znanstvenih radova, a obrazovanjem se želi
postići što veći broj vrhunski naobraženih pojedinaca. Zato je,
istaknuo je, u obrazovanju bitna uloga sveučilišta, a ne fakulteta,
i to zbog kompleksnosti znanja koje se može dobiti samo na
sveučilištu, a ne na fakultetima.
U tijeku višesatne konferencije predstavljena su i četiri projekta
koji su, kako je rekao predsjednik KHH-a i voditelj Mladen Pavičić,
bitni za sustav znanosti i školstva u Hrvatskoj.
Tako je o projektu vrjednovanja nastavnih programa i razvoju modela
kurikuluma za obvezno školovanje u Hrvatskoj govorila Branislava
Baranović s Instituta za društvena istraživanja (IDI).
Prorektorica za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu Vlasta
Vizek-Vidović kao glavni istraživač predstavila je projekt razvoja
modela cjelovita školovanja učitelja i nastavnika. O modelu
predtercijarnoga školovanja govorio je Nikola Pastuović,
znanstvenik IDI-a, a njegova kolegica Zrinka Ristić-Dedić o
projektu državne mature.
Taj projekt podupire 90 posto gimnazija i 88 posto visokoškolskih
ustanova, rekla je Ristić-Dedić. Jer, objasnila je, od 134
gimnazije kojima su bili dostavljeni upitnici o očitovanju glede
državne mature, odgovorilo ih je 90, od kojih 81 gimnazija ili 90
posto drži da treba uvesti državnu maturu.
Što se pak tiče primjedaba da Hrvatska zapravo nema vremena za
uvođenje državne mature, Pavičić je podsjetio da su neke članice
EU-a tek sada počele provoditi evaluacijske projekte te da je
krajnji rok za njezino uvođenje 2010.
KHH je osnovan prije 11 godina i okuplja hrvatske znanstvenike
korisnike ugledne njemačke stipendije Zaklade "Alexandera von
Humboldta".
(Hina) ip sp