DEN HAAG/ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Prethodnik Slobodana Miloševića na mjestu predsjednika Jugoslavije Zoran Lilić privremeno je u četvrtak završio svjedočenje na suđenju Miloševiću pred Haškim sudom, a naknadno će se vratiti, po
odluci sudskog vijeća, kako bi svjedočio još jedan dan.
DEN HAAG/ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Prethodnik Slobodana
Miloševića na mjestu predsjednika Jugoslavije Zoran Lilić
privremeno je u četvrtak završio svjedočenje na suđenju Miloševiću
pred Haškim sudom, a naknadno će se vratiti, po odluci sudskog
vijeća, kako bi svjedočio još jedan dan.#L#
Milošević je u četvrtak, protuispitujući Lilića pokušao dokazati
da je za vrijeme dok je sam bio predsjednik SRJ učinio sve što je
bilo u njegovoj moći da se rat na Kosovu i NATO-vo bombardiranje
Srbije okonča, a kao dokaz naveo je svoje pismo Liliću u kojem
pristaje na dovođenje vojne misije UN-a na Kosovo.
Lilić je, međutim, odgovorio da Milošević nije htio prihvatiti
strateški dio te misije, a to je da u sklopu snaga UN-a bude prisutna
neka od članica NATO-a koja je i stalna članica Vijeća sigurnosti
UN-a.
"Peti put ponavljam da niste prihvatili taj predlog", rekao je.
Lilić je u trodnevnom svjedočenju pred Haškim sudom opisao kako se u
Beogradu niti jedna bitna odluka tijekom devedesetih godina nije
mogla donositi bez izričitog odobrenja Miloševića i najužeg kruga
njegovih suradnika uključivši njegovu suprugu, ali je i doveo u
pitanje dio optužnice koja tereti Miloševića za genocid zbog
pokolja u Srebrenici u 1995. godini. Po njemu Milošević je, kada je
saznao za pokolj, "bio vidno potresen i ljut", a vodstvo bosanskih
Srba opisao je kao "lude ljude ako su to mogli narediti".
"Duboko sam uvjeren da Milošević nije mogao dati naredbu za tako
nešto", rekao je Lilić.
Odnos Miloševića prema vodstvu bosanskih Srba Lilić je opisao kao
"veliki utjecaj" uz napomenu da je riječ "kontrola" koju je
upotrijebilo tužiteljstvo "prejaka".
Lilić je posvjedočio da Generalštab Vojske Jugoslavije nikada nije
zapovijedao srpskim vojskama u Republici Srpskoj i 'Republici
Srpskoj Krajini'. On je tijekom svjedočenja rekao da su 1995.
godine u Srbiji pod zapovijedanjem kapetana Dragana, po odobrenju
Miloševića, obučavani dobrovoljci za vojsku RSK i RS i da je vlada u
Beogradu za plaće zapovjednog kadra tih vojski od 1993. do 1997.
izdvajala osam milijuna eura godišnje. Tijekom protuispitivanja
svjedok je potvrdio Miloševićevu tezu da su vlasti u Beogradu
plaćale zapovjednike vojski RS i RSK kao "izraz solidarnosti" prema
bivšim pripadnicima JNA, te da se radilo samo o "socijalnom
aspektu" pomoći.
Lilić je u svojem svjedočenju kazao i da je 1993. godine Milošević
na jednom sastanku, govoreći o stanju u RS i RSK, rekao da "treba
mirnim sredstvima 'de jure' ostvariti ono što je 'de facto'
postignuto na terenu", objašnjavajući da je to značilo
legitimizaciju pred međunarodnom zajednicom postignutog na
terenu.
Lilić se u protuispitivanju suglasio s Miloševićevom tvrdnjom da su
se hrvatski Srbi latili oružja zbog "elementarne samoobrane" i da
nikada nisu napadali onaj teritorij na kojem nisu stoljećima
živjeli. Lilić je samostalno otišao i korak dalje i ustvrdio da je u
Hrvatskoj prije rata bilo 22 posto Srba, a danas ih je ostalo samo
dva posto, odnosno da su protjerani tijekom Bljeska i Oluje.
Milošević je u protuispitivanju svojeg prethodnika pokušavao
ponajprije dokazati svoju mirotvornu politiku u Hrvatskoj, BiH i na
Kosovu podužim konstatacijama na koje je Lilić uglavnom kratko i
potvrdno odgovarao.
Milošević je iskoristio protuispitivanje i kako bi kazao da je
izbor Alije Izetbegovića za predsjednika BiH doveo do fatalnih
posljedica za nastavak rata u toj državi jer su time "otvorena vrata
islamskog fundamentalizma".
"To je bilo jedno od najvećih zala koje se zateklo na teritoriju
BiH, islamski fundamentalizam", podržao je Lilić Miloševićevu
tvrdnju.
Lilić je posvjedočio da je upozoravao Miloševića, zajedno s vojnim
vrhom, 1998. godine da se Vojska Jugoslavije na Kosovu nezakonito i
izvan zapovjednog lanca zloupotrebljava u sukobima, ali je on ta
upozorenja zanemario.
Svjedok je tijekom protuispitivanja zanijekao da je postojao plan
Beograda za protjerivanje Albanaca s Kosova 1999. godine.
Zoran Lilić obnašao je dužnost predsjednika SRJ 1993. do 1997.
godine, a na tom mjestu naslijedio ga je Milošević koji je prije
toga bio predsjednik Srbije u dva mandata.
Milošević je optužen za zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj na
Kosovu i za genocid u BiH, a Lilić je svjedočio o razdoblju koje
pokrivaju sve tri optužnice.
Suđenje se nastavlja u utorak.
(Hina) bis/ps br