DEN HAAG: MILOŠEVIĆ PROTUISPITIVAO LILIĆA

ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević u srijedu je u Haagu počeo protuispitivati svojeg prethodnika na dužnosti Zorana Lilića, pokušavajući ponajprije dokazati svoju mirotvornu politiku u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. #L# Protuispitivanje se uglavnom sastojalo od Miloševićevih podužih konstatacija na koje je Lilić kratko potvrdno odgovarao. Tako je Lilić potvrdio Miloševićevu tvrdnju da nitko iz SFRJ, odnosno kasnije SRJ, nije ni na koji način sudjelovao u predratnim zbivanjima u Hrvatskoj ("zastrašivanje Srba, njihovo izbacivanje s posla, tihe likvidacije"), koje je Milošević okvalificirao "podsjetnikom na ustaško ponašanje iz Drugog svjetskog rata". Lilić se zatim suglasio s tvrdnjom da su se hrvatski Srbi latili oružja zbog "elementarne samoobrane" i da nikada nisu napadali onaj teritorij na kojem nisu stoljećima živjeli. Lilić je samostalno otišao i korak dalje i ustvrdio da je u Hrvatskoj prije rata bilo 22 posto Srba, a danas ih je ostalo svega dva posto, odnosno da su protjerani tijekom Bljeska i Oluje. Situaciji u Hrvatskoj prvog dana protuispitivanja posvećeno je ipak znatno manje vremena u odnosu na BiH i Kosovo. Lilić je tako potvrđivao Miloševićeve izjave s početka rata u BiH da su "Srbi i muslimani braća" i da će "Srbija podržati svako dogovorno rješenje u BiH". Potvrdio je također da se Milošević zalagao za prihvaćanje Vance-Owenova plana i provodio snažan pritisak na vodstvo Republike Srpske da plan bespogovorno prihvati. Kao primjeri su navedeni sjednica parlamenta RS na Palama na kojoj je Milošević nekoliko puta govorio kako bi zastupnike uvjerio da prihvate plan, a zatim i blokada granice na Drini kada mu to nije uspjelo. Bivši predsjednik SRJ potvrdio je i Miloševićevu tvrdnju da su vlasti SRJ imali loše odnose s Radovanom Karadžićem, čelništvom RS- a i SDS-a. Tako je i nekoliko puta tijekom protuispitivanja rečeno da se u Beogradu često koristio izraz "oni ludi Srbi s Pala", naročito nakon zbivanja u Srebrenici. Lilić je potvrdio da nitko iz SRJ ili Srbije nije imao utjecaja na događaje u Srebrenici te da bez Miloševića bosanski Srbi nikada ne bi pristali na Daytonski sporazum. Miloševićev prethodnik na dužnosti jugoslavenskog predsjednika je zatim potvrđivao da se Milošević zalagao za rješavanje pitanja Kosova političkim sredstvima, za načelo nacionalne ravnopravnosti i da nikada nije bilo političkog stajališta ili plana da se Albanci protjeraju s Kosova. Suglasio se i s Miloševićevom tvrdnjom da je život nealbanskog stanovništva na Kosovu bio ugrožen albanskim terorizmom. Lilić je potvrdio navodni Miloševićev zahtjev da se albanski teroristi ne napadaju ako se time ugrožavaju životi civila i da se svaki eventualno počinjeni zločin nad albanskim stanovništvom mora istražiti i kazniti. Milošević je također zatražio da Lilić objasni jučerašnji odgovor na pitanje tužitelja da je SRJ novčano pomagala vojske RSK i RS. "Jel' točno da se radilo o materijalnoj pomoći bivšim pripadnicima JNA koji su ostali izvan SRJ, odnosno o vođenju brige o njihovim stečenim pravima u socijalnom i zdravstvenom osiguranju?", upitao je Milošević. Kada je dobio potvrdan odgovor, Milošević je iskazao veliko zadovoljstvo: "Jako sam vam zahvalan na tom pojašnjenju", rekao je. Zoran Lilić, predsjednik SRJ od 1993. do 1997. godine, na Miloševićeva pitanja odgovarat će i u četvrtak. (Hina) dj br