DEN HAAG/ZAGREB, 21. svibnja (Hina)- Bivši slovenski predsjednik Milan Kučan u srijedu je na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom(ICTY) svjedočio o krizi i raspadu bivše SFRJ, potezima Slovenije na putu do osamostaljenja i
10-dnevnom ratu s JNA.
DEN HAAG/ZAGREB, 21. svibnja (Hina)- Bivši slovenski predsjednik
Milan Kučan u srijedu je na suđenju Slobodanu Miloševiću pred
Haškim sudom(ICTY) svjedočio o krizi i raspadu bivše SFRJ, potezima
Slovenije na putu do osamostaljenja i 10-dnevnom ratu s JNA.#L#
Kao prvi slovenski svjedok na suđenju bivšem predsjedniku SRJ,
Kučan je opisao "političku i gospodarsku krizu i krizu društvenih
vrijednosti koja je vladala krajem 80-tih godina u SFRJ i nužnost
promjena". Objasnio je koncept razdruživanja koji su nudile
Slovenija i Hrvatska i suprotstavljeni koncept Beograda za
jedinstvenu srpsku državu uz izmjenu granica republika.
Srpsko čelništvo je 1989. umjesto ustavnih nametalo kadrovske
promjene preko masovnih mitinga, na kojima su smijenjena vodstva u
Vojvodini i Crnoj Gori a planiran je i miting u Ljubljani, rekao je
Kučan, izrazivši sumnju u spontanost tih mitinga.
Naglasio je kako je optuženi Milošević na 20. sjednici CK SKJ
siječnja '91, najavio da će se promjene ostvarivati
"institucionalnim ili izvaninstitucionalnim sredstvima, uz
poštivanje ustava ili bez njega". Govorio je i o Miloševićevim
najavama uporabe svih sredstava uključujući i silu, o majorizaciji
Srbije s tri glasa u Predsjedništvu SFRJ i odbijanju vrha JNA da
prizna autoritet Predsjedništva.
Opisao je i raskol na 14. kongresu SKJ, kada su, kako je rekao
"legitimni i pravični prijedlozi Slovenije brutalno nadglasani".
Kod glasanja je prvo Milošević podizao svoj karton a potom ostali,
rekao je Kučan i dodao da je slovensko izaslanstvo napustilo skup, a
Ivica Račan zatražio njegov prekid do kojeg je kasnije i došlo.
Pljesak s kojim su Slovenci ispraćeni bio je dokaz da sudionici
skupa "nisu shvatili da je to raspad i objava kraja Jugoslavije kao
države", rekao je Kučan.
Uz iskaz o kongresu emitiran je i prilog iz BBC-jevog dokumentarca
"Smrt Jugoslavije", uz izjave Račana, Kučana i Miloševića.
Kučan je svjedočio o razoružanju TO Slovenije naređenom iz vrha
JNA. Objasnio je i korake nakon referenduma o neovisnosti u
prosincu 1990. i želju Slovenije da "konsenzusom regulira odnose s
ostalim republikama".
Neovisnost je proglašena 25. lipnja 1991., a tenkovi JNA dva dana
kasnije izašli su iz vojarni prema zapadnim granicama Slovenije.
Desetodnevni sukobi prekinuti su 7. srpnja sprazumom na Brijunima,
uz posredovanje europske "trojke", a JNA se kroz tri mjeseca
povukla iz Slovenije, rekao je Kučan.
Tužitelj je od Kučana u više navrata tražio potvrdu istinitosti
navoda iz memoara Borisava Jovića i Veljka Kadijevića vezanih uz
spomenuta zbivanja. Tako je primjerice, potvrdio točnost
Kadijevićevog pisanja o crti Virovitica-Karlovac-Karlobag kao
zamišljenoj granici "umanjene Jugoslavije".
Kučan je rekao da Zapad tada nije prihvatio prijedlog da kontrolira
raspad SFRJ "zbog lošeg primjera za raspad SSSR-a".
Milošević je u protuispitivanju tvrdio da Srbija nije povezana s
napadom JNA na Sloveniju, ali da je on bio legitiman, no Kučan je
osporio legitimnost vojne intervencije.
Krivnju za raspad Jugoslavije Milošević je pripisao otcijepljenju
Slovenije, "uz pomoć Njemačke, Austrije i Vatikana", što je Kučan
odlučno odbacio rekavši da je "Slovenija zakonito ostvarila pravo
na samoopredijeljenje" bez inozemnog miješanja.
Milošević je ispitivanja pretvorio u optuživanje Kučana i
Slovenije za "napad na JNA" i povrede međunarodnog humanitarnog
prava navodno zabilježene tijekom 10-dnevnog rata, no Kučan je
smireno opovrgnuo gotovo sve teze optuženoga.
Milošević je rekao da su u Sloveniji ubijena 44 pripadnika JNA, a
184 teško ranjena i ponudio sudu kao dokaz "bijelu knjigu" o
zločinima slovenskih snaga.
Kučan je precizirao da je u sukobu poginulo 37 vojnika JNA, osam iz
slovenske TO, četiri policajca, šest slovenskih civila i šest
stranaca, a "bijelu knjigu" odbacio kao "propagandnu brošuru" JNA.
Raspravno vijeće nije prihvatilo taj dokument.
Milošević je potom inzistirao na pojedinim zločinima, kao što je
"strijeljanje tri zarobljena vojnika JNA na prijelazu Holmec" i
drugim slučajevima, a Kučan je rekao da je slovenske strana
poštivala humanitarno pravo no da su ekscesi bili mogući.
Slovensko pravosuđe provelo je istrage i ta dokumentacija može biti
dostavljena ICTY-u, dodao je.
Milošević je također optužio Sloveniju da je sudjelovala u
naoružavanju Hrvatske, BiH i kosovskih Albanaca.
Prijatelji suda "amicusi curiae" izrazili su žaljenje što je iskaz
tako "značajnog svjedoka zbijen u samo jedan dan" i zatražili da se
Kučana ponovo pozove, no vijeće to nije učinilo.
(Hina) dh br