PARIZ, 15. lipnja (Hina/AFP) - Znanstvenici vjeruju da su otkrili ostatke našega najstarijeg pretka, a to baca novo svjetlo na odlazak Homo sapiensa iz Afrike prema ostalim kontinentima.
PARIZ, 15. lipnja (Hina/AFP) - Znanstvenici vjeruju da su otkrili
ostatke našega najstarijeg pretka, a to baca novo svjetlo na
odlazak Homo sapiensa iz Afrike prema ostalim kontinentima. #L#
Lubanje dviju odraslih osoba i djeteta pronađene su 1997. u
području Middle Awash, u središnjoj Etiopiji, a radiokarbonsko
datiranje pokazalo je da su stare između 154 i 160 tisuća godina. To
znači da su te kosti oko 50 tisuća godina starije od dosad
najstarijih ostataka Homo sapiensa.
Ovo otkriće dokazuje teoriju po kojoj se Homo sapiens proširio iz
Afrike i po kojoj neandertalci nisu naši preci, tvrde voditelji
istraživanja, Tim White i Clark Howell, profesori antropologije na
Sveučilištu California u Berkeleyu te Giday Wolde Gabriel, geolog
iz Nacionalnoga laboratorija u gradu Los Alamos.
Otkriveni fosilni ostaci donose ključne dokaze o mjestu, vremenu i
okolnostima pojave Homo sapiensa i vjerojatno pripadaju najbližim
precima današnjih ljudi.
Slične su današnjim lubanjama po obliku lica, gornjem dijelu
lubanje i prostoru koji zauzima mozak (1450 kubičnih centimetara u
usporedbi s naših 1350 do 1400 kubičnih centimetara). To znači da su
pripadali istoj vrsti kao i mi, Homo sapiensu, ali su istodobno bili
i njegova podvrsta.
Znanstvenici su otkrivene ostatke nazvali Idaltu, a ta riječ znači
"starac" na jeziku afar koji se govori u Etiopiji.
Spomenuti znanstvenici misle da je to konačan dokaz teorije o
nastanku vrste Homo sapiens u Africi i njezinome kasnijem širenju
na druge kontinente. Kritičari teorije sumnjaju da bi vrlo mala
populacija ljudi koji preživljavaju na vrlo jednostavnoj hrani
mogla migrirati i preživjeti na tako velikim udaljenostima, dovode
u pitanje i pretpostavke o prenošenju genetskih svojstava i
mutacijama, ali su posebno naglašavali nepostojanje fosilnih
dokaza za tu teoriju.
Alternativa toj teoriji bila bi ona o "višeregionalnom" modelu, po
kojoj su se današnji ljudi gotovo istodobno pojavili u raznim
dijelovima Afrike i Europe, nastavši iz već postojećih lokalnih
populacija hominida.
U slučaju Europe, to bi značilo da se Homo sapiens razvio od
neandertalaca, koji su se pojavili prije oko 400 tisuća godina, ali
su postupno nestali do razdoblja od prije 30 tisuća godina.
Fosili nazvani Idaltu trebali bi potvrditi da neandertalci nisu
nestali zbog križanja s drugim vrstama, nego da su se najbliži preci
današnjega čovjeka pojavili u Africi mnogo prije nego što su
europski neandertalci posve izumrli, da se Homo sapiens nikad nije
razvio od neandertalaca te da su neandertalci bili tek neuspješni
ogranak u evoluciji čovjeka.
Na lubanjama su pronađeni tragovi kamenoga oruđa koji upućuju na to
da je nakon smrti s lubanje skinuto tkivo. Znanstvenici ne znaju da
li je to posljedica nekoga pogrebnoga obreda ili dokaz o tome da su i
tada postojali ljudožderi.
Područje Middle Awash poznato je po ostacima čovjekovih predaka.
Tamo su otkriveni i ostaci majmunolikoga hominida Ardipithecusa,
stari 5,8 milijuna godina te ostaci Australopithecusa garhia,
stari oko 2,5 milijuna godina.
(Hina) rug dgk