ZAGREB/LONDON, 10. lipnja (Hina) - Prema novoj teoriji, naši su preci tijekom evolucije ostali bez krzna kako bi ih paraziti što manje napadali i kako bi privukli suprotni spol.
ZAGREB/LONDON, 10. lipnja (Hina) - Prema novoj teoriji, naši su
preci tijekom evolucije ostali bez krzna kako bi ih paraziti što
manje napadali i kako bi privukli suprotni spol. #L#
Ljudi nemaju krzno, što je velika rijetkost među više od 3 tisuće
vrsta sisavaca. Među ostalim vrstama sisavaca bez krzna su slonovi,
morževi, svinje, kitovi.
Vrlo je rašireno mišljenje prema kojemu su čovjekovi preci ostali
bez krzna kako bi lakše mogli nadzirati tjelesnu temperaturu, nakon
što su počeli uspravno hodati po toplim ravnicama afričkih savana.
No, ta teorija ima neka neriješena pitanja, a znanstvenici vjeruju
da bi ih mogla riješiti nova teorija.
"Zanimljiva je hipoteza o gubitku krzna zbog lakšega hlađenja
tijela, ali prednost hodanja bez krzna pod snažnim suncem ipak
postaje nedostatak u hladnoj noći. S druge strane nametnici koji se
sklanjanju u krznu vrlo štetno utječu na zdravlje. Naše je
mišljenje da je gubitak krzna kod čovjekovih predaka zapravo
prilagodba koja je omogućila manju izloženost napadu takvih
nametnika", tvrdi Pagel, biolog koji se bavi problematikom
evolucije na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji.
No, zašto se to isto nije dogodilo i s čovjekovim rođacima,
majmunima? Razlog bi mogao biti to što su ljudi uz to razvili i svoju
posebnu kulturu: naučili su paliti vatru, graditi skloništa i
izrađivati odjeću, što im je omogućilo zadržavanje topline unatoč
gubitku krzna, a to je lijep primjer zajedničkoga djelovanja gena i
razvoja kulture. "Kultura nam je omogućila gubitak krzna", tvrdi
Pagel.
Osim zaštite od parazita, mogući razlog koji je ubrzao gubitak
krzna kod čovjekovih predaka je i selekcija pri parenju. Budući da
je kod onih s manje krzna i, prema tome, manje parazita, veća
vjerojatnost da će biti zdravi, oni su najvjerojatnije bili i
poželjniji partneri za parenje.
Znanstvenici misle da bi jedan od načina za provjeru ispravnosti
ove teorije bila i provjera jesu li ljudi koji žive u područjima s
velikim brojem nametnika manje dlakavi od ostalih.
(Hina) rug dgk