WASHINGTON, 12. lipnja (Hina) - Najnovije izvješće State Departmenta navelo je u srijedu da je između 800 i 900 tisuća osoba godišnje u svijetu žrtva trgovine ljudima, i zaprijetilo petnaest zemalja, među kojima su i američki
saveznici Grčka i Turska, sankcijama ukoliko do jeseni ne pojačaju borbu protiv ropstva modernog doba.
WASHINGTON, 12. lipnja (Hina) - Najnovije izvješće State
Departmenta navelo je u srijedu da je između 800 i 900 tisuća osoba
godišnje u svijetu žrtva trgovine ljudima, i zaprijetilo petnaest
zemalja, među kojima su i američki saveznici Grčka i Turska,
sankcijama ukoliko do jeseni ne pojačaju borbu protiv ropstva
modernog doba.#L#
Treće godišnje izvješće State Departmenta predstavlja
najobuhvatnije izvješća o naporima vlada u nešto preko stotinu
obuhvaćenih zemalja da suzbiju trgovinu ljudima.
Prema procjenama američke vlade između 800 i 900 tisuća ljudi
godišnje bude žrtvom trgovine ljudima preko međunarodnih granica
diljem svijeta. Između 18.000 i 20.000 tisuća njih završi u
Sjedinjenim Državama.
Ovo izvješće predstavlja "duboku predanost Sjedinjenih Država
zaustavljanju užasavajuće prakse trgovine ljudima", rekao je
američki državni tajnik Colin Powell predstavljajući izvješće
novinarima.
Radi se o ženama, muškarcima i djeci kojima se trguje radi seksualne
eksploatacije ili ih se tjera u prisilni rad.
"U svijetu 21. stoljeća u kojem se sloboda i demokracija proširila
na sve kontinente strašno je i moralno neprihvatljivo da su stotine
tisuća muškaraca, žena i djece iskorištavani, zlostavljani i
porobljavani od strane preprodavača ljudske bijede", rekao je
Powell.
Upotrebljavajući silu, prijevaru i korupciju trgovci porobljavaju
nemoćne, očajne i ranjive, rekao je on.
Powell je naveo kako djevojčice od samo pet godina bivaju prodavane
da bi postale prostitke, a dječaci od samo 11 godina bivaju
prinuđivani da postanu vojnici ili da obavljaju prinudni rad.
"Sve zemlje svijeta imaju problem modernog ropstva, uključujući
Sjedinjene Države", rekao je John Miller, direktor Ureda za nadzor
i borbu protiv trgovine ljudima u State Departmentu.
Procjene broja žrtava trgovine ljudima ne uključuju trgovinu
unutar granica pojedinih zemalja. Miller je kazao da ako bi se
uključila i ta forma da bi onda broj ljudi kojima se trguje godišnje
bio daleko iznad jednog milijuna.
Ujedinjeni narodi procjenju kako trgovci ljudima godišnje zarade
između 7 i 10 milijardi dolara. Miller je naveo kako se procjenjuje
da je trgovina ženama radi prostitucije treći po veličini izvor
zarade za organizirani kriminal, nakon trgovine drogom i trgovine
oružjem.
Ove godine po prvi put zemlje čije vlade ne čine dovoljno u borbi
protiv trgovine ljudima mogle bi se suočiti sa sankcijama
Sjedinjenih Država.
Izvješće navodi kako petnaest zemalja ne udovoljava američkim
kriterijima za borbu protiv trgovine ljudima: Belize, Bosna i
Hercegovina, Burma, Kuba, Dominikanska Republika, Gruzija, Grčka,
Haiti, Kazahstan, Liberija, Sjeverna Koreja, Sudan, Surinam,
Turska i Uzbekistan.
Ako do 1. listopada ne pokažu da čine napore kako bi pojačale borbu
protiv trgovine ljudima Sjedinjene Države bi im mogle ukinuti pomoć
koja nije humanitarnog karaktera i koja se ne tiče trgovine, a
također i usprotiviti se pomoći međunarodnih financijskih
institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
"Zemlje mogu izbjeći sankcije radeći s nama i poduzimajući hitne
akcije kako bi poboljšale svoju politiku i praksu", rekao je
Powell.
On je izrazio nadu da će izvješće potaknuti bolju suradnju između
vlada pojedinih zemalja u borbi protiv trgovine ljudima.
"Transnacionalni kartakter ovoga zločina znači da zemlje
podrijetla, tranzitne zemlje i zemlje destinacije moraju raditi
partnerski da spriječe trgovinu, zaštite njezine žrtve i progone
one koji se bave trgovinom", kazao je Powell.
Upitan hoće li SAD uvesti sankcije svojim NATO saveznicima Grčkoj i
Turskoj, Miller je rekao kako se nada da će one do listopada
poboljšati angažman u borbi protiv trgovine ljudima, ali da zapravo
ne zna što će se dogoditi.
Na pitanje gdje u američkoj klasifikaciji spadaju same Sjedinjene
Države Miller je, napomenuvši kako State Department ne ocjenjuje
vlastitu zemlju, rekao kako su Sjedinjene Države u borbi protiv
trgovine ljudima "dosta učinile, ali imaju još dosta za
poboljšati".
Nešto preko stotinu zemalja obuhvaćenih izvješćem podijeljeno je u
tri skupine. U prvoj su one koje u cjelosti poštuju minimalne
standarde američkog Zakona o zaštiti žrtava trgovine iz listopada
2000. Drugu, najveću skupinu čine zemlje čije vlade se ne
pridržavaju u cjelosti minimalnih standarda ali čine značajne
napore kako bi to postigle, a treću skupinu čine zemlje koje ne
udovoljavaju minimalnim standardima i čije vlade ne čine napore da
bi to postigle.
Minimalni standardi predviđeni američkim Zakonom o zaštiti žrtava
trgovine su da vlade zabrane trovinu ljudima i kažnjavaju je oštrim
kaznama te da ozbiljnim i ustrajnim mjerama nastoje ukloniti
trgovinu.
I BiH se našla u trećoj skupini kao zemlja destinacije i tranzita
trgovine ženama i djevojkama radi prostitucije, većinom iz
Moldove, Rumunjske i Ukrajine. Izvješće kaže da je vlada BiH
poduzela mjere da ukloni strukturalne i zakonodavne slabosti, ali
da je korupcija na lokalnoj razini glavni ograničavajući čimbenik
ovih inicijativa. Navodi se da su dužnosnici vlasti pomagali,
zatvarali oči ili su na drugi način bili sudionici u trgovini na
lokalnoj razini.
Podatke za izvješće osigurale su pojedine zemlje, nevladine
organizacije i novinari te međunarodne organizacije poput
Međunarodne organizacije za migracije i Međunarodne organizacije
rada.
(Hina) sl rš