FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: SVIJET U 9.30

ZAGREB, 28. svibnja (Hina) SARAJEVO - Europska unija (EU) zatražila je od vlasti Bosne i Hercegovine da ne ratificiraju sporazum potpisan sa SAD-om o zaštiti američkih državljana od uzručenja Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), pišu sarajevski mediji. Ne citirajući nijedan određeni izvor BH TV 1 i "Dnevni avaz" objavili su da je u utorak u Sarajevo stiglo upozorenje Bruxellesa s potpisom povjerenika EU za vanjske poslove Chrisa Pattena i grčkog ministra vanjskih poslova Georgiosa Papandreoua. Oni nigdje u pismu izrijekom ne traže da BiH ne ratificira ICC, prenose mediji. Ako žele pristupiti EU, stoji u pismu, vlasti BiH moraju osigurati poštivanje vrijednosti i ciljeva EU. U vezi sa statusom ICC-a stvari su potpuno jasne jer taj sud uživa punu potporu EU - političku tako i financijsku. Javnost u BiH uglavnom je pozdravila potpisivanje sporazuma sa SAD, prvo zbog zbog činjenica da će to osigurati ostanak američkih vojnika koji čine okosnicu Stabilizacijskih snaga (SFOR).WASHINGTON/CIUDAD DE MEXICO - Hrvatski veleposlanik u SAD-u Ivan Grdešić predao je u utorak vjerodajnice meksičkom predsjedniku Vicenteu Foxu Quesadai. Grdešić je hrvatski veleposlanik pri Sjedinjenim Državama, a iz Washingtona pokriva i Meksiko. Grdešić je u razgovoru u predsjedničkom uredu Los Pinos, nakon svečanosti
ZAGREB, 28. svibnja (Hina) SARAJEVO - Europska unija (EU) zatražila je od vlasti Bosne i Hercegovine da ne ratificiraju sporazum potpisan sa SAD-om o zaštiti američkih državljana od uzručenja Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), pišu sarajevski mediji. Ne citirajući nijedan određeni izvor BH TV 1 i "Dnevni avaz" objavili su da je u utorak u Sarajevo stiglo upozorenje Bruxellesa s potpisom povjerenika EU za vanjske poslove Chrisa Pattena i grčkog ministra vanjskih poslova Georgiosa Papandreoua. Oni nigdje u pismu izrijekom ne traže da BiH ne ratificira ICC, prenose mediji. Ako žele pristupiti EU, stoji u pismu, vlasti BiH moraju osigurati poštivanje vrijednosti i ciljeva EU. U vezi sa statusom ICC-a stvari su potpuno jasne jer taj sud uživa punu potporu EU - političku tako i financijsku. Javnost u BiH uglavnom je pozdravila potpisivanje sporazuma sa SAD, prvo zbog zbog činjenica da će to osigurati ostanak američkih vojnika koji čine okosnicu Stabilizacijskih snaga (SFOR). WASHINGTON/CIUDAD DE MEXICO - Hrvatski veleposlanik u SAD-u Ivan Grdešić predao je u utorak vjerodajnice meksičkom predsjedniku Vicenteu Foxu Quesadai. Grdešić je hrvatski veleposlanik pri Sjedinjenim Državama, a iz Washingtona pokriva i Meksiko. Grdešić je u razgovoru u predsjedničkom uredu Los Pinos, nakon svečanosti predaje vjerodajnica informirao Quesadu o glavnim hrvatskim vanjskopolitičkim ciljevima, pristupanju Europskoj uniji i NATO- u. Idueć godine u Meksiku će se održati summit EU i Meksika, prvi nakon proširenja EU. Grdešić će se u četvrtak u Ciudad de Mexicu sastati s pedesetak predstavnika malobrojne zajednice meksičkih Hrvata i novinara, koji organizira počasna hrvatska konzulica Laura Martin del Campo Steta. RH i Meksiko uspostavili su diplomatske odnose u prosincu 1992. LIMA - Peruanski predsjednik Alejandro Toledo proglasio je u utorak navečer 30-dnevno izvanredno stanje jer zemlju potresaju štrajkovi u kojima sudjeluje oko milijun radnika u javnim djelatnostima. Štrajk poljoprivrednika počeo je u ponedjeljak a u posljednja dva dana prerasao je u blokadu ključnih cestovnih pravaca. To je i odgovor na štrajk nastavnika i profesora koji je ušao u treći tjedan, a štrajkom prijete i zdravstveni djelatnici. Da bi objasnio svoju odluku Toledo je kazao da "strpljenje ima svoju granicu" te da je održavanje reda u zemlji povjereno "oružanim snagama". Kako zemlja ne bi pala u sveopći kaos, jer škole već ne rade, ceste su blokirane, transport robe onemogućen, u provincijama su štrajkači zauzeli vladine zgrade, Toledo je zaprijetio vojskom i policijom. Također je najavio otvaranje škola kako bi osam milijuna peruanskih đaka moglo ponovo pohađati nastavu. WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush iskoristit će svoj osmodnevni put kako bi popravio raskol s nekim europskim zemljama, ali prema svojim uvjetima i bez ustupaka saveznicima koji su se usprotivili ratu u Iraku, piše u srijedu The Washington Post. List piše, pozivajući se na dužnosnike Bijele kuće, da će Bush u subotu u Krakovu ocrtati ideju suradnje kao "pozitivnog transatlantskog odnosa", ali da čelnici Francuske, Njemačke i Rusije moraju pokazati da mogu surađivati sa Sjedinjenim Državama u borbi protiv terorizma, širenja oružja masovnog uništavanja te poticanju trgovine i suzbijanju siromaštva i AIDS-a. "Bolje je imati pozitivnu viziju i izazvati Europljane da je prihvate nego se ljutiti, prigovarati ili jednostavno biti fin", prenosi list riječi neimenovanog visokog vladinog dužnosnika. Bush putuje u petak u Poljsku, zatim u Sankt Peterburg na proslavu 300. obljetnice grada, a nakon toga u francuski Evian na summit G8, skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta i Rusije. NEW DELHI - Toplotni udar, koji već dva tjedna pogađa južnoindijsku državu Andra Pradesh, odnio je dosad 430 života, objavili su dužnosnici u srijedu. Najpogođenije je obalno područje East Godavari, gdje je od srčanog udara umrlo 85 osoba. Meteorolozi kažu da je temperatura u glavnom gradu okruga Hyderabadu dosezala 47 stupnjeva Celzija. Prošle je godine u trotjednom valu vrućina u toj indijskoj državi smrtno stradalo 1.037 osoba. MANILA - Najveća muslimanska pobunjenička skupina na Filipinima proglasila je u srijedu jednostrani prekid vatre, usred vladine ofenzive protiv gerilaca, zbog koje su tisuće stanovnika napustile svoje domove. Primirje bi trebalo stupiti na snagu 2. lipnja, rekao je Ghazali Jaafar, politički dopredsjednik Islamske oslobodilačke fronte Moro (MILF). Dodao je da je prekid vojnih akcija protiv vladinih snaga na liniji predanosti MILF-a mirnom i političkom rješenju problema. Protiv skupine koja se bori za islamsku državu na jugu Filipina vlada je 17. svibnja pokrenula sveobuhvatnu kopnenu i zračnu vojnu akciju, u kojoj je dosad poginulo 13 vojnika i preko stotinu pobunjenika. LJUBLJANA - Prikupljanje potpisa za održavanje referenduma kojim bi se rad trgovina nedjeljom ograničio na deset dana u godini, počelo je u srijedu u Sloveniji. Prema prijedlogu novog ustroja rada trgovina nedjeljom, tog bi dana mogli raditi benzinski servisi, prodavaonice u bolnicama, hotelima te željezničkim i aubobusnim postajama i na graničnim prijelazima. Inicijator referenduma, koji bi se trebao održati na jesen, prikupi li se u roku 40 dana potrebnih 40.000 registriranih potpisa, su sindikati zaposlenih u trgovini. Najveći slovenski trgovački lanci tvrde pak da bi ograničavanje rada trgovina nedjeljom značilo otpuštanje oko 500 zaposlenih. (Hina) rt

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙