WASHINGTON, 1. lipnja (Hina) - Sjedinjene Države i Hrvatska još razgovaraju o američkom zahtjevu za potpisivanje sporazuma o izuzeću Amerikanaca od Međunarodnog kaznenog suda (ICC), a SAD se zasad nisu pozabavile mogućnošću da
Hrvatsku izuzmu od potpisivanja ili od posljedica nepotpisivanja, rekao je u subotu dužnosnik State Departmenta.
WASHINGTON, 1. lipnja (Hina) - Sjedinjene Države i Hrvatska još
razgovaraju o američkom zahtjevu za potpisivanje sporazuma o
izuzeću Amerikanaca od Međunarodnog kaznenog suda (ICC), a SAD se
zasad nisu pozabavile mogućnošću da Hrvatsku izuzmu od
potpisivanja ili od posljedica nepotpisivanja, rekao je u subotu
dužnosnik State Departmenta.#L#
Zamjenik direktora za jugoistočnu Europu u State Departmentu
Jonathan Benton rekao je novinarima da SAD i Hrvatska još
razgovaraju o američkom zahtjevu da dvije zemlje potpišu
bilateralni sporazum kojim bi Hrvatska pristala neizručivati
Amerikance Međunarodnom kaznenom sudu.
Dodao je da će se o tome razgovarati u iduća dva tjedna i da SAD
razmatra slanje tima stručnjaka u Zagreb na razgovore o tom pitanju
s hrvatskom Vladom.
"To je još otvoreno pitanje", rekao je Benton, koji je prije toga
govorio izaslanicima na godišnjoj skupštini Nacionalnog saveza
hrvatskih Amerikanaca (NFCA).
SAD su dosad s 35 zemalja potpisale bilateralni sporazum o izuzeću
američkih građana od nadležnosti ICC-a, kojim te zemlje pristaju na
neizručivanje Amerikanaca Sudu.
Hrvatska vlada još nije odlučila hoće li potpisati bilateralni
sporazum i nada se da će to izbjeći dobivanjem izuzeća američkog
predsjednika.
Sjedinjene Države su najavile da će prekinuti vojnu pomoć državama
koje ne potpišu sporazum do 1. srpnja 2003., prema zakonu o Zaštiti
pripadnika američkih oružanih snaga (ASPA). Isti zakon, međutim,
dopušta američkom predsjedniku da se temeljem nacionalnih interesa
odrekne ove mogućnosti.
"Hrvatska će potpasti pod zakon, a bi li moglo biti određenih
izuzeća pitanje je kojim se još nismo pozabavili", rekao je
Benton.
"Postoji mogućnost da se uklone određeni aspekti ovoga gubitka
prava, ali nismo odlučili u kojim slučajevima, i da li i u ijednom,"
rekao je Benton odgovarajući na pitanje kakvi su izgledi Hrvatske
da dobiju izuzeće od potpisivanja sporazuma.
Naglasio je da će se na Hrvatsku gledati individualno i da "Zakon o
zaštiti pripadnika oružanih snaga neće biti upotrijebljen kao
oruđe za kažnjavanje Hrvatske".
"Tek treba vidjeti ima li osnove za uklanjanje bilo kojeg dijela
zakona," rekao je on.
Jedini kriterij za izuzeće je američki nacionalni interes i treba
vidjeti točno "koji su programi pogođeni, da li su pogođeni
programi s Hrvatskom i kakav bi učinak imalo otkazivanje takvih
programa s Hrvatskom", rekao je Benton.
Govoreći izaslanicima NFCA-a, Benton je ocijenio da "američko-
hrvatski odnosi u ovom trenutku nisu na vrhuncu", a kao razlog je
naveo "oštro neslaganje oko nekoliko pitanja, posebice Iraka i
Međunarodnog kaznenog suda".
Druge nesuglasice, o tome kako brzo provesti određene reforme ili o
brzini povratka izbjeglica, su taktičke, a ne fundamentalne
naravi, dodao je.
Benton je ocijenio da će se ovi problemi prevladati, jer Hrvatska i
SAD imaju "puno zajedničkih interesa".
Istaknuo je da "Hrvatska ne treba birati između Europe i
Sjedinjenih Država", jer je američki cilj da Hrvatska bude i
europska zemlja i partner Sjedinjenih Država, što je i bit dijaloga
sa sadašnjom hrvatskom Vladom.
Na novinarsko pitanje o posljedicama koje će, kako je rekao
američki veleposlanik u Zagrebu Lawrence Rossin, pretprjeti
Hrvatska jer nije podržala američku vojnu akciju u Iraku, Benton je
kazao da se prvenstveno radi o "propuštenim prigodama" za Hrvatsku
da ostvari jaču suradnju sa Sjedinjenim Državama.
"Veleposlanik je rekao nešto što je vrlo, vrlo istinito, da je
nedostatak partnerstva koje nismo imali u pitanju razoružavanja
Saddama Husseina naškodio američko-hrvatskim odnosima," rekao je
Benton.
"To je propuštena prigoda za nas da surađujemo, to je propuštena
prigoda za Hrvatsku da se angažira na svjetskoj pozornici sa
Sjedinjenim Državama, to je propuštena prigoda za Hrvatsku da bude
dio važne koalicije," rekao je on.
Benton je ocijenio da je hrvatska Vlada napravila pogrešku što nije
podržala Sjedinjene Države u ratu u Iraku "na crti nesuglasja
Francuske" i nekih drugih europskih zemalja.
"To nastavlja škoditi našim odnosima, (jer) ne možemo raditi
zajedno kako radimo s nekim drugim zemljama," istaknuo je.
Benton, međutim, smatra da "to nije fundamentalan problem u
odnosima", da ga Sjedinjene Države nisu zaboravile, ali da se radi o
"kratkoročnom problemu koji ćemo prevladati".
On je ponovio opravdanje za potpisivanje bilateralnog sporazuma s
Hrvatskom o izuzeću od ICC-a koje većina u Hrvatskoj drži
nepravednim uvođenjem dvostrukih standarda, jer s jedne strane SAD
traži bezuvjetnu suradnju Hrvatske s Haškim sudom, a s druge strane
da Hrvatska izuzme američke građane od nadležnosti Međunarodnog
kaznenog suda, koji se kao i Haški sud bavi ratnim zločinima.
Benton je rekao da Sjedinjene Države vide fundamentalnu razliku
između Haškog suda i Međunarodnog kaznenog suda.
Haški sud je uspostavljen rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, da se
bavi ratnim zločinima za određeno doba, u određenom sukobu, dok je
Međunarodni kazneni sud osnovan na drugim pravnim temeljima i nema
ograničenja nadležnosti niti ograničenja predmeta na koji se
odnosi i američka vlada "jako strahuje da bi se mogao upotrijebiti
protiv Amerikanaca iz političkih razloga", pojasnio je Benton.
Hrvatski veleposlanik u Washingtonu Ivan Grdešić je govoreći
skupštini NFCA-a naglasio kako misli da bi Sjedinjene Države
trebale smatrati Hrvatsku važnim partnerom i da bi temeljem
američkog nacionalnog interesa predsjednik Bush trebao dati
Hrvatskoj izuzeće od potpisivanja bilateralnog sporazuma o ICC-u.
"Mislimo da postoji razlog da nas se smatra za važnog partnera i da
dobijemo predsjednikovo izuzeće", rekao je Grdešić.
Kao razloge naveo je da Sjedinjene Države imaju nacionalni interes
za suradnju s Hrvatskom oko ulaska u NATO, da će gubitkom američke
vojne pomoći biti pogođen važan dio hrvatsko-američkih odnosa, da
će usporena obuka hrvatske vojske oslabiti stabilnost u regiji, te
da bi Hrvatska ukidanjem vojne pomoći mogla biti prinuđena okrenuti
se drugim zemljama za nabavku vojne opreme i suradnju.
Grdešić je rekao da hrvatska vlada vrlo vjerojatno neće moći
potpisati bilateralni sporazum o ICC-u.
Pojasnio je da Hrvati ne vide opravdanja da Sjedinjene Države traže
bezuvjetnu suradnju Hrvatske s Haškim sudom, a s druge strane žele
izuzeće svojih građana od nadležnosti ICC-a.
Grdešić je dodao da "vjerodostojnost hrvatske Vlade" ovisi o tome
da podrži kako Haški sud tako i ICC.
Po njegovim riječima, zahtjev za potpisivanjem bilateralnog
sporazuma ima asimetrične posljedice za Hrvatsku i SAD. Za Hrvatsku
pitanje ICC-a znači NATO, Europu, a za hrvatsku vladu znači
preživljavanje na sljedećim izborima. S druge strane za Sjedinjene
Države on znači samo jedan glas više, rekao je hrvatski
veleposlanik.
(Hina) sl bcav