SLOVENSKA VLADA DEPONIRALA 38 MILIJUNA DOLARA ZA SUKCESIJU

LJUBLJANA, 29. svibnja (Hina) - Slovenska vlada donijela je odluku da 38 milijuna dolara, koje je kao svoju kvotu prije mjesec dana dobila iz sredstava bivše Jugoslavije blokiranih u SAD za vrijeme trajanja sankcija protiv Miloševićeva režima, deponira u poseban fond za sukcesiju namijenjen prebijanju potencijalnih računa s bivšom jugoslavenskom federacijom i državama nastalim na području bivše SFRJ.#L# Kako je nakon redovne sjednice vlade u četvrtak navedeno u priopćenju za javnost, spomenuta su sredstva u sukcesijski fond slovenskog ministarstva financija prebačena, jer je on 21. travnja 1997. godine preuzeo obveze i potraživanja Slovenije prema bivšoj Narodnoj banci Jugoslavije. Kako je navedeno u priopćenju, bivša Narodna banka Jugoslavije je deponiranu deviznu štednju čuvala u različitim bankama, među ostalim i onima u inozemstvu, a pristup sredstvima imala je samo SR Jugoslavija, odnosno Miloševićev režim. Zbog toga se sredstva koja se postupno deblokiraju na tim računima uključuju u slovenski sukcesijski fond nakon sklapanja bečkog sporazuma o sukcesiji, u skladu s njegovim aneksom C. Pitanje neovlaštenog korištenja deviznih depozita s računa Narodne banke Jugoslavije u inozemstvu za vrijeme trajanja sankcija bilo je i jedno od glavnih tema rasprave na sastanku odbora za financijsku sukcesiju država-sljednica koji je u srijedu održan u Ljubljani, a tu su došli do izražaja različita stajališta i tumačenja, jer je predstavnik Srbije i Crne Gore Veroljub Dugalić izjavio da NBJ o tim sredstvima u vrijeme trajanja sankcija nije imala podataka, a predstavnik Hrvatke Zdravko Rogić da Hrvatska neće ratificirati sukcesijski sporazum dok se ne otkrije gdje su nestala deponirana sredstva spomenuta u aneksu C bečkog okvirnog sporazuma o sukcesiji, te da je s tim ciljem najavljena i građanska parnica u Njemačkoj protiv LHB banke jer se sumnja da su depozitima za vrijeme trajanja sankcija prebijani krediti nekih poduzeća u Srbiji. Poznata je izjava guvernera NBJ Mlađana Dinkića prilikom preuzimanja dužnosti 2000. godine da je njegov prethodnik Vuk Ognjanović 9. srpnja 1993. godine u Budimpešti s LHB bankom potpisao dokument o "neovlaštenom skidanju 90 milijuna maraka iz jugoslavenskih rezervi za plaćanje duga jednog domaćeg poduzeća". Kako je u razgovoru za tjednik "Mladina" prošle godine izjavio tadašnji guverner slovenske centralne banke France Arhar, iako je LHB bila u djelomičnom vlasništvu Nove Ljubljanske banke naloge za pražnjenje računa davali su u Narodnoj banci Jugoslavije i u vrijeme trajanja sankcija. Pri tome je, kako je pojasnio, riječ o osobama koje su imale ovlaštenja, a Beograd se smatrao jedinim sukcesorom SFRJ. Pražnjenje tih računa Arhar je usporedio s djelovanjem bankomata: "Ako netko na bankomatu digne novac karticom kojoj zna šifru, bankar neće ispitivati kako je došao do kartice i zaporke". (Hina) fl br