LJUBLJANA, 28. svibnja (Hina) - Financijski odbor država nasljednica bivše SFRJ u Ljubljani je u srijedu raspravljao o financijskim dubiozama nastalim nakon raspada zajedničke države, odnosno o tome kako je došlo do pojave negativnog
salda u trgovini s bivšom Čehoslovačkom i kako ostvariti naplatu dugova prema Iraku.
LJUBLJANA, 28. svibnja (Hina) - Financijski odbor država
nasljednica bivše SFRJ u Ljubljani je u srijedu raspravljao o
financijskim dubiozama nastalim nakon raspada zajedničke države,
odnosno o tome kako je došlo do pojave negativnog salda u trgovini s
bivšom Čehoslovačkom i kako ostvariti naplatu dugova prema
Iraku.#L#
Najzanimljivije pitanje koje je izazvalo najviše podjela i gdje
nije postignuta suglasnost, potvrdio je na konferenciji za
novinare nakon gotovo šestosatnog zatvorenog sastanka šef
slovenskog sukcesijskog izaslanstva France Arhar, ostao je problem
što je na računima 8 jugoslavenskih mješovitih banaka u inozemstvu
do sada pronađeno samo 56 milijuna američkih dolara, umjesto 645
milijuna.
Spomenutih 645 milijuna je kao svotu koju s tih računa treba
podijeliti na sve države nasljednice po već poznatom ključu
definirao i okvirni sukcesijski sporazum nasljednica bivše
Jugoslavije potpisan u Beču 2001. godine.
Kako je, odgovarajući na brojna pitanja slovenskih novinara nakon
sastanka izjavio predstavnik RH u odboru za financijsku sukcesiju
Zdravko Rogić, Hrvatska neće početi postupak ratifikacije
spomenutog sporazuma dok se ne utvrdi što se s tim sredstvima
dogodilo, a s tim ciljem i donesena je odluka o pokretanju građanske
parnice u Njemačkoj protiv LHB banke Frankfurt.
Spomenuta banka u vlasništvu Nove Ljubljanske banke (NLB) odbila je
dati podatke što se dogodilo s depozitima Narodne banke Jugoslavije
u njoj u vrijeme sankcija koje su vrijedile za SR Jugoslaviju, za
razliku od Adria banke u Beču koja je, uz dopuštenje austrijskih
monetarnih vlasti, dala te podatke, a iz njih slijedi da je iz
depozita NBJ-a otpisivala dugove nekim srpskim bankama.
Rogić je objasnio da je intencija postupka u Njemačkoj utvrđivanje
činjenica, odnosno kako je i s kojom pravnom osnovom dolazilo u
mješovitim bankama do otpisa kredita srpskim bankama i na čiji
nalog, dok su sve ostale republike svoje kredite normalno
otplaćivale.
Postupak je aktualan samo za LHB jer je Adria prezentirala podatke,
stanje u LBS New York je, kako tvrdi slovenska strana, riješeno, dok
je ostalih 5 banaka u postupku likvidacije.
Predstavnik Slovenije Franmce Arhar predložio je da se formira
stručna skupina koja bi se bavila pitanjem kako je u prijelaznom
razdoblju raspada bivše Jugoslavije došlo do toga da se
dugogodišnji klirinški suficit u trgovini s bivšom Čehoslovačkom
pretvori u deficit.
Arhar je rekao da danas glede toga nije došlo do suglasnosti oko
salda koji je potrebno utvrditi kako bi se postigao dogovor s Češkom
Republikom. Arhar smatra da je do negativnog salda došlo u vrijeme
kad su Hrvatska i Slovenija po dogovoru već trgovale s
Čehoslovačkom na konvertibilnoj osnovi.
Predstavnik Srbije i Crne Gore Veroljub Dugalić rekao je pak da je
do negativnog salda došlo u vrijeme kad su se Slovenija i Hrvatska
odvojile od jugoslavenskog monetarnog sustava.
Suficit se po njegovim riječima pretvorio u deficit iz dva razloga:
zbog velikog uvoza Škodinih automobila i nakon češkog protesta što
su se njihovi čekovi u Jugoslaviji unovčavali po preniskom tečaju
krune i dinara.
Češki prosvjed je usvojen, a od 30.000 Škodinih automobila uvezenih
u prvom kvartalu 1991. godine u Jugoslaviju 20.000 ih je uvezeno u
Hrvatsku, tvrdi Dugalić.
Arhar je rekao da je na sastanku spomenuta ideja da se devizni saldo
sa ČSSR ne dijeli po postotku određenom Bečkim ugovorom nego da se
poslovi iz tog vremena tretiraju kao komercijalni aranžmani,
logikom "alociranog duga".
No, o tome, kako je objasnio, nema suglasnosti. Dugalić je razliku u
stanju na računima mješovitih banaka bivše Jugoslavije u
inozemstvu prikazao kao posljedicu nemogućnosti Narodne banke
Jugoslavije da kontrolira stanje na tim računima nakon uvođenja
sankcija protiv SRJ, te rekao da su delegacije Srbije i Crne Gore i
ranije upozoravale da će se te razlike u saldu na njihovim računima
pojaviti.
Idući sastanak financijskog odbora za pitanja naslijeđa bivše
Jugoslavije, kako je rečeno u Ljubljani, održat će se za mjesec dana
u Beogradu.
(Hina) fl maš