MMF-HRVATSKA: NOVO PISMO NAMJERE 1. KOLOVOZA PRED ODBORO

MMF-HRVATSKA: NOVO PISMO NAMJERE 1. KOLOVOZA PRED ODBOROM IZVRŠNIH DIREKTORA Hina- Financijski servis Voditelj Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Hans Flickenschild najavio je danas da će Odbor izvršnih direktora MMF-a 1. kolovoza razmatrati novo hrvatsko pismo namjere temeljem važaćeg stand-by aranžmana Hrvatske s MMF-om. Pojasnio je da će ono sadržavati ažurirane ekonomske informacije i pokazatelje (jer je ranije pismo bilo s informacijama s kraja prošle godine), a veća će se promjena odnositi na informacije o mjerama Hrvatske narodne banke koje su prihvaćene u siječnju, a koje će vrijediti cijelu godinu, o ograničenju kreditne ekspanzije. HNB želi smanjiti porast kreditnih plasmana, koji je u prošloj godini iznosio 30 posto, a koji je išao u potrošnju i privatne investicije. Izaslanstvo MMF-a boravilo je u Hrvatskoj od 12. svibnja na prvom razmatranju dosadašnje provedbe i daljnjih očekivanja u realizaciji stand-by aranžmana Hrvatske s tom međunarodnom financijskom organizacijom. Flieckenschild je na završnoj konferenciji za novinare naglasio da su hrvatski makroekonomki pokazatelji i dalje povoljni, inflacija bi mogla biti ispod 2,5 posto, tečaj je stabilan, očekuju se veći prihodi od privatizacije, međunarodne pričuve HNB-a su na rekordnoj razini i pokrivaju pet mjeseci uvoza i 200 posto su veće od potreba za servisiranjem duga. No, glavna zabrinutost je povećanje vanjskog duga, sa 58 na 68 posto BDP-a i tekućeg deficita platne bilance na 6,9 posto BDP-a. Taj bi se deficit u ovoj godini mogao smanjiti na oko 5,5 posto BDP-a što je i dalje puno, ali je za MMF prihatljivo da u srednjoročnom razdoblju dođe na oko 4,5 posto BDP-a, kazao je Flickenscild. Na upit o vanjskom dugu, koji je dosegnuo 16,5 milijardi dolara, prvi čovjek Misije MMF-a je odgovorio da je prošlogodišnji rast kreditnog zaduženja bio trojak - zbog zaduženja poslovnih banaka koje su time pokrivale tražnju za kreditima, izravnih zaduženja poduzeća u inozemstvu od kojih se veliki dio se odnosio na leasing, što je zapravo bio supstitut bankarskih kredite, dok je na porast najmanje utjecalo Vladino zaduženje u inozemstvu. Flickenscihild drži da je porast od 10 postotnih poena u jednoj godini (sa 58 na 68 posto BDP-a) "puno", ali naglašava da je polovica tog postotka novo zaduženje, dok je druga polovica nastala učinkom tečajnih razlika i slabljenja tečaja dolara. "Nije ozbiljno kako nominalne brojke govore, ali je teret jer se mora financirati i servisirati", rekao je. Mjere središnje banke poduzete u siječnju počele su davati učinke, za prvi kvartal rast kredita bio je ukupno 5 posto. Pokušaje banaka u zaobilaženju restriktivnih mjera, primjerice da kredite 'zamjene' sa maticom u inozemstvu, HNB je spriječila odlukom da se i takvi krediti moraju prikazati, rečeno je. Tijekom dva tjedna izaslanstvo MMF-a održalo je niz razgovora u središnjoj banci, kao i s predstavnicima Vlade RH, ministarstva financija, gospodarstva te ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ministarstva rada i socijalne skrbi, turizma, HBOR i nekoliko poslovnih banaka, sindikata, te još nekih udruga i institucija.