ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Voditelj Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Hans Flickenschild najavio je danas da će Odbor izvršnih direktora MMF-a 1. kolovoza razmatrati novo hrvatsko pismo namjere temeljem važaćeg stand-by
aranžmana Hrvatske s MMF-om.
ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Voditelj Misije Međunarodnog
monetarnog fonda (MMF) Hans Flickenschild najavio je danas da će
Odbor izvršnih direktora MMF-a 1. kolovoza razmatrati novo
hrvatsko pismo namjere temeljem važaćeg stand-by aranžmana
Hrvatske s MMF-om.#L#ž
Pojasnio je da će ono sadržavati ažurirane ekonomske informacije i
pokazatelje (jer je ranije pismo bilo s informacijama s kraja
prošle godine), a veća će se promjena odnositi na informacije o
mjerama Hrvatske narodne banke koje su prihvaćene u siječnju, a
koje će vrijediti cijelu godinu, o ograničenju kreditne
ekspanzije. HNB želi smanjiti porast kreditnih plasmana, koji je u
prošloj godini iznosio 30 posto, a koji je išao u potrošnju i
privatne investicije.
Izaslanstvo MMF-a boravilo je u Hrvatskoj od 12. svibnja na prvom
razmatranju dosadašnje provedbe i daljnjih očekivanja u
realizaciji stand-by aranžmana Hrvatske s tom međunarodnom
financijskom organizacijom.
Flieckenschild je na završnoj konferenciji za novinare naglasio da
su hrvatski makroekonomki pokazatelji i dalje povoljni, inflacija
bi mogla biti ispod 2,5 posto, tečaj je stabilan, očekuju se veći
prihodi od privatizacije, međunarodne pričuve HNB-a su na
rekordnoj razini i pokrivaju pet mjeseci uvoza i 200 posto su veće
od potreba za servisiranjem duga.
No, glavna zabrinutost je povećanje vanjskog duga, sa 58 na 68 posto
BDP-a i tekućeg deficita platne bilance na 6,9 posto BDP-a. Taj bi
se deficit u ovoj godini mogao smanjiti na oko 5,5 posto BDP-a što je
i dalje puno, ali je za MMF prihatljivo da u srednjoročnom razdoblju
dođe na oko 4,5 posto BDP-a, kazao je Flickenscild.
Na upit o vanjskom dugu, koji je dosegnuo 16,5 milijardi dolara,
prvi čovjek Misije MMF-a je odgovorio da je prošlogodišnji rast
kreditnog zaduženja bio trojak - zbog zaduženja poslovnih banaka
koje su time pokrivale tražnju za kreditima, izravnih zaduženja
poduzeća u inozemstvu od kojih se veliki dio se odnosio na leasing,
što je zapravo bio supstitut bankarskih kredite, dok je na porast
najmanje utjecalo Vladino zaduženje u inozemstvu.
Flickenscihild drži da je porast od 10 postotnih poena u jednoj
godini (sa 58 na 68 posto BDP-a) "puno", ali naglašava da je
polovica tog postotka novo zaduženje, dok je druga polovica nastala
učinkom tečajnih razlika i slabljenja tečaja dolara. "Nije
ozbiljno kako nominalne brojke govore, ali je teret jer se mora
financirati i servisirati", rekao je.
Mjere središnje banke poduzete u siječnju počele su davati učinke,
za prvi kvartal rast kredita bio je ukupno 5 posto. Pokušaje banaka
u zaobilaženju restriktivnih mjera, primjerice da kredite
'zamjene' sa maticom u inozemstvu, HNB je spriječila odlukom da se i
takvi krediti moraju prikazati, rečeno je.
Tijekom dva tjedna izaslanstvo MMF-a održalo je niz razgovora u
središnjoj banci, kao i s predstavnicima Vlade RH, ministarstva
financija, gospodarstva te ministarstva zdravstva i Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje, ministarstva rada i socijalne
skrbi, turizma, HBOR i nekoliko poslovnih banaka, sindikata, te još
nekih udruga i institucija.
(Hina) db ds