ZAGREB, 19. svibnja (Hina) - Hrvatskoj državi ne prijeti nikakva opasnost u pogledu eksterne likvidnosti, osobito solventnosti u kraćem razdoblju, a dugoročno gledano zaduživanju valja posvetiti posebnu pozornost i biti oprezan, kako
bi iz novog zaduženja proizlazio novi razvoj, novo zapošljavanje, izvoz i devizni priljev dovoljan za pokriće zaduživanja, zajednička je ocjena Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija.
ZAGREB, 19. svibnja (Hina) - Hrvatskoj državi ne prijeti nikakva
opasnost u pogledu eksterne likvidnosti, osobito solventnosti u
kraćem razdoblju, a dugoročno gledano zaduživanju valja posvetiti
posebnu pozornost i biti oprezan, kako bi iz novog zaduženja
proizlazio novi razvoj, novo zapošljavanje, izvoz i devizni
priljev dovoljan za pokriće zaduživanja, zajednička je ocjena
Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija. #L#
Tu su ocjenu nakon današnje sjednice Odbora za suradnju HNB-a i
Ministarstva financija novinarima prenijeli guverner HNB-a Željko
Rohatinski i ministar financija Mato Crkvenac.
Vezano za pitanje inozemnog duga, opovrgnuli su u zadnje vrijeme
učestale priče, kako kaže Rohatinski, često i zlonamjerne, o
sukobima stavova i lošoj situaciji između dviju institucija.
Naša suradnja jednako je učestala i uspješna kao i do sada, postoji
visok stupanj podudarnosti o svim bitnim pitanjima, ne postoji
nikakav sukob ni na razini institucija, niti osobni, naglasio je
Rohatinski, nakon sjednice Odbora koji djeluje već tri godine.
Vezano za problem duga, ministar Crkvenac ističe da su svi aspekti
duga pod kontrolom, a dugu treba posvetiti pažnju, jer je dobar i
koristan samo kada je usmjeren u razvoj, u izvoz, devizni priljev
koji omogućuje njegovo vraćanje.
Guverner Rohatinski ističe da se u njegovim stavovima o problemu
duga, posebice inozemnog, koji po zadnjim podatcima ukupno iznosi
16,5 milijardi dolara, ništa nije promijenilo te da je suštinsko
pitanje što dalje. Bit stvari je da se zaustavi ili barem uspori
djelovanje dosadašnjih mehanizama povećanja inozemnog duga, a koji
nije osnova za buduće uredno servisiranje postojećog duga bez novog
zaduživanja, kazao je.
Po njegovim riječima, na naplatu u iduće dvije godine dolazi 2,8
milijardi dolara godišnje (glavnica i kamate). "Nema opasnosti da
zemlja neće biti u stanju te anuitete uredno vratiti, ali to je
upozorenje da takve situacije ubuduće treba izbjeći", rekao je.
Rohatinski ističe da je pritom bitno da se reduciraju dva osnovna
izvora zaduženja - deficit tekućih transakcija platne bilance i
fiskalni deficit.
I ministar Crkvenac slaže se da su za iduće razdoblje presudne tri
činjenice - potrebno je ulagati u razvoj koji će voditi i otvaranju
novih radnih mjesta, treba smanjivati deficit platne bilance, te
stalno smanjivati deficit države.
Crkvenac ističe da je javni dug države ukupno 96 do 97 milijardi
kuna, što je oko 52 posto BDP-a. U taj su javni dug uključene i
obveze javnih poduzeća i lokalnih jedinica, te državna jamstva
kojih je oko 17 milijardi kuna, a do sada se pokazalo da je rizičnih
jamstava koji padaju na teret države oko 2,5 posto, kazao je.
Ministar financija ističe i kako je taj dug u velikoj mjeri narastao
i stoga što je država priznala i tijekom 2000. i 2001. platila više
od 12 milijardi kuna dugova poduzećima i građanima.
Ministar Crkvenac izvijestio je o vrlo dobroj fiskalnoj situaciji -
prihodi državnog proračuna ostvaruju se brže i više nego je
planirano, a neki će rashodi biti i manji od plana. Jedino s čime se
može računati su moguće preraspodjele na koje Vlada ima pravo prema
Zakonu o izvršenju proračuna, kazao je Crkvenac.
Posebno ističe da bi fiskalni deficit ukupne države u ovoj godini
mogao biti manji od planiranih pet posto BDP-a. Prema najnovijim
procjenama fiskalni bi deficit mogao biti 4,6 posto BDP-a ili manje
od toga, kazao je.
(Hina) bn ds