GRAĐANSKE RATOVE UZROKUJE SIROMAŠTVO, A NE ETNIČKI SUKOBI

WASHINGTON, 15. svibnja (Hina/dpa) - Ekonomski čimbenici, a ne etnička ili religijska nesnošljivost, glavni su razlog većine građanskih ratova, objavila je Svjetska banka.#L# Rastuće siromaštvo i pretjerano iskorištavanje prirodnih izvora krivi su za najveći broj građanskih ratova, stoji u studiji 52 ratna sukoba između 1960. i 1999. godine. "Svaki put kada izbije građanski rat, povjesničari traže razloge daleko u prošlosti, a antropolozi upozoravaju na njihove etničke korijene", rekao je voditelj istraživanja Paul Collier. "Neke su zemlje sklonije ratovima od drugih, no daleka prošlost ili etnička nesnošljivost objašnjenje su samo u rijetkim slučajevima", dodao je. "Umjesto toga, radije pogledajte u nedavnu prošlost ili još bolje provjerite ekonomsko stanje", rekao je Collier, voditelj Centra za istraživanje afričkih gospodarstava na Oxfordu. Svjetska banka poziva međunarodnu zajednicu da učini više za sprečavanje građanskih ratova, koji rezultiraju i drugim štetnim posljedicama, poput epidemije AIDS-a, terorizma i trgovine drogom. Oko 95 posto droge proizvodi se u zemljama pogođenima građanskim ratovima, koji su ujedno i raj za teroriste, kao što je to slučaj s al-Qaedom u Afganistanu. I početno je širenje AIDS-a povezano s građanskim ratom u Ugandi 1979. godine i masovnim silovanjima uz granicu s Tanzanijom, stoji u izvješću. Istraživanjem je utvrđeno da su sukobi prosječno trajali sedam godina, a iza sebe su ostavili dugotrajno siromaštvo i brojne bolesti. Umjesto etničkih sukoba i religijskih netrpeljivosti, povod ratu najčešće su prirodna bogatstva poput dijamanata, plemenitog drva, nafte ili zlata, osobito ako se zna da su upravo te vrijednosti izdašan izvor prihoda pobunjenicima. Zemlje razorene ratom ulaze u začarani krug naoružavanja, zaraznih bolesti i rastućeg siromaštva, pa u nekom drugom povijesnom trenutku ponovno zarate. (Hina) bcav bcav