ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) danas je oštro osudila zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da se u izmjenama Zakona o radu (ZOR) stanka za odmor tijekom radnog vremena ne ubraja u radno
vrijeme, tvrdeći da je HUP-ov cilj smanjenje radničkih plaća i "izgladnjivanje radnika".
ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Udruga radničkih sindikata Hrvatske
(URSH) danas je oštro osudila zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca
(HUP) da se u izmjenama Zakona o radu (ZOR) stanka za odmor tijekom
radnog vremena ne ubraja u radno vrijeme, tvrdeći da je HUP-ov cilj
smanjenje radničkih plaća i "izgladnjivanje radnika".#L#
"Ako bi se usvojio HUP-ov zahtjev, neto iznos prosječne hrvatske
plaće smanjio bi se za oko 300 kuna, a najniža plaća (neto) iznosila
bi svega 1.393 kune", upozorio je na današnjoj konferenciji za
novinare predsjednik URSH-a Boris Kunst.
Najavio je da će URSH tražiti skraćenje radnog tjedna sa sadašnjih
40 na 37,5 sati, uzme li Vlada u razmatranje HUP-ov zahtjev.
Također smatra da u troškove poslovanja treba ubrojiti dolazak i
odlazak radnika na posao.
URSH se protivi i insistiranju HUP-a da se otpremnine izračunavaju
na osnovu neto plaća.
Nadalje, ne prihvaća protivljenje poslodavaca ulasku radničkog
predstavnika u Nadzorne odbore trgovačkih društava.
Te je zahtjeve HUP nedavno iznio kao minimum kojima uvjetuje svoj
pristanak na izmjene ZOR-a.
"Poslodavci se plaše da bi radnici u Nadzornim odborima saznali za
'mutne poslove' u poduzećima, pa je razumljiv njihov strah", kaže
Kunst.
Napominje da se dio poslodavaca, članova HUP-a, pod moralno
sumnjivim okolnostima proteklih godina okoristio pretvorbom i
privatizacijom uništavajući poduzeća i oštećujući radnike.
"Takvima i ubuduće treba jeftina i obespravljena radna snaga i
fleksibilniji robovlasnički sistem", tvrdi Kunst.
Kunst se osvrnuo i na podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
(HZZ) o smanjenju nezaposlenosti, ocijenivši da se radi o
statističkom kresanju broja nezaposlenih, dok se u isto vrijeme ne
otvaraju nova radna mjesta.
U URSH-u to potkrepljuju podacima da je od siječnja 2002. do travnja
ove godine iz evidencije nezaposlenih brisano 65.821 osoba, a broj
zaposlenih porastao je za samo oko 10. tisuća.
"Pitanje je što je sa 55.580 osoba koje su brisane iz evidencije
nezaposlenih, a da se nisu zaposlili", kaže Kunst.
Podsjetio je na nedavne procjene potpredsjednika hrvatske Vlade
Slavka Linića kako je još oko 10 do 15 tisuća osoba evidentiranih u
HZZ-u zapravo u radnom odnosu.
Za očekivati je, dodaje Kunst, kako će HZZ administrativnim mjerama
uskoro i njih brisati iz statistike nezaposlenih.
(Hina) ntk jn