ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Od ukupno 375 tisuća nezaposlenih registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) u drugom polugodištu prošle godine, njih čak 40,6 posto ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenih, podatci
su ankete o radnoj snazi Državnog zavoda za statistiku.
ZAGREB, 12. svibnja (Hina) - Od ukupno 375 tisuća nezaposlenih
registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) u drugom
polugodištu prošle godine, njih čak 40,6 posto ne zadovoljava
međunarodne kriterije nezaposlenih, podatci su ankete o radnoj
snazi Državnog zavoda za statistiku. #L#
Prema anketi, nezaposlenih je u drugom polugodištu prošle godine
bilo 259 tisuća osoba.
Razlika u stopi nezaposlenosti, prema administrativnim podatcima
HZZ-a i prema anketi o radnoj snazi, je oko šest postotnih poena.
Naime, prema Zavodu za zapošljavanje, odnosno po podacima
administrativnih evidencija, stopa nezaposlenosti u drugom
polugodištu prošle godine bila je 21,5 posto, dok je prema anketi o
radnoj snazi stopa nezaposlenosti 14,4 posto.
Prema oba izvora pak zamjetan je pad broja nezaposlenih u drugom
polugodištu prošle godine u odnosu na prvo, a taj je broj čak nešto
izraženiji prema administrativnim podatcima. Tako je broj
nezaposlenih pri Zavodu za zapošljavanje sa 405 tisuća u prvom
smanjen na 375 tisuća u drugom polugodištu, a prema anketi o radnoj
snazi broj nezaposlenih u istom je razdoblju smanjen sa 273 tisuće
na 259 tisuća.
Anketom o radnoj snazi, koju dva puta godišnje provodi Državni
zavod za statistiku, nezaposleni se definiraju s tri uvjeta - da u
referentnom tjednu nisu uopće radili, da traže posao i spremni su
prihvatiti ponuđeni posao. Zaposlenom se osobom smatra svatko tko
je u referentnom tjednu barem jedan sat radio za naknadu bilo u
novcu ili naturi.
Prema anketi, u drugom je polugodištu prošle godine u Hrvatskoj
bilo ukupno 1.534.000 zaposlenih, najviše njih u dobi od 25 do 49
godina - 1.028.000 osoba.
Veći je broj zaposlenih bio u privatnom nego u državnom sektoru.
Privatni sektor tako, prema podatcima ankete, zapošljava 965
tisuća radnika, od čega je više od trećine, ili 286 tisuća osoba
koje su samozaposlene. U državnom je pak sektoru zaposleno 535
tisuća osoba, a još 33 tisuće zaposlenih radi u sektoru u
pretvorbi.
Struktura zaposlenih prema djelatnostima pokazuje pak da petina,
ili 20,5 posto od ukupno zaposlenih radi u prerađivačkoj
industriji. Slijede poljoprivreda, lov i šumarstvo u kojoj je 14,5
posto zaposlenih, te trgovina na veliko i malo, popravak motornih
vozila i motocikala, te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo s
udjelom od 14,2 posto u ukupnom broju zaposlenih.
Upravo uslužna i trgovačka zanimanja, pogleda li se struktura prema
rodovima zanimanja, i bilježe najveći porast broja zaposlenih u
drugom u odnosu na prvo polugodište prošle godine.
Broj zaposlenih u uslužnim i trgovačkim zanimanjima sa 207 tisuća u
prvom porastao je na 232 tisuće u drugom polugodištu prošle godine.
Porast zapošljavanja bilježi se i kod inženjera, tehničara i
srodnih zanimanja (sa 219 tisuća na 239 tisuća), kao i među
stručnjacima i znanstvenicima (sa 120 na 129 tisuća).
Opada pak broj zaposlenih čelnika i članova zakonodavnih tijela,
dužnosnika državnih tijela i direktora sa 95 tisuća u prvom na 76
tisuća u drugom polugodištu prošle godine. Manji broj zaposlenih
bilježi se i kod zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji sa 194
na 189 tisuća, među uredskim i šalterskim službenicima, sa 183 na
181 tisuću, kao i broj zaposlenih u vojnim zanimanjima.
U prvom polugodištu prošle godine zaposlenih s vojnim zanimanjima
bilo je 24 tisuće, a procjenjuje se da je u drugom polugodištu taj
broj pao na 19 tisuća.
(Hina) bn ds