WASHINGTON, 5. svibnja (Hina) - Dvanaest godina nakon što je Glas Amerike progovorio na hrvatskom, mala hrvatska skupina na američkom medijskom gigantu planira ove godine glasu koji govori Hrvatima u svijetu dodati i sliku.
WASHINGTON, 5. svibnja (Hina) - Dvanaest godina nakon što je Glas
Amerike progovorio na hrvatskom, mala hrvatska skupina na
američkom medijskom gigantu planira ove godine glasu koji govori
Hrvatima u svijetu dodati i sliku.#L#
Hrvatska sekcija "Glasa Amerike" prošla je od osnivanja 1. siječnja
1992. razvojni put od početnih pol sata do tri radijske emisije od
pola sata dnevno.
Dvanaest novinara svakodnevno informira Hrvate u Hrvatskoj i Bosni
i Hercegovini, kao i diljem svijeta, o najnovijim domaćim i
svjetskim događajima, američkim stajalištima i američkoj
politici.
"Ne bavimo se samo unutarnjim temama, nego jednom mješavinom
unutarnjih i vanjskopolitičkih tema", kaže Ivana Kuhar, šefica
sekcije. "Mislimo da mješavinom svjetskih vijesti, američkih i
hrvatskih tema najbolje dopiremo do hrvatskog slušateljstva."
Pored toga reportažama s putovanja po Americi Hrvatska sekcija
približava SAD hrvatskim slušateljima, od Nashvillea, sjedišta
bluegrass glazbe u Tennesseeju, preko financijskog srca New Yorka
na sjeveru do odmarališta Floride na jugu.
Jednako kao što se Glas Amerike od svojeg osnutka 1942. tehnološki
razvijao od radijske postaje do jedne od najvećih multimedijskih
kuća u svijetu koja upotrebljava radio, televiziju, Internet i
satelit, taj razvoj u malom prolazi i Hrvatska sekcija.
Sekcija danas emitira preko kratkog vala, ima svoju web-stranicu na
Internetu, a do slušatelja dopire satelitskim kanalima i stalnim
vezama s 14 FM postaja u Hrvatskoj i 8 u BiH.
Ne želeći zapostaviti televiziju kao najmoćniji medij Hrvatska
sekcija planira ove godine uvesti i svoj vlastiti televizijski
program.
Kuhar kaže kako će to možda biti jedna tjedna magazinska emisija,
ili koprodukcijski program s nekom TV postajom u Hrvatskoj ili
možda kratka televizijska javljanja.
"Još se ne zna što i kako, ali će to biti izdefinirano za pet do šest
mjeseci", rekla je ona.
Srpska, Albanska i Bosanska sekcija na Glasu Amerike već imaju po
pola sata televizijskog programa koji se emitira satelitski, a
Hrvatska sekcija tek treba osvojiti i taj medij.
"Glas Amerike definitivno više nije samo radio", kaže Kuhar.
Hrvatska sekcija nastala je u teškim i opasnim ratnim vremenima za
Hrvatsku i Hrvate u BiH. Njezin nastanak izdvajanjem iz dotadašnje
Jugoslavenske sekcije nije prošao bez muka.
"Trebalo je dokazati da je Hrvatska sekcija potrebna", rekla je
Kuhar. "Trebalo je uvjeriti ljude da Hrvati neće slušati ekavicu
dok bombe u Hrvatskoj i BiH padaju po njihovim domovima".
Od petnaestak zaposlenih u tadašnjoj Jugoslavenskoj sekciji samo
jedan novinar govorio je ijekavicom.
Na primjedbe koje se čuju da je Glas Amerike dio američke
propagandne mašine koja propagira američke poglede na stvari i
američki način života Kuhar kaže da unatoč tomu što američka vlada
financira medij ona nema utjecaj na njegovu uređivačku politiku.
"Nikad nisam dobila niti jednu direktivu da nešto objavim ili ne
objavim", kaže Kuhar koja je u Hrvatskoj sekciji od njezina
osnivanja. "Od nas se samo traži da u informiranju budemo
izbalansirani, da dajemo i drugu stranu".
"Ljudi ponekad misle daj da uključim Glas Amerike, da čujem što o
tome misli američka vlada. No, zapravo ćete prije čuti kako o nečemu
misli novinar koji toga dana uređuje vijesti", kaže Kuhar.
PERSPEKTIVE HRVATSKE SEKCIJE GALASA AMERIKE ZA SADA DOBRE
Glas Amerike ove godine ugasit će Poljsku, Češku i Slovensku
sekciju. Odraz je to s jedne strane ocjene da je demokracija u tim
zemljama toliko uznapredovala da više nema potrebe za emitiranjem,
kao i činjenice da se američki interes, a time i Glasa Amerike,
snažno usmjerava na Bliski istok i arapski svijet za kojeg se sada
program emitira 24 sata dnevno.
Ukidanje sekcija za pojedine tranzicijske zemlje pokazuje da je
razvijanje demokracije i medija bitan američki interes kojega
slijedi i Glas Amerike. Kada se dosegnu standardi koji jamče da je
demokracija nepovratan proces, a razvijenost medija jamči
objektivnost, izbalansiranost i obuhvatnost informiranja, tada
prestaje potreba za Glasom Amerike.
Smanjenje proračuna također igra ulogu u odluci o gašenju pojedinih
sekcija.
Hrvatskoj sekciji za sada ne prijeti opasnost gašenja, dapače kreće
u televizijsku ekspanziju.
"Za sada je zaključak da stanje u Hrvatskoj još nije tako razvijeno
da bi prestala potreba za Glasom Amerike", kaže Kuhar. "No, čak i
kada prestane u Hrvatskoj mislim da će potreba za nama potrajati
dulje među Hrvatima u BiH."
Ipak, sve ubrzanije približavanje Hrvatske Europskoj uniji i NATO-
u, koje pretpostavlja razvijanje i učvršćenje demokratskih
struktura, čini i kraj Hrvatske sekcije sve izvjesnijim.
"Jedno je sigurno", kaže Kuhar, "mirovinu nećemo dočekati na Glasu
Amerike".
To pred novinare zaposlene u Sekciji postavlja i čisto ljudske
brige i probleme. Novinari zaposleni na Češkoj, Poljskoj i
Slovenskoj sekciji dijelom su preraspodijeljeni na druge poslove,
dijelom umirovljeni, ali dijelom će biti i otpušteni.
Imajući na umu da su plaće na Glasu Amerike natprosječne, početnik
dobija brutto oko 3.500 dolara mjesečno, perspektiva gašenja će
novinarima stvoriti dodatnu brigu, ne samo o programu nego i o tome
kako pronaći sličan posao.
(Hina) sl sd