DNEVNI PREGLED, PONEDJELJAK, 28. 04. 2003.

ovi ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Hrvatska ======== APA/Beč - Loše karte za koaliciju desnog centra u Hrvatskoj HDZ bi opet mogao postati najjača politička snaga u Hrvatskoj, procjenjuje austrijska novinska agencija APA, prenoseći rezultate anketa, po kojima bi ta stranka mogla osvojiti do četvrtine biračkih glasova. APA predviđa da će predsjedniku HDZ-a Sanaderu ipak biti teško osnovati vladu desnog centra. HNS je jasno dao do znanja da je zainteresiran samo za suradnju sa SDP-om, a nakon toga je i "u osnovi konzervativno-katolički" HSS, kojeg smatraju potencijalnim jezičcom na vagi, dao naslutiti da ga ne zanima suradnja s HDZ-om. Time HDZ-u kao partneri preostaju DC, HSP i HSLS, piše agencija. HSP bi u tu koaliciju uključio i Pašalićev Hrvatski blok, ali nije vjerojatno da će Sanader to prihvatiti, navodi APA. Ni jednoj od navedenih manjih stranaka neće biti jednostavno prijeći izborni prag, što prema mišljenju novinara APA-e dodatno otežava planove o stvaranju koalicije desnog centra. BBC/London - Proces približavanja Hrvatske EU-u i predizborna kampanja Proces približavanja Hrvatske Europskoj uniji "može doći pod znak pitanja ili biti usporen" zbog predizborne kampanje, primjećuje BBC. Hrvatska vlada je s velikim zadovoljstvom prihvatila vijest iz Luxemburga da je Ministarsko vijeće Europske unije proslijedio hrvatsku molbu za članstvom Europskoj komisiji na provjeru, što je prvi korak prema formaliziranju kandidature od strane EU-a. Međutim unatoč idiličnim najavama iz vladinih krugova, ostaju još uvijek otvoreni ozbiljni problemi. Slučaj Gotovina ne ostaje samo problem u odnosima s haaškim sudom, nego i kada je riječ o odnosu Hrvatske s nekim članicama Europske unije, prenosi BBC. Hrvatska će morati napraviti značajan diplomatski napor kako bi uvjerila Britaniju i Nizozemsku da nastave s procesom ratifikacije Sporazuma o stabilnosti i pridruživanju Hrvatske i Europske unije. "Napokon, proces približavanja Hrvatske Europskoj uniji može doći pod znak pitanja ili biti usporen zbog predizborne kampanje jer će se njen tijek i rezultat u inozemstvu pozorno i kritički pratiti, posebno ako na tim izborima dođe do promjene vlasti", pojašnjava BBC. VOA/Washington - Zajednički program američke gospodarske komore i hrvatske vlade Hrvatska ima dovoljno tvrtki i proizvoda koji bi bili zanimljivi američkim potrošačima i tvrtkama, a Američka gospodarska komora za sada pokazuje zanimanje za poljoprivredu, informacijsku tehnologiju i proizvodnju strojeva, prenosi Glas Amerike. Novi zajednički program Američke gospodarske komore i hrvatske vlade mogao bi dovesti do povećanja hrvatskog izvoza u SAD-u. Cilj programa je povećati izglede hrvatskih tvrtki s prepoznatljivim proizvodom da budu uspješni izvoznici u SAD, a potom ih povezati s američkim poslovnim partnerima, izvješćuje VOA. "Uvjereni smo da bi hrvatske tvrtke mogle prodati više proizvoda u SAD-u kad bi imale bolje veze i znanje o našem tržištu, a tu ćemo, nadam se, odigrati važnu ulogu", kaže direktor Američke gospodarske komore za međunarodni razvitak Mark Van Fleet. Regija ====== ANSA/Rim - Prometni koridor 8 je talijanski prioritet Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da Italija na nacionalnoj, kao i na europskoj razini, među svoje prioritete stavlja ostvarenje europskog prometnog koridora 8, izvješćuje agencija ANSA. Koridor 8 je transeuropska mreža komunikacija od obale pokrajine Puglia preko Albanije i Makedonije do Istanbula, s vezom prema Solunu, stoji u vijesti. Frattini je izjavu dao na tiskovnoj konferenciji u Sarajevu tijekom radova Transjadranske konferencije čiji su članovi Albanija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija-Crna Gora, izvješćuje agencija. Europa ====== Le Monde/Pariz - Preko nuklearki istočna Europa želi doći do više novca Sedamnaest godina nakon Černobila čelnici mnogih istočnoeuropskih zemalja i dalje sanjaju o izgradnji novih nuklearnih reaktora, piše u "Le Mondeu" Herve Kempf. Ipak, stručnjaci su jako sumnjičavi kada je posrijedi provedba tih projekata, ocjenjujući da je više riječ o političkoj retorici nego o stvarnom stajalištu tih zemalja, ističe list i upozorava da je komešanje oko nuklearnih elektrana zapravo odraz njihovih odnosa s Europskom unijom koja od kandidata traži da zatvore reaktore kakav je onaj u Černobilu. Za dobar dio tih zemalja, zahtjev za izgradnjom novih reaktora samo je pregovaračko oruđe za dobivanje europskog novca, misli Kempf, a zanimanjem za nuklearnu energiju samo žele prikriti činjenicu da su im energetski sustavi loši i da rasipaju energiju. No, najvažnije je da dođe do promjena u glavama i da istočne zemlje pripreme projekte u svezi s uštedom energije, ističe autor, citirajući izjavu jednog visokog europskog dužnosnika. The Guardian/London - Verhofstadtova inicijativa očituje nedostatak političkog takta Inicijativa belgijskog premijera Guya Verhofstadta o sazivanju mini-summita o europskoj obrani trebala bi očitovati ozbiljniji pristup zajedničkoj obrambenoj politici, napominje britanski "The Guardian". "No, čitava ta stvar previše je prožeta sklonošću Beneluxa velikim gestama i francuskom 'multipolarnošću' a nedovoljno odiše osjećajem za politički takt. Naime, Verhofstadtova inicijativa zaobilazi NATO upravo u vrijeme kada su zapadni obrambeni savez i EU dovršili dogovore koji bi europskim snagama trebali omogućiti korištenje NATO-ve opreme i kapaciteta za planiranje - poput onih trenutno angažiranih u makedoniji i predviđenih za budući angažman u Bosni. Nadalje, Britanija i Francuska razvile su savršeno dobre planove za europsku obranu, sročene 1998. g. i izbrušene u veljači ove godine u Le Touquetu - iako su ratni oblaci u perzijskom zaljevu gotovo u potpunosti zasjenili tu činjenicu", napominje "The Guardian". VOA/Washington - Hoće li Europa u budućnosti biti ujedinjena? Vodi li proširena Europska unija jedinstvenom integriranom kontinentu ili će se stvoriti "nekoliko različitih Europa" koje će, kao i za hladnog rata, dijeliti različiti politički, gospodarski i sigurnosni interesi, pita se VOA. Ravnatelj Europskog instituta u Sussexu Joerg Monar sažeo je rezultate 26 znanstvenih projekata o integracijskim procesima u Europi čiji je pokrovitelj britansko Vijeće za društvena i gospodarska istraživanja. Monar za VOA-u kaže da istraživanja pokazuju da se konačni oblici promjena teško naziru jer integracijske procese poput uvođenja zajedničkog tržišta, zajedničke valute ili proširenja na Istok prate i suprotni dezintegracijski trendovi poput rata u Jugoslaviji i sve češće nezadovoljstvo centraliziranom bruxelleskom birokracijom. Bivše komunističke zemlje članstvo u Europskoj uniji doživljavaju kao povratak Europi kojoj su uvijek pripadale, ali žele biti članice Unije i iz gospodarskih razloga. "Međutim kad je u pitanju njihov geopolitički položaj, odnosno vojna sigurnost, zaštita se traži u NATO savezu, odnosno savezništvu s Amerikom", izjavio je Joerg Monar za Glas Amerike. Il Manifesto/Rim - EU izdvaja 350 milijarda eura za europsku prometnu mrežu U sljedećem desetljeću EU će trebati 350 milijardi eura za izgradnju svoje prometne mreže, no nedostaje financijera te se povjerenica za transport De Palacio uzda riješiti to pitanje privatizacijom i liberalizacijom, piše Il Manifesto od subote. Navedenoj se svoti, piše list, treba dodati 100 milijardi za poslove u 10 zemalja koje će 2004. godina ući Uniju, kao i "Bugarskoj, Rumunjskoj i vrlo vjerojatno Hrvatskoj 2007-2008." S obzirom da je od 11 transeuropskih projekata potvrđenih u Maastrichtu samo 3 dovršeno, povjerenica De Palacio drži da je privatni sektor jedini izlaz što će neizbježno dovesti do davanja prednosti izgradnji auto-cesta, umjesto ekološki prihvatljivim željeznicama, upozorava list. Uslijed obveze pridržavanja sporazuma o proračunskoj stabilnosti, koji je postao "najbolji izgovor za pokretanje privatizacije", u zemljama EU-a okreće se liberalizaciji kao lijeku za sve bolesti, a zanemaruju se posljedice po okoliš i prava potrošača, ocjenjuje list. Tema dana: Europsko-američki odnosi =================================== SZ/Muenchen - EU se mora oduprijeti američkim prijetnjama U aktualnom preispitivanju savezničkih veza SAD prijeti Francuskoj kaznom, ignorira Njemačku i oprašta Rusiji, konstatira "Sueddeutsche Zeitung". "Američka je prijetnja opasna i zato što izvire iz nastojanja da se podijeli EU. Francuska bi trebala biti izolirana od europskih partnera a Njemačka prisiljena da odabere stranu. EU i posebno Njemačka moraju se oduprijeti toj prisili. Kada je u pitanju Njemačka, valja naglasiti da je kancelar Schroeder doveo zemlju u poziciju obilježenu opasnom irelevantnošću. Ako Washington smatra da može ignorirati Berlin, ta formula zrcali zastrašujući gubitak utjecaja. Berlin nema institucionalnu moć ni pravo na veto a njegova klasična vanjskopolitička snaga - uloga posrednika između Pariza i Washingtona - izgubljena je kada je Schroeder pristao na ovisnost o Chiracu. Još i gore: francuska antiamerička politika postala je moguća tek nakon što je Njemačka promijenila svoju ulogu", smatra Sueddeutsche Zeitung. The Independent/London - Bush kreće u osvetničku misiju protiv Francuske Sjedinjene Američke Države mogle bi kazniti Francusku marginalizacijom uloge Pariza u NATO-u i na važnim međunarodnim sastancima, objavljuje The Independent u subotu (po BBC-u). Američki predsjednik Bush započeo je osvetničku misiju protiv Francuske zbog njezina otpora ratu protiv Iraka. Bush je u interviewu jednoj američkoj televizijskoj postaji rekao da sumnja da će francuski predsjednik skoro biti pozvan na njegov teksaški ranč što po mišljenju lista pokazuje da pobjeda u Iraku nije izgladila sukobe među zapadnim saveznicima. "SAD bi mogao kazniti Francusku marginalizacijom njezine uloge u NATO-u i na važnim međunarodnim sastancima. Na gospodarskom planu francuski su izvoznici već kažnjeni i bez službene odluke Washingtona. Naime, na američkom tržištu prodaja francuskih vina i sireva pala je tijekom prošlog mjeseca za 30 posto", piše The Independent. NYT/New York - Bush spreman oprostiti Putinu Bushova administracija razumije važnost odnosa s Moskvom i, premda je odlučila kazniti Francusku, izgleda spremna Rusiji oprostiti protivljenje intervenciji u Iraku, piše u nedjelju New York Times. Činjenica je da SAD treba rusku pomoć u nizu ključnih pitanja, te treba željeti da najavljeni Bushov posjet Petersburgu doprinese trajnom partnerstvu dviju država, piše list. Do sada su odnosi SAD-a i Rusije išli u korist Washingtona, ocjenjuje list i upozorava da je Putin ponudio značajnu pomoć prigodom intervencije u Afganistanu, dopustio širenje NATO-a, a za uzvrat dobio malo, što ga u Rusiji dovodi u osjetljiv položaj. Washington bi mogao pomoći Putinu i davanjem udjela Rusiji u poslijeratnom Iraku, stoji u članku. Time bi se pokazalo da njegovo otvaranje zapadu nije bilo greška i ohrabrilo bi ga se da ustraje na tom pravcu, a svijetu dao znak da Sjedinjene Države nisu "arogantna i osvetoljubiva supersila koje se toliki plaše", piše New York Times. Le Monde/Pariz - Francuska se ispravno odlučila prilagoditi novim činjenicama U sučeljavanju s američkim unilateralizmom ili pak bipolarizmom - Bushovo "dobronamjerno carstvo" protiv "osovine zla" - Francuska se u UN-ovu Vijeću sigurnosti dokazala kao predstavnica multilateralnog međunarodnog poretka, piše za "Le Monde" Pierre Hassner, umirovljeni direktor francuskog Središta za međunarodne studije i istraživanje. "Kada je riječ o Francuskoj, još se jednom pokazalo da je diplomatska i verbalna borbena politika, koliko god revna bila, uspješnija u kritiziranju negoli u izgradnji odnosa snaga i da sama istraživanja i diplomatski savezi ne mogu zamijeniti oružje i bogatstvo", kaže Hassner. "Na sreću, čini se da je Francuska odlučila krenuti putem pragmatične prilagodbe novoj stvarnosti na Bliskom istoku, ne odustajući od svojih načela i vraćajući se, u njihovoj provedbi, dijalogu s prirodnim partnerima", dodaje Hassner, napominjući da ovi potonji moraju izvući pouku iz prošlih neuspjeha i da ne smiju dopustiti da ih zaslijepi pobjeda. Der Standard/Beč - Vrijeme je da Pariz i Washington prekinu djetinjaste razmirice Krajnje je vrijeme da političari odustanu od djetinjastih razmirica i da se počnu ponašati konstruktivnije, zaključuje Der Standard u osvrtu na izvješće "Sunday Timesa" da su Francuzi Iračanima dostavljali informacije o američkoj strategiji. "Uistinu šokantno. Doduše, Sadamu vjerojatno nisu bile potrebne usluge Francuza da bi došao do te informacije. Ipak, otkriće se savršeno uklapa u duh vremena u kojem je neprekidno napuhivanje transatlantskih trzavica očigledno vrlo pomodna stvar. Pritom valja napomenuti da smo zapravo već shvatili bit sukoba: Amerikanci su ljuti na Francuze zato što ovi nisu htjeli rat u Iraku; Francuzi su pak ljudi na Amerikance zato što su ga ovi usprkos tome pokrenuli. Svakom je pametnom čovjeku također jasno da se ispod tog temeljnog sukoba krije i niz otrcanijih motiva. Na verbalnoj razini države često iznose idealističke stavove koji su pak rijetko u skladu s njihovom političkom praksom", napominje "Der Standard". FT/London - Po Blairu bi europsko suprotstavljanje SAD-u bilo pogubno Britanija i Francuska trebale bi biti saveznice ali Britanija smatra da bi Europa trebala biti partner Amerike a ne njezin suparnik, tumači britanski premijer Tony Blair u razgovoru za "Financial Times" razlike između dvije zemlje. Neki zagovaraju multipolarni svijet ali činjenice pokazuju da umnoženi centri moći razvijaju suparnički odnos, napominje Blair, tvrdeći da svijetu treba "jedno središte moći koje će obuhvatiti strateško partnerstvo između Europe i Amerike te drugih zemalja". Blair otklanja bojazni od nametanja američke volje, upozoravajući da bi američki unilateralizam mogla potaknuti upravo pojava suparničke sile koja bi se suprostavila Sjedinjenim Državama. Za Britaniju bi bilo problematično kada bi čitava Europa zauzela antiameričko stajalište ali to se neće dogoditi - između ostalog i zato što bi takav razvoj događaja izazvao otpor i većine članica u proširenoj Europskoj uniji, naglašava Blair. Tema dana: SAD i Bliski istok ============================= VOA/Washington - Ponaša li se SAD poput imperija? Okupacija Iraka i nametanje američke uprave toj zemlji odražavaju klasično ponašanje britanskog carstva, ocjenjuje Niall Ferguson za Glas Amerike. I Britanci su svojedobno govorili da je sve što rade u najboljem interesu Iraka i Iračana, ukazuje Ferguson i napominje da je "u 19. stoljeću Britanija je imala najjače gospodarstvo na svijetu i trebalo je otvoreno međunarodno tržište. Takav je danas slučaj sa Sjedinjenim Državama". Međutim većina Amerikanaca ne želi da se Ameriku zove imperijalnom silom jer se smatraju graditeljima demokracije i slobode, kazao je za Glas Amerike profesor Ferguson, autor knjige "Imperij: Uspon i pad britanskog svjetskog poretka i pouke globalne moći". S druge strane, profesor međunarodnog prava sa sveučilišta u Massachussets Michael Glennon drži da Sjedinjene Države nisu imperij, jer se "imperijem može nazvati samo država koja koristi silu da bi okupirala ili kontrolirala skupinu zemalja ili regiju", kako je kazao u razgovoru za VOA-u. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Prijetnje Iranu Poslije pobjede u Iraku Bushova vlada "misli da može prijetiti susjednim zemljama kako želi", prvo Siriji, a zatim Iranu, piše komentator lista Frankfurter Rundschau. General Garner izjavio je da je "zabrinut zbog uloge Irana u obnovi Iraka", piše list no ocjenjuje da Iran uistinu želi osigurati što veći utjecaj u Iraku, ali ne želi sukobe s SAD-om. U Iranu postoji frakcija koja bi "na jugu Iraka željela ustrojiti vladavinu mula, a postoje i reformisti koji se zahvaljujući događajima u Iraku nadaju pozitivnim utjecajima na svoju domovinu", stoji u članku. "SAD i EU mogu samo zajednički uz pomoć UN-a i Međunarodne agencije za atomsku energiju razviti politiku koja će odgovarati složenoj stvarnosti Irana između društvenog napretka, političkog zastoja i regionalnih ambicija. Iran ne pripada 'osovini zla' nego laboratoriju za razvoj nove politike na Bliskom i Srednjem istoku", zaključuje komentator lista. WP/Washington - SAD treba sam voditi obnovu Iraka Stvaranje međunarodne koalicije za izgradnju nove iračke vlasti pogrešna je metoda, kao što pokazuje primjer Bosne, piše Rachel Belton, pisac knjige o "izgradnji država", u Washington Postu od ponedjeljka. U Bosni su UN i međunarodni saveznici obećali izgraditi demokraciju, no nakon sedam godina su otišli "prebacivši odgovornosti za tu poludržavu na Europsku Uniju", piše Belton. Neuspjeh proizlazi iz same strukture međunarodnih koalicija koje razbijaju odgovornost i pružaju mogućnost da se za neuspjeh optuži druge, smatra Belton. Birokratske međunarodne organizacije nisu sposobne strateški razmišljati što se vidi po slabom političkom planiranju, gdje se "široko određeni ciljevi i vrijednosti pri obnovi vlasti gube u taktikama pokretanja i financiranja pojedinačnih programa". "Pentagon je u prošlosti bio uspješan i ima jedinstvenu strukturu koja mu može omogućiti da još jednom uspije. Pustimo ga da obavi posao", zaključuje Belton. WT/Washington - Zapovjedna odgovornost u Iraku Jeffrey T. Kuhner u Washington Timesu od ponedjeljka piše o tužbi za ratne zločine protiv američkih časnika koju 10 Iračana namjerava, uz pomoć odvjetnika Jana Fermona, uložiti pred sudom u Belgiji. Tužba, u kojoj se tvrdi da su snage koalicije odgovorne za ubijanje iračkih civila, odnosit će se, prenosi Kuhner, na "neimenovano američko osoblje i izravno odgovorne za ratne zločine u Iraku". S obzirom da se po međunarodnom pravu predsjednik Bush i tajnik Powell ne mogu progoniti dok su na dužnosti, tužba će biti usmjerena na generala Franksa i druge časnike. Fermon, stoji u članku, kaže da je načelo zapovjedne odgovornosti "posebice učinkovito" uporabljeno u optužnicama Haaškog suda "protiv generala u bivšoj Jugoslaviji". "Najpoznatiji je slučaj hrvatskog generala Ante Gotovine", piše Kuhner i prenosi izjavu neimenovanog dužnosnika administracije koji kaže da misli kako "optužnice Haaškog suda temeljene na teoriji zapovjedne odgovornosti riskiraju uspostaviti to načelo u međunarodnom pravu". CSM/Boston - SAD će suzbijati terorizam borbom protiv nezaposlenosti SAD bi u obnovi Iraka trebao primijeniti sličnu taktiku kao u Njemačkoj, Japanu i Koreji, smatra "Christian Science Monitor" (po VOA-i). Amerika želi koristiti Irak kao orijentir za demokraciju u arapskom svijetu ali rat bi mogao proizvesti još dublji učinak kroz gospodarsku preobrazbu Bliskog Istoka. I prije izbijanja sukoba arapske zemlje i Sjedinjene Države bile su zainteresirane za oživljavanje gospodarstva u tom dijelu svijeta; u međuvremenu se Irak počeo okretati obnovi a SAD se nada da će uspjeti posredovati u sklapanju 'braka iz interesa' između političkih reformi i gospodarskog razvitka, kako bi se riješio problema u regiji poput nezaposlenosti mladih ljudi što, po mišljenju Washingtona, utječe na jačanje terorizma, prenosi VOA. Skoro polovica Arapa mlađa je od 17 godina a gospodarstvo arapskih zemalja manje od španjolskog gospodarstva koje ima tek sedminu ukupnog broja arapske populacije. "Neki stručnjaci drže da bi Sjedinjene Države trebale primijeniti sličnu taktiku kao u obnovi Njemačke, Japana i Koreje - dizajnirati obnovu tako da ona postane motor gospodarskog rasta u zemlji", piše CSM. WP/Washington - SAD se mora što prije povući iz Iraka SAD se mora povući iz Iraka i omogućiti održavanje izbora pod međunarodnim nadzorom a time i izgradnju političkih institucija jer će u protivnom vakuum vlasti ispuniti džamije, ističe u posebnom prilogu za "The Washington Post" Raghida Dergham, viša diplomatska dopisnica al-Hajata. Bushov kabinet očigledno smatra da bi arapski svijet trebao biti zahvalan za Bushovo opetovano spominjanje "Palestine", zaključuje Derghamova. No, Washington zaboravlja da je u arapskoj perspektivi SAD zapravo "blizanac" Izraela koji brani isključivo neokolonijalističke interese američkih tvrtki, podsjeća dopisnica al-Hajata. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 90 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). Le Temps/Ženeva - SAD traži iračkog Adenauera Na koga će se osloniti general Garner i njegova momčad u obnovi Iraka, pita Joelle Kuntz u uvodniku švicarskog "Le Tempsa". U sadašnjoj fazi nedostaju mu irački politički partneri s kojima bi uspješno proveo tešku zadaću obnove Iraka, ističe list, podsjećajući da su uvjeti u kojima se vodio rat i nepostojanje organizirane oporbe razlog zbog kojega se još uvijek ne javljaju budući čelnici, strahujući da će biti optuženi za "izdaju" i da će izgubiti ugled, a možda i život. "Razlike u stajalištima, u etničkoj i vjerskoj pripadnosti uzrok su nadmetanja u nacionalizmu. U takvim prilikama nije jasno kako će Bushova uprava pronaći svog Adenauera, to više što se Iračani, za razliku od mnogih Nijemaca iz postnacističkog razdoblja, ne osjećaju krivi za zločine koje je počinio Sadam Husein", dodaje Kuntzova, zaključujući da će "bez UN-a i političke zaštite koju bi on mogao osigurati budućim čelnicima, teška zadaća biti gotovo nemoguća." Le Monde/Pariz - Sljedeća je Rumsfeldova meta Pentagon Nakon iskustva u Afganistanu i Iraku američki ministar obrane Donald Rumsfeld želi temeljito obnoviti Pentagon koji se dugi niz godina opirao promjenama, piše u "Le Mondeu" Jacques Isnard. Iz tih dvaju "sukoba-pokusa" Rumsfeld je zaključio da novi kredo Pentagona treba biti "brzo djelovanje, mobilizacija profesionalnog osoblja, makar i u manjem obimu, mogućnost prilagodbe, tehnologija, jaki zračni i, poželjno, točni udari i danonoćna oružana vatra, bez obzira na okoliš i na atmosferske uvjete", piše list. "U tom pravcu trebaju ići svi napori oko modernizacije vojnog sustava kojemu je Washington namijenio presudnu, pa i isključivu ulogu na čitavom planetu", zaključuje list. Reuters/London - Sjeverna Koreja jača japanske jastrebove Tvrdnje Pjongjanga da raspolaže atomskim oružjem i izloženost Japana sjevernokorejskim raketama srednjeg dometa ojačala je "jastrebove" u japanskom parlamentu, upozorava britanski Reuters. U japanskoj inačici američkog neokonzervativnog pokreta političari u okviru takozvane "škole za obnovljenu obranu" zahtijevaju da se Tokio naoruža kako bi mogao preventivno udariti na obližnju Sjevernu Koreju, piše Reuters. No, taj bi potez zahtijevao reviziju japanskog ustava radi ukidanja zabrane kolektivne samoobrane, koja je Japanu nametnuta nakon II. svjetskog rata, a ankete pokazuju da japanska javnost trenutno ne podupire takav prijedlog, napominje Reuters. (Napomena: Uredništvo Hine nudi prijevod ovog teksta od 60 redaka za ekskluzivnu objavu u cijelosti. Molimo da se za narudžbe javite na telefon 4808-692). (Hina) akoz il