PARIZ, 27. travnja (Hina) - Prijedlog reforme europskih institucija što ga je u perspektivi proširenja Europske Unije na 25 članica formulirao Valery Giscard d'Estaing, predsjednik europske konvencije, izaziva podijeljena mišljenja u
Europi, dok u Francuskoj nailazi na odobravanje.
PARIZ, 27. travnja (Hina) - Prijedlog reforme europskih
institucija što ga je u perspektivi proširenja Europske Unije na 25
članica formulirao Valery Giscard d'Estaing, predsjednik europske
konvencije, izaziva podijeljena mišljenja u Europi, dok u
Francuskoj nailazi na odobravanje. #L#
Nakon sukoba "stare" i "nove" Europe, prijeti li sada i sukob između
"velikih" i "malih" država - pitanje je koje postavljaju francuski
mediji razmatrajući kritike koje su zadnjih dana izrečene na račun
prijedloga buduće europske institucionalne mreže i ustava koje je
iznio d'Estaing (VGE).
VGE predlaže nekoliko temeljnih reformi, posebno uvođenje funkcije
predsjednika Europskoga vijeća s mandatom od dvije i pol godine
umjesto dosadašnjeg rotirajućeg polugodišnjeg mandata, kao i
funkcije ministra inozemnih poslova, koji bi objedinio uloge
Visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost kao i
dosadašnju ulogu europskog povjerenika za vanjske odnose.
S tim je u vezi posebno bolno pitanje broja povjerenika - članova
Europske komisije - koji bi bio sveden na 15, što automatski lišava
svaku članicu da ima po jednog svog predstavnika, kao dosad.
Ovim smanjenjem broja povjerenika, Komisija će, vjeruje VGE,
dobiti svoju pravu vokaciju, postati federalni organ koji ne
predstavlja više nacionalne države.
U budućem bi europskom parlamentu (s 700 zastupnika) države bile
zastupljene sukladno broju stanovnika, što bi trebalo ublažiti
dosadašnju "prezastupljenost" manjih država, a Europsko vijeće bi
odlučivalo putem pojednostavljenog većinskog načela
(kvalificirana većina država mora predstavljati najmanje dvije
trećine ukupnog broja stanovništva) - što manjim državama ipak
ostavlja mogućnost takozvane "manjinske blokade".
Ovaj niz prijedloga izazvao je pobunu manjih članica koje u njima,
kao i u drugim mjerama, vide ustupak "velikoj šestorki" (Francuska,
Italija, Njemačka, Poljska, Španjolska i Velika Britanija).
Još prije no što je VGE predočio svoje prijedloge u Luksemburgu su
se 1. travnja sastali predstavnici "sedam patuljaka": Austrije,
Belgije, Finske, Irske, Luksemburga, Nizozemske i Portugala da bi
osudili predsjednika Konvencije "koji sluša samo velike" i
naglasili značenje euro-komisije i euro-parlamenta kao stožera
buduće europske institucionalne arhitekture.
Tijekom summita u Ateni, 16. travnja, i potpisivanja Ugovora o
prijemu novih članica, čak devet od deset novoprimljenih zemalja
pridružilo se ovoj skupini (izuzetak je "trojanska" Poljska, kako
se odnedavno može čuti u euro-kuloarima).
VGE brani svoje prijedloge demografskim argumentom: "sedam
patuljaka", koje čine 2,4 posto stanovništva buduće
Dvadesetpetorice - imali bi, prema Ugovoru iz Nice, više
predstavnika u Europskoj komisiji nego svih šest najvećih
europskih zemalja, koje pak čine čak 75 posto europskog
stanovništva.
Prijedlozi su ipak još daleko od ostvarenja: preostaje dva mjeseca
do summita u Solunu, kad Europskom vijeću Konvencija podnosi
konačan prijedlog europskog ustava, nakon čega se - za trajanja
talijanskog predsjedanja Petnaestoricom u idućem polugodištu -
održava međuvladina konferencija koja bi imala usvojiti europski
ustav.
Čitav proces, uključujući i ratifikaciju putem parlamentarne ili
referendumske procedure, morao bi biti završen do 1. svibnja 2004.
godine, da bi se u lipnju, u svim zemljama Dvadesetpetorice,
održali izbori za novi europski parlament po novim pravilima.
(Hina) fcet dj