FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKA: GISCARDOVI PRIJEDLOZI ZA NOVU EUROPU

PARIZ, 27. travnja (Hina) - Prijedlog reforme europskih institucija što ga je u perspektivi proširenja Europske Unije na 25 članica formulirao Valery Giscard d'Estaing, predsjednik europske konvencije, izaziva podijeljena mišljenja u Europi, dok u Francuskoj nailazi na odobravanje.
PARIZ, 27. travnja (Hina) - Prijedlog reforme europskih institucija što ga je u perspektivi proširenja Europske Unije na 25 članica formulirao Valery Giscard d'Estaing, predsjednik europske konvencije, izaziva podijeljena mišljenja u Europi, dok u Francuskoj nailazi na odobravanje. #L# Nakon sukoba "stare" i "nove" Europe, prijeti li sada i sukob između "velikih" i "malih" država - pitanje je koje postavljaju francuski mediji razmatrajući kritike koje su zadnjih dana izrečene na račun prijedloga buduće europske institucionalne mreže i ustava koje je iznio d'Estaing (VGE). VGE predlaže nekoliko temeljnih reformi, posebno uvođenje funkcije predsjednika Europskoga vijeća s mandatom od dvije i pol godine umjesto dosadašnjeg rotirajućeg polugodišnjeg mandata, kao i funkcije ministra inozemnih poslova, koji bi objedinio uloge Visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost kao i dosadašnju ulogu europskog povjerenika za vanjske odnose. S tim je u vezi posebno bolno pitanje broja povjerenika - članova Europske komisije - koji bi bio sveden na 15, što automatski lišava svaku članicu da ima po jednog svog predstavnika, kao dosad. Ovim smanjenjem broja povjerenika, Komisija će, vjeruje VGE, dobiti svoju pravu vokaciju, postati federalni organ koji ne predstavlja više nacionalne države. U budućem bi europskom parlamentu (s 700 zastupnika) države bile zastupljene sukladno broju stanovnika, što bi trebalo ublažiti dosadašnju "prezastupljenost" manjih država, a Europsko vijeće bi odlučivalo putem pojednostavljenog većinskog načela (kvalificirana većina država mora predstavljati najmanje dvije trećine ukupnog broja stanovništva) - što manjim državama ipak ostavlja mogućnost takozvane "manjinske blokade". Ovaj niz prijedloga izazvao je pobunu manjih članica koje u njima, kao i u drugim mjerama, vide ustupak "velikoj šestorki" (Francuska, Italija, Njemačka, Poljska, Španjolska i Velika Britanija). Još prije no što je VGE predočio svoje prijedloge u Luksemburgu su se 1. travnja sastali predstavnici "sedam patuljaka": Austrije, Belgije, Finske, Irske, Luksemburga, Nizozemske i Portugala da bi osudili predsjednika Konvencije "koji sluša samo velike" i naglasili značenje euro-komisije i euro-parlamenta kao stožera buduće europske institucionalne arhitekture. Tijekom summita u Ateni, 16. travnja, i potpisivanja Ugovora o prijemu novih članica, čak devet od deset novoprimljenih zemalja pridružilo se ovoj skupini (izuzetak je "trojanska" Poljska, kako se odnedavno može čuti u euro-kuloarima). VGE brani svoje prijedloge demografskim argumentom: "sedam patuljaka", koje čine 2,4 posto stanovništva buduće Dvadesetpetorice - imali bi, prema Ugovoru iz Nice, više predstavnika u Europskoj komisiji nego svih šest najvećih europskih zemalja, koje pak čine čak 75 posto europskog stanovništva. Prijedlozi su ipak još daleko od ostvarenja: preostaje dva mjeseca do summita u Solunu, kad Europskom vijeću Konvencija podnosi konačan prijedlog europskog ustava, nakon čega se - za trajanja talijanskog predsjedanja Petnaestoricom u idućem polugodištu - održava međuvladina konferencija koja bi imala usvojiti europski ustav. Čitav proces, uključujući i ratifikaciju putem parlamentarne ili referendumske procedure, morao bi biti završen do 1. svibnja 2004. godine, da bi se u lipnju, u svim zemljama Dvadesetpetorice, održali izbori za novi europski parlament po novim pravilima. (Hina) fcet dj

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙