WASHINGTON, 14. travnja (Hina) - Sjedinjene Države i njezini europski protivnici Francuska i Njemačka trebaju nastojati obnoviti američko-europsko savezništvo narušeno sporom oko Iraka, ukoliko ne žele da svijet ponovno sklizne u
politiku sile iz 19. stoljeća, piše u ponedjeljak bivši američki državni tajnik Henry Kissinger u Washington Postu.
WASHINGTON, 14. travnja (Hina) - Sjedinjene Države i njezini
europski protivnici Francuska i Njemačka trebaju nastojati
obnoviti američko-europsko savezništvo narušeno sporom oko Iraka,
ukoliko ne žele da svijet ponovno sklizne u politiku sile iz 19.
stoljeća, piše u ponedjeljak bivši američki državni tajnik Henry
Kissinger u Washington Postu. #L#
"Oživljavanje atlantskih odnosa je imperativ ako se želi
učinkovito funkcioniranje svjetskih institucija", napisao je
Kissinger.
Kissinger upozorava da je otvoreno protivljenje Francuske i
Njemačke američkom napadu na Irak izazvalo tektonske poremećaje u
Atlantskom savezništvu i da se isti obrazac sukoba ponavlja i oko
uloge Ujedinjenih naroda u obnovi Iraka.
"Nastavak ovih trendova dovest će do progresivne erozije
Atlantskog savezništva - središta američke vanjske politike
tijekom pola stoljeća", kaže Kisisnger.
Kissinger ispod ovog sukoba vidi dublje motive Francuske i Njemačke
da u poslijehladnoratovskom svijetu ne dozvole neometanu
dominaciju jedinoj svjetskoj sili - Sjedinjenim Državama. U tome su
Francuzi i Nijemci u Rusiji našli privremenog partnera. U nekoj
novoj inačici "Degolizma" kratkoročna osovina Pariz-Berlin-
Moskva nastoji profilirati protutežu jedinoj svjetskoj sili
Sjedinjenim Državama, tvrdi Kissinger.
NATO je nakon pada komunizma i prestanka postojanja zajedničke
prijetnje (Sovjetski Savez) izgubio mnoge pretpostavke na kojima
je postojao. Istodobno su mnoge zemlje u Europi sa sve više otpora
gledale na sve veći jaz u vojnoj snazi i ekonomskom rastu između
Europe i Amerike, kao i na nastojanja Bushove administracije da
silu učini bitnim elementom postizanja američkih nacionalnih
interesa. Konačno je Bushova formulacija nove strategije
preventivnih napada u obrani nacionalnih interesa i njezina
primjena u Iraku dovela do otvorenog razlaza s najvažnijim
europskim saveznicima.
Kissinger povlači povijesnu paralelu i kaže da su potezi Francuske
i Njemačke koje na svoju stranu pokušavaju privući Rusiju izravno
preuzeti iz 17. stoljeća od francuskog kardinala Richelieua. On se
borio protiv Habsburške monarhije nizom koalicija sve dok Europa
nije bila podijeljena, a Francuska stekla prvenstvo. "Ali to je
bilo prije doba terorizma i oružja masovnog uništavanja, i dok je
Francuska još imala resurse kojima će poduprijeti svoje taktičke
bezobzirnosti", upozorava Kissinger.
Kissinger smatra da će se međunarodni sustav temeljito izmijeniti
ukoliko se nastavi sadašnji trend u transatlantskim odnosima.
"Europa će se podijeliti u dvije skupine definirane stavom prema
suradnji s Amerikom. NATO će izmijeniti svoj karakter i postati
sredstvo onih koji nastoje potvrditi transatlantske odnose", kaže
on. "UN, tradicionalni mehanizam kojim su demokracije opravdavale
svoja uvjerenja protiv opasnosti agresije, umjesto toga će postati
forum u kojem će saveznici provoditi teorije o tome kako
uspostaviti protutežu hipersili Sjedinjenim Državama". "Bio bi to
tužan kraj polustoljetnog partnerstva", kaže Kissinger.
Kissinger upozorava da Sjedinjene Države ne bi trebale slijediti
unilateralnu politiku u Iraku nego nastojati obnovu i upravu nad
tom zemljom podijeliti s drugim zemljama uz značajnu ulogu
Ujedinjenih naroda.
Kissinger savjetuje obnovu savezništva Amerike i Europe ali na
temelju "osjećaja zajedničke sudbine prije nego na nastojanju da se
savez pretvori u a la carte sigurnosnu mrežu".
"Ako se ne nađe zajedničko stajalište, ako diplomacija prije
iračkog rata postane obrazac, Sjedinjene Države će biti natjerane
na stvaranje ad hoc koalicije zajedno s jezgrom NATO-a koje ostaje
predano transatlantskim odnosima", kaže Kissinger.
Europski protivnici trebaju prekinuti ohrabrivati svoje medije da
opisuju američku administraciju kao skupinu Rambo-osoba koje čeznu
za ratom, a Sjedinjene Države kao prepreku europskim svrhama, a ne
partnera u postizanju zajedničkih ciljeva. Sa svoje strane
američka politika treba zatvoriti jaz između opće predsjednikove
politike i kratkoročnih taktika u njezinoj primjeni.
Kissinger vidi zajedničke američko-europske zadaće u sprječavanju
širenja oružja masovnog uništavanja, rješavanju pitanja
globalizacije, ubrzavanju obnove Bliskog istoka. "Već odavno se
kasni s raspravom o načelima koja priznaju potrebu za povremenim
preventivnim ratom, a da se ne omogući svakoj zemlji da to sama za
sebe odredi", navodi Kissinger jedno od temeljnih pitanja o kojem
SAD i njegovi europski saveznici moraju postići dogovor.
(Hina) sl dj