ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Povećano inozemno zaduživanje troši se za investicije, izgradnju infrastrukture, a projekti u cestogradnji, plinifikaciji, energetici, željeznici su isplativi i moći će isplaćivati sami sebe, pa otplata
toga ino duga neće pasti na proračun, ocjenjuje se u Vladinim krugovima.
ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Povećano inozemno zaduživanje troši se
za investicije, izgradnju infrastrukture, a projekti u
cestogradnji, plinifikaciji, energetici, željeznici su isplativi
i moći će isplaćivati sami sebe, pa otplata toga ino duga neće pasti
na proračun, ocjenjuje se u Vladinim krugovima. #L#
Visoki izvor iz Vlade ističe da u ovom trenutku ne brine toliko
vanjski dug, jer je pitanje u što se on troši. Inozemno se zaduženje
koristi za investicije, projekte u infrastrukturi, a podatci
govore da će se te investicije moći same vraćati, kaže isti izvor.
Na problem inozemnog duga i deficita tekućeg računa platne bilance
jučer su upozorili čelnici Hrvatske narodne banke. O tim bi
problemima u Hrvatskoj trebalo provesti širu raspravu, smatraju u
središnjoj banci.
Hrvatski je inozemni dug na kraju prošle godine iznosio više od 15,2
milijarde američkih dolara i njegov je udio u BDP-u povećan na 68
posto. Krajem veljače ove godine inozemni je dug povećan na 16,5
milijardi dolara.
Visoki Vladini izvori ističu pak da novi inozemni dug nije usmjeren
u potrošnju, već investicije. Svako ulaganje u naftu, plin,
prijenos struje, ceste, je ekonomski opravdano i njihovi će budući
prihodi biti dovoljni za osiguranje vraćanja tih kredita i ne treba
se bojati da će se te investicije vraćati iz proračuna, kažu u
Vladinim krugovima.
(Hina) bn ds