HRVATSKI INOZEMNI DUG KRAJEM VELJAČE 16,5 MILIJARDI USD HRVATSKI INOZEMNI DUG KRAJEM VELJAČE 16,5 MILIJARDI USDHINA - Financijski servis Ukupni hrvatski inozemni dug postiže nove rekorde, krajem veljače premašio je iznos od 16,5
milijardi američkih dolara, najnoviji je podatak Hrvatske narodne banke. To je za 1,2 milijarde dolara ili 8 posto nominalno veći iznos vanjskog duga nego na kraju prošle godine. Od tog povećanja, kako se saznaje iz HNB-a, oko 430 milijuna dolara ili oko 35 posto posljedica je tečajnih razlika, odnosno efekta slabljenja dolara prema euru, budući je oko 70 posto hrvatskog inozemnog duga nominirano u eurima, a dug se izražava u dolarima. Glavni kreator novog zaduživanja je država, sa udjelom od 48,3 posto u ukupnom nominalnom povećanju duga u odnosu na kraj prošle godine, dok banke sudjeluju u nominalnom rastu zaduživanja sa 22,4 posto i ostali sektori (tvrtke) sa 21,8 posto. Udio ukupnog hrvatskog inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu na kraju prošle godine (kada je dug iznosio 15,2 milijarde dolara) bio je 68,1 posto BDP-a. Usporedi li se vanjski dug krajem veljače ove godine sa prošlogodišnjim BDP-em (od 22,4 milijarde dolara), tada se udio inozemnog duga u BDP-u povećava na 73,6 posto. Vanjski dug države na kraju veljače ove u odnosu na prosinac prošle
HRVATSKI INOZEMNI DUG KRAJEM VELJAČE 16,5 MILIJARDI USD
HINA - Financijski servis
Ukupni hrvatski inozemni dug postiže nove rekorde, krajem veljače
premašio je iznos od 16,5 milijardi američkih dolara, najnoviji je
podatak Hrvatske narodne banke.
To je za 1,2 milijarde dolara ili 8 posto nominalno veći iznos
vanjskog duga nego na kraju prošle godine.
Od tog povećanja, kako se saznaje iz HNB-a, oko 430 milijuna dolara
ili oko 35 posto posljedica je tečajnih razlika, odnosno efekta
slabljenja dolara prema euru, budući je oko 70 posto hrvatskog
inozemnog duga nominirano u eurima, a dug se izražava u dolarima.
Glavni kreator novog zaduživanja je država, sa udjelom od 48,3
posto u ukupnom nominalnom povećanju duga u odnosu na kraj prošle
godine, dok banke sudjeluju u nominalnom rastu zaduživanja sa 22,4
posto i ostali sektori (tvrtke) sa 21,8 posto.
Udio ukupnog hrvatskog inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu na
kraju prošle godine (kada je dug iznosio 15,2 milijarde dolara) bio
je 68,1 posto BDP-a. Usporedi li se vanjski dug krajem veljače ove
godine sa prošlogodišnjim BDP-em (od 22,4 milijarde dolara), tada
se udio inozemnog duga u BDP-u povećava na 73,6 posto.
Vanjski dug države na kraju veljače ove u odnosu na prosinac prošle
godine nominalno je povećan za 594 milijuna dolara, te je krajem
veljače iznosio ukupno 6,95 milijardi dolara, što je udio od 42,1
posto u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu.
Država je u veljači ove godine plasirala 500 milijuna eura državnih
obveznica na europskom financijskom tržištu, a te su obveznice
plasirane po do sada najpovoljnijim uvjetima.
Banke su inozemna dugovanja nominalno povećale za 276 milijuna
dolara u odnosu na kraj prošle godine, na ukupno 4,25 milijardi USD
krajem veljače, što je udio u ukupnom dugu od 25,7 posto.
Vanjski dug ostalih sektora (tvrtke) veći je nominalno za 268
milijuna dolara nego na kraju prošle godine, te je krajem veljače
iznosio 4,17 milijardi USD (udio od 25,3 posto).
Na izravna ulaganja pak otpada 6,9 posto ukupnog inozemnog duga ili
1,13 milijardi dolara.