ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Hrvatska televizija (HTV) više nije propagandni stroj Vlade ili vladajućih stranaka, ali je njen program još uvijek daleko od toga da kvalitetno služi interesima javnosti, zaključak je danas objavljenog
istraživanja Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO).
ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Hrvatska televizija (HTV) više nije
propagandni stroj Vlade ili vladajućih stranaka, ali je njen
program još uvijek daleko od toga da kvalitetno služi interesima
javnosti, zaključak je danas objavljenog istraživanja Hrvatskog
helsinškog odbora za ljudska prava (HHO).#L#
Cilj projekt pod nazivom "Politika na HTV-u" bio je istražiti u
kojoj mjeri politika utječe na program nacionalne javne
televizije, te koliko HTV u političkom smislu utječe na javnost.
Izrađen je na osnovi analize programa od početka do kraja studenog
prošle godine.
Istraživanjem se, kažu u HHO-u, željelo utvrditi i u kojoj mjeri HTV
udovoljava specifičnim potrebama hrvatskog društva nakon rata, kao
što su unapređenje tolerancije, multikulturalizma i suživota
etničkih zajednica.
Rezultati dobiveni znanstvenom metodom analize sadržaja
uspoređeni su s rezultatima sličnog istraživanja provedenog u
predizbornom razdoblju, listopadu i studenom 1999.
Uz izvještaj o analizi programa, istraživanje je temeljeno i na
intervjuima s 14 javnih stručnih osoba.
Prema rezultatima i komentarima istraživanja HTV je, kao
najmoćniji medij u zemlji, u svojim vijestima smanjio udio
politike, a povećao broj vijesti o sindikatima, sudstvu, javnoj
upravi, ekonomiji i nevladinom sektoru. U emisijama se više ne
izjednačavaju interesi vladajuće koalicije s općim društvenim
interesima, a Vladini stavovi više nisu okosnica programa.
Izjednačeno je pojavljivanje u programu vladajućih i opozicijskih
političara, dok je tri godine ranije taj omjer bio tri puta veći u
korist vladajućih.
Među potisnutim temama na prvom su mjestu one o manjinama. HHO u
izvješću tvrdi da HTV i nadalje izbjegava igrati "odvjetničku
ulogu" prema hendikepiranim i marginalnim skupinama, čime zaostaje
za medijima u zrelim demokratskim društvima.
Iako je smanjeno isticanje nacionalnih obilježja, te učestalost
nacionalističkog govora i etničkog govora mržnje, HTV i nadalje
zapostavlja "edukacijsku funkciju", odnosno osposobljavanje
ljudi za participaciju u demokratskom odlučivanju.
Za razliku od političkih, u dokumentarnim i obrazovnim emisijama
zadržana je visoka usredotočenost na povijesne teme, a cijeli
program još uvijek zanemaruje vrijednosti modernog građanskog
društva, kažu u HHO-u.
Po riječima predsjednika HHO-a Žarka Puhovskog nedostatak
istraživanja je što su se njegovi rezultati uspoređivali s
istraživanjem iz 1999., provedenim u vrijeme predizborne utrke, no
"namjera mu je bila utvrditi stanje na javnoj televiziji na
empirijski način".
Izrazivši zadovoljstvo izvješćem, privremeni glavni ravnatelj
HRT-a Mirko Galić kazao je kako njegovi rezultati pokazuju daljnje
ciljeve kojima HTV mora težiti.
Istraživanje je na poticaj i u organizaciji HHO-a proveo Institut
za društvena istraživanja, a financijski ga je pomogla misija OESS-
a u Hrvatskoj.
(Hina) am so