ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) i nekoliko nevladinih udruga smatra neprihvatljivim i protustavnim prijedloge zakona o naknadi štete prouzročene terorističkim činom i djelovanjem hrvatskih
oružanih i redarstvenih snaga u Domovinskom ratu.
ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Hrvatski helsinški odbor za ljudska
prava (HHO) i nekoliko nevladinih udruga smatra neprihvatljivim i
protustavnim prijedloge zakona o naknadi štete prouzročene
terorističkim činom i djelovanjem hrvatskih oružanih i
redarstvenih snaga u Domovinskom ratu.#L#
HHO i devet nevladinih udruga nezadovoljni su s tri zakonska
prijedloga - o odgovornosti za štetu uslijed terorističkih akata i
javnih demonstracija, o odgovornosti države za štetu uzrokovanu od
pripadnika oružanih i redarstvenih snaga u Domovinskom ratu, te
štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ.
Prijedloge tih zakona, upućenih u saborsku proceduru, smatraju
neprihvatljivima jer se njima propisuje da će se štete nastale
prije izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima, 1996. i 1999.,
rješavati po odredbama novih zakona.
Naime, nakon izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima građani
kojima je uništena imovina više nisu mogli tražiti naknadu, a
započeti postupci su prekinuti.
Nevladine udruge traže da se svim oštećenim građanima, koji su
pretrpili štetu za koju je država bila odgovorna prema Zakonu o
obveznim odnosima, omogući da pokrenu, odnosno dovrše postupak po
tada važećim odredbama.
Smatraju da bi retroaktivna primjena novih propisa bila protivna
Ustavu i Europskoj konvenciji. Posebno diskriminacijskim
ocjenjuju članak Prijedloga zakona o odgovornosti za štetu nastalu
uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija prema kojemu,
tvrde nevladine udruge, pravo na naknadu štete neće moći ostvariti
izbjegli građani srpske nacionalnosti koji nisu ishodili hrvatsko
državljanstvo.
Stoga nevladine udruge traže da se svi slučajevi u kojima je došlo
do štete, za koju je država bila odgovorna po Zakonu o obveznim
odnosima, moraju dovršiti i voditi po odredbama tog Zakona koje su
bile na snazi na dan nastanka štete.
Usvoje li se ipak predloženi zakoni, iz HHO-a i devet nevladinih
udruga upozoravaju kako se može očekivati da će oštećeni građani
pravdu zatražiti i dobiti na Europskom sudu za ljudska prava u
Strasbourgu.
(Hina) pp/so so