HRVATSKA: PRODUBLJUJU LI SE RAZLIKE U REGIONALNOJ RAZVIJENOSTI?

Piše Davorka Stanešić ZAGREB, 13. travnja (Hina) - Tvrtke sa sjedištem u Zagreb ostvaruju gotovo polovicu ukupnih prihoda svih hrvatskih poduzetnika, dok istodobno poduzetnici iz desetak hrvatskih županija sudjeluju u ukupnom prihodu sa po manje od 1,5 posto, a najmanje oni iz Ličko- senjske županije, sa svega 0,3 posto. #L# Raspoloživi podaci o ostvarenim prihodima poduzetnika po županijama pokazuju također da oni iz jedne trećine hrvatskih županija realiziraju više od 81 posto ukupnih prihoda, a iz ostalih 14 županija tek oko 19 posto. Pritom niti jedna županija, osim grada Zagreba, nema udjele veće od 7 posto. U tome, međutim, treba imati u vidu i bitne razlike u broju stanovnika po pojedinim županijama. Premda kriterij ostvarenog ukupnog prihoda i broja poduzetnika sasvim sigurno nisu jedini, pa ni najvažniji za ocjenjivanje stupnja ekonomske snage i razvijenosti pojedinih područja, oni ipak upozoravaju na vrlo velike razlike između pojedinih županija u Hrvatskoj. Po podacima za prvih devet mjeseci prošle godine, 54.379 poduzetnika (sa ukupno 743 tisuće zaposlenih) koji su Financijskoj agenciji (FINA) podnijeli izvještaje o poslovanju, ostvarilo je 271,7 milijardi kuna ukupnih prihoda (što je 14,2 posto više nego u istom razdoblju godine prije). Istodobno su ukupni rashodi svih (izvještajem obuhvaćenih) hrvatskih poduzetnika iznosili 257 milijardi kuna (porast od 12,6 posto), što znači da su prihodi premašili rashode za 14,7 milijardi kuna. Veći prihodi od rashoda zabilježeni su u 18 županija, dok su u 'minusu' tri (Sisačko- moslavačka, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija). Gotovo 19 tisuća poduzetnika ili oko 35 posto registrirano je u Zagrebu, a poduzetnici sa sjedištem u glavnom gradu ostvarili su 134,8 milijardi kuna ukupnih prihoda, što predstavlja 49,6 posto od ukupnog prihoda svih izvještajem FINA-e obuhvaćenih poduzetnika. Pritom su ukupni prihodi zagrebačkih poduzetnika za 9,1 milijardu kuna premašili njihove rashode. Iako se poslovne aktivnosti mnogih zagrebačkih poduzetnika odvijaju i izvan sjedišta registracije, ovi bi podaci ipak možda mogli ukazivati i na svojevrsnu metropolizaciju Hrvatske, računajući i s podatkom da u Zagrebu živi 779 tisuća ili 17,5 posto od ukupnog stanovništva Hrvatske. Udio druge županije po visini udjela u ukupnom prihodu svih poduzetnika iznosi 6,9 posto (ili 18,9 milijardi kuna), a riječ je o 5.525 poduzetnika (ili 10,2 posto od ukupno obuhvaćenih izvještajem FINA-e) iz Splitsko-dalmatinske županije. Ta je županija druga i po broju stanovnika - 464 tisuće ili 10,5 posto od ukupnog broja žitelja Hrvatske. Slijedi pet tisuća poduzetnika (9,2 posto) iz Primorsko-goranske županije (305 tisuća stanovnika) koji su u devet prošlogodišnjih mjeseci ostvarili 16,7 milijardi kuna ukupnih prihoda ili 6,1 posto. Udio od 5,5 posto u ukupnim prihodima svih poduzetnika u Hrvatskoj ima 4.412 poduzetnika iz Istarske županije sa 14,9 milijardi kuna. U Istri pak živi oko 206 tisuća ljudi (4,5 posto). Udio od 4,9 posto u ukupnim prihodima ima 3.425 poduzetnika iz Zagrebačke županije, a od slavonskih županija nešto bolje stoji Osječko-baranjska (330 tisuća stanovnika), čijih je 2.725 poduzetnika ostvarilo 12,5 milijardi ukupnog prihoda, što je udio od 4,6 posto. Udio od 3,5 posto imaju pak poduzetnici (njih 1.660) iz Varaždinske županije, dok sve ostale županije imaju pojedinačne udjele u ukupnom prihodu manje od 2 posto. Na začelju je, već uobičajeno, Ličko-senjska županija sa svojih 317 poduzetnika i 794 milijuna ukupnog prihoda (0,3 posto). Ta županija ima i daleko najmanji broj stanovnika, manje od 54 tisuće (1,2 posto ukupnog stanovništva Hrvatske). Ispod 1 posto udjela u ukupnom prihodu imaju dvije slavonske županije - Virovitičko-podravska 0,7 posto (sa 479 poduzetnika), te 0,8 posto Požeško-slavonske županije (460 poduzetnika). Do 1 posto udjela došlo je 864 poduzetnika iz Šibensko-kninske županije (113 tisuća stanovnika). Ispod 1,5 posto udjela ostvarenog ukupnog prihoda imaju i poduzetnici u Brodsko-posavskoj (1,2 posto), Bjelovarsko- bilogorskoj (1,3 posto), Sisačko-moslavačkoj (1,4 posto), Krapinsko-zagroskoj (1,4 posto), Vukovarsko-srijemskoj (1,4 posto). Broj poduzetnika u tim županijama pak kreće se od 850 do 970. Velike razlike u stupnju razvijenosti u Hrvatskoj nasljeđe su iz vremena bivše države, a uz to rat je dodatno utjecao na gospodarsko zaostajanje pojedinih područja, kao i na njihovu demografsku sliku. Krajem 2001. osnovan je Fond za regionalni razvoj čija je osnovna djelatnost poticanje ujednačenog regionalnog razvoja Hrvatske, a kakvi će biti rezultati pokazat će vrijeme. (Hina) ds jn