FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZBOG NEBRIGE DRŽAVE ZA SLATKOVODNO RIBARSTVO USKRS BEZ ŠARANA!?

OSIJEK, 3. travnja (Hina) - Zbog nagomilanih problema u proizvodnji slatkovodne ribe, koji se na razini države godinama ne rješavaju za predstojeći Uskrs neće biti šarana, ustvrdili su na današnjoj konferenciji za novinare u Osijeku predstavnici Grupacije proizvođača slatkovodne ribe Istočne Hrvatske.
OSIJEK, 3. travnja (Hina) - Zbog nagomilanih problema u proizvodnji slatkovodne ribe, koji se na razini države godinama ne rješavaju za predstojeći Uskrs neće biti šarana, ustvrdili su na današnjoj konferenciji za novinare u Osijeku predstavnici Grupacije proizvođača slatkovodne ribe Istočne Hrvatske.#L# Nedovoljni poticaji, neriješena poljoprivredna zemljišta, slivne naknade, velike štete na ribnjacima od kormorana za koju odšteta nije riješena, dio su problema zbog kojih od 15 ribnjaka u Hrvatskoj tek tri posluju pozitivno. U ovom trenutku, istaknuo je Zvonko Ibriks, predsjednik Grupacije, u Hrvatskoj se proizvodi tri tisuće tone slatkovodne ribe a realne su mogućnosti da se proizvodi oko 16 tisuća tona, s tim "što bi kompletna proizvodnja imala kupce i to prije svega na inozemnom tržištu". Umjesto toga kazao je prof. dr. Anđelko Opačak, voditelj osječke katedre za ribarstvo na Poljoprivrednom fakultetu, Hrvatska uvozi oko 52 tisuće tona ribe. Kao poseban problem istaknute su velike štete od kormorana i drugih ribojednih ptica. Primjerice u Europi je kormoran skinut s liste zaštićenih ptica a kod nas to još uvijek nije učinjeno "izuzev na ribnjacima, no zna se da ta ptica čini velike štete i na otvorenim vodama" istaknuto je. Ministarstvo zaštite okoliša uz Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva mora dosljednije provoditi usvojenu Strategiju razvoja slatkovodnog ribarstva koju je Sabor na prijedlog hrvatske Vlade prihvatio lani u srpnju, kazao je dr. Opačak, a koja daje prednost razvoju ribnjačarstva kao značajnoj gospodarskoj grani. Još jednom je istaknuto kako se u razvijenom svijetu jedu velike količine ribe, dok se u Hrvatskoj, primjerice, slatkovodne ribe jede manje od kilograma po glavi stanovnika. (Hina) vsi db

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙