ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Vlada nije prihvatila zahtjev oporbe da se suze razlozi za priznavanje azilantskog statusa, ustrajući na rješenju za koje kaže da je usklađeno s propisima EU.
ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Vlada nije prihvatila zahtjev oporbe
da se suze razlozi za priznavanje azilantskog statusa, ustrajući na
rješenju za koje kaže da je usklađeno s propisima EU.#L#
Pravo na azil imao bi tako stranac koji se ne želi ili ne može
vratiti u domovinu, bojeći se da bi u njoj bio progonjen zbog rase,
vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini
ili političkog mišljenja.
Isto bi pravo imala i osoba bez državljanstva koja se nalazi izvan
zemlje prethodnog boravišta, a koja se ne može, ili se zbog straha
ne želi vratiti u tu zemlju.
Dio oporbenih zastupnika tražio je u parlamentu da se suze razlozi
za priznavanje azila, smatrajući tako predložene formulacije
preširokima i da bi se mogle zlorabiti. Vlada je ipak odlučila
ostati pri prvom rješenju i Konačni prijedlog Zakona o azilu
poslala u saborsku proceduru.
Smatra, naime, da je Zakon usklađen s propisima EU i obvezama koje
je Hrvatska lani preuzela Sporazumom o stabilizaciji i
pridruživanju EU. Zakon je usklađen i s 19 međunarodnih konvencija,
protokola, direktiva i preporuka vezanih uz status izbjeglica ili
prava na azil.
Pozitivno mišljenje o usklađenosti dali su i stručni savjetnici
CARDS programa Europske komisije. Sa šest milijuna kuna iz tog
programa i četiri iz hrvatskog proračuna financiralo bi se uređenje
prihvatilišta za tražitelje azila. U bivšu vojarnu Trstenik kod
Dugog Sela u prvo vrijeme će se moći smjestiti 150 do 220
azilanata.
Ukupno će za početak provedbe Zakona o azilu u proračunu trebati
osigurati 13,3 milijuna kuna. Oko 1,6 milijuna kuna potrebno je za
barem 20 novih radnih mjesta u MUP-u, a najmanje 3,5 milijuna za
opremanje i informatizaciju novog policijskog odjela.
Zbog nužnih priprema za njegovu provedbu, Zakon o azilu bi trebao
stupiti na snagu 1. siječnja dogodine.
(Hina) ggrb vl