ZA DOŽIVOTNI ZATVOR MOLBE ZA POMILOVANJE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

Piše Gordana Grbić ZAGREB, 6. travnja (Hina) - Za osuđene na doživotni zatvor molbe za pomilovanje ubuduće bi po službenoj dužnosti predsjedniku Republike podnosilo Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, predlaže se Nacrtom novog Zakona o pomilovanju.#L# Prema tom Nacrtu, koji bi Vlada uskoro trebala razmotriti zajedno s promjenama Kaznenog zakona, Ministarstvo pravosuđa bi bilo obavezno po službenoj dužnosti podnositi molbe za pomilovanje predsjedniku Republike samo za osobe osuđene na doživotni zatvor. Molbu bi moralo podnijeti na dan kad dobije pravomoćnu presudu. Predsjednik ne bi samostalno i neograničeno odlučivao o pomilovanju za doživotni zatvor, kako je to u svim drugim slučajevima, već bi bio ograničen općim kaznenim odredbama o ublažavanju kazne, objasnio je Hini Dubravko Palijaš, pomoćnik ministrice pravosuđa za kazneno pravo. U svim ostalim slučajevima molbu za pomilovanje podnosili bi sami osuđenici, nakon pravomoćnosti presude. Nakon prijedloga o pomilovanju po službenoj dužnosti, osuđenik na doživotni zatvor moći će sam tražiti pomilovanje ponovno nakon deset godina, a potom svake tri godine. Ostali osuđenici pomilovanje će moći tražiti godinu dana nakon posljednje odluke o pomilovanju, a osuđeni na tri godine zatvora ili blažu kaznu molbu bi mogli ponoviti nakon šest mjeseci. Ministarstvo pravosuđa odlučilo se da za doživotni zatvor prijedlog za pomilovanje podnosi po službenoj dužnosti jer u raspravi o izmjeni Kaznenog zakona nisu podržani "ekstremni prijedlozi" za uvođenje doživotnog zatvora bez prava na pomilovanje. U Ministarstvu podsjećaju da je ranije bilo obvezno pomilovanje u slučaju smrtne kazne. Pravo predsjednika Republike da daje pomilovanje kao iznimni, izvansudski način ublažavanja kazne kojim državni poglavar udjeljuje osuđenicima "milost" po vlastitom nahođenju, novim bi zakonom bilo djelomice ograničeno sukladno suvremenim pravnim standardima, smatraju u Ministarstvu. Prema Ustavu, nadležnost predsjednika Republike za davanje pomilovanje nema nikakvih ograničenja, iako su i ustavne monarhije poput Švedske i Nizozemske pravo pomilovanja prenijele na Vladu ili uvjetovale prijedlogom suda. U parlamentarnim demokracijama predsjednici država daju pomilovanja na prijedlog Vlade ili određenog ministarstva, ili uz supotpis premijera. U predsjedničkim sustavima pomilovanja se nadziru javnom objavom imena pomilovanih ili izvješćem zakonodavnom tijelu. Ministarstvo pravosuđa također predlaže da se imena pomilovanih objavljuju u Narodnim novinama. Predsjednik više ne bi mogao pomilovati od kaznenog progona, već bi samo u slučaju pravomoćne presude za kazneno djelo mogao odlučiti o smanjenju kazne ili ukidanju presude. U Ministarstvu ističu da je svjetski presedan postojeće pravo hrvatskog predsjednika države da u postupku pomilovanja obustavi kazneni postupak i stoga se ono ukida. Iz postupka pomilovanja isključili bi se sudovi, koji su bili samo servis izvršnoj vlasti jer njihovo mišljenje i tako nije obvezivalo predsjednika Republike, niti se poštivalo, kažu u Ministarstvu. Kao razlog za djelomično ograničenje pomilovanja Ministarstvo navodi i porast broja usvojenih molbi za pomilovanje. No, u posljednjih godinu dana od kada je na čelu Komisije za pomilovanja bivša sutkinja Vrhovnog suda Neva Šibl postotak prihvaćenih molbi smanjen je s 30 na 12 posto. Lani je od 429 molbi za pomilovanja prihvaćeno 54, odnosno 12,5 posto, a ove je godine od 53 molbe prihvaćeno 10. Molbe za pomilovanje ne bi se više podnosile sudovima, već Ministarstvu pravosuđa, uz obrazloženo mišljenje ministra o prihvaćanju ili odbijanju molbe za pomilovanje koje je samo savjetodavne naravi. Molbe bi se nakon toga dostavljale na odlučivanje predsjedniku Republike. (Hina) ggrb so