LANI OTKRIVENO VIŠE OD POLA MILIJARDE KUNA SUMNJIVA PORIJEKLA

Piše Serđo Obratov ZAGREB, 5. travnja (Hina) - Zbog sumnje u pranje novca lani je u hrvatskim bankama blokirano više od 60 milijuna kuna, a još je 50 slučajeva, vrijednih više od pola milijarde kuna, prijavljeno kao sumnjivo, podaci su Ureda za sprječavanje pranja novca.#L# Ured je lani obrađivao sumnjive, nelogične i ekonomski neopravdane transakcije vrijedne više od 1,4 milijarde kuna. Državnom odvjetništvu, MUP-u, USKOK-u i nadzornim službama Ministarstva financija uputio je potom obavijesti o 50 slučajeva u kojima je sumnjivim transakcijama obuhvaćeno više od pola milijarde kuna. Ukupno je od 1999. Ured posumnjao u 120 slučajeva pranja novca i više od 1,3 milijarde "sumnjivih" kuna. U dva navrata Ured je lani bankama naložio odgodu obavljanja sumnjivih transakcija na 72 sata. O tome je obavijestio Državno odvjetništvo na čiji su prijedlog sudovi blokirali više od 60 milijuna kuna za koje se sumnja da su "oprani". Kao jedan od nositelja borbe protiv financiranja međunarodnog terorizma, Ured je 2002. pretražio svoje baze podataka, kao i financijski sustav Hrvatske, i provjerio više od 900 fizičkih i 200 pravnih osoba s raznih međunarodnih lista osoba osumnjičenih za povezanost s terorizmom. "Na žalost, ni nakon više od četiri godine rada Ureda neki ne shvaćaju njegove zadaće i ulogu u sustavu prevencije pranja novca", kaže predstojnik Ureda Ivica Maros. Kao i većina takvih ureda u svijetu, Ured je samostalna financijsko-obavještajna jedinica administrativnog tipa osnovana pri Ministarstvu financija. "Prikupljamo podatke o gotovinskim i sumnjivim transakcijama, ali nemamo istražne ovlasti i ne podnosimo kaznene prijave, već o svemu obavještavamo druga nadležna tijela." Ured se bavi samo složenijim slučajevima pranja novca, odnosno sumnjivim transakcijama s visokim iznosima u kojima je riječ o složenim shemama prikrivanja pravog izvora novca. U takvim slučajevima u pravilu je uključen veći broj osoba i tvrtki. Među njima je i velik broj off shore tvrtki za koje je vrlo teško, a ponekad i nemoguće dobiti podatke, te raznih fondova za koje se ne znaju pravi vlasnici niti izvori sredstava. Otkrivanje pranja novca otežava to što u sumnjivim transakcijama dolazi do "miješanja" legalnog i nezakonito stečenog novca. Da bi prikrili pravi izvor novca, "perači" se pritom koriste legalnim novčanim tokovima putem bankarskih i ostalih financijsko- poslovnih subjekata. Hrvatska je rijetka tranzicijska zemlja u kojoj je donesena pravomoćna presuda zbog pranja novca. Slučaj je to supružnika Kalebić iz Splita koji su "prali" novac od prodaje droga. U Uredu smatraju da nadležne službe i pravosuđe moraju brže postupati i procesuirati po njegovim obavijestima, te da se trebaju specijalizirati za istraživanje i procesuiranje financijskog kriminala. Također smatraju neophodnim da se što češće koristi privremeno blokiranje novca u sumnjivim transakcijama i oduzimanje nezakonite zarade, što, preporučuju i međunarodne organizacije. Ističu da im je za još učinkovitiji rad potrebno više stručnjaka (npr. za financijsko tržište, vrijednosnice i fondove), te nadogradnja informatičkog sustava. Nužnim smatraju i povećanje ovlasti Ureda za borbu protiv novih načina pranja novca - putem Interneta i ostalih elektronskih bankarskih usluga. "Bez odgovarajućeg praćenja kompjuterskog novca, tzv. cybermoneya otvara se veliki prostor za prikrivanje kriminala", kaže Maros. (Hina) so vl