POSLOVNI PREGLED BROJ 309

ZAGREB, 4. travnja (Hina) - POSLOVNI PREGLED broj 309 29.ožujka - 04. travnja 2003. SADRŽAJ: LINIĆ: OD PLANIRANIH 18 MILIJARDI KN INVESTICIJA 85 POSTO DOMAĆIM IZVOĐAČIMA 2 ZATVORENA SJEDNICA VLADE 2 VLADA DALA DRŽAVNO JAMSTVO "VIKTORU LENCU" 3 HRVATSKO-SLOVENSKI RAZGOVORI O KRŠKOM 3 DELNICE - RAČAN OBIŠAO GRADILIŠTA AUTOCESTE 3 MINISTAR ČAČIĆ ZAVRŠIO POSJET MEĐIMURJU 3 RAZGOVOR U MINISTARSTVU GOSPODARSTVA O SPLITSKOJ ŽELJEZARI 4 MPŠ DALO 188 SUGLASNOSTI ZA GOSPODARENJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM 4 U PRVA DVA MJESECA RAST IZVOZA GOTOVO DVOSTRUKO VEĆI OD RASTA UVOZA 4 U HRVATSKOJ 2002. PRIHOD OD IZNAJMLJIVANJA PLOVILA 94,9 MILIJUNA KUNA 4 PAD ZAPOSLENOSTI U VELJAČI 0,4 POSTO 4 PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA SIJEČANJ 3.891 KUNA 5 ZAGREB: U VELJAČI INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA POVEĆANA ZA 8,8 POSTO 5 IZVRŠNI DIREKTOR U MMF-U JEROEN J.M. KREMERS U HNB-U 5 HNB: KNJIGOVODSTVENI GUBITAK ZA 2002. ZBOG TEČAJA DOLARA 5 HBOR - POVOLJNIJI UVJETI KREDITIRANJA IZVOZNIKA, UKLJUČENJE U POTICAJE ZA RAZVOJ 6 NAJBOLJI REZULTATI SLAVONSKE BANKE U POSLJEDNJIH 10 GODINA 6 DIONICE CROATIA OSIGURANJA UVRŠTENE U KOTACIJU JAVNIH DD-A 6 D&B: PROFIL RIZIČNOSTI RH KARAKTERIZIRAN PRIJAVOM ZA ČLANSTVO U EU 7 KREDITI STANOVNIŠTVU U SIJEČNJU POVEĆANI ZA 1,5 MILIJARDI KUNA 7 DUBROVAČKA BANKA UVELA VISA BUSINESS KARTICU 7 OSIJEK: OTVORENA NOVA POSLOVNICA PRIVREDNE BANKE 8 HEINEKEN KUPIO VEĆINSKI UDJEL U KARLOVAČKOJ PIVOVARI 8 HEINEKEN O KUPNJI SLUŽBENO OBAVIJESTIO I DIONIČARE KAPI-A 8 U GENERALTURISTU OČEKUJU DOBRU OVOGODIŠNJU TURISTIČKU SEZONU 8 HTMOBILE: USLUGA GOVORNE POŠTE AKTIVIRANA SVIM KORISNICIMA 9 PROIZVODNJA ČELIKA U SISAČKOJ ŽELJEZARI IDE PO PLANU 9 GRAWE OSIGURANJE OTVORILO NOVOUREĐENI URED U POREČU 9 U CARNET-OVOJ AKCIJI "10ŽHR" PRIJAVLJENO 280 INTERNET PROJEKATA 9 HTZ: POČINJE ODABIR 'NAJ DOMAĆINA PREDSEZONE' 9 KRAŠU VRAĆENA IMOVINA U BIH I SRBIJI 10 OTVOREN NOVI POGON U LURA MLJEKARI LIVNO 10 MICROSOFT: ZA PROJEKT ELEKTRONIČKIH SJEDNICA SABORA TREBA OD 2,5 DO 4 MILIJUNA KUNA 10 POTPISAN UGOVOR O SURADNJI BILOKALNIKA I HŽ-A 10 HŽ U INFORMATIZACIJU POSLOVANJA OVE GODINE ULAŽU 110 MILIJUNA KUNA 11 KONCERN KONČAR OSTVARIO RAST PRODAJE OD 13,3 POSTO 11 HEP VIŠE NEĆE POPUŠTATI UPRAVI TLM-A 11 PREDSTAVLJEN HR-OK PROJEKT 11 UPRAVA NP KRKA: ROŠKI SLAP BIT ĆE DOSTUPAN POSJETITELJIMA 12 "ZAGREB TRANSPORT SHOW" POSJETILO VIŠE OD 15 TISUĆA LJUDI 12 SPLIT: OTVOREN 5. SAJAM NAUTIKE "CROATIA BOAT SHOW" 12 OTVOREN SAJAM PREHRANE I TURIZMA "POREČ 2003" 12 U SPLITU OTVOREN "AUTO SHOW 2003" 13 NASTUP HOK-A NA 45. MEĐUNARODNOM SAJMU OBRTNIŠTVA U ZAGREBU 13 MINISTAR PECEK NA SASTANKU JADRANSKO-JONSKE INICIJATIVE U RIMU 13 HEP I ELEKTROPRIVREDA BIH POTPISALE UGOVOR O DUGOROČNOJ SURADNJI 13 NASTAVAK GOSPODARSKE SURADNJE OSIJEKA I VICENZE 14 SINDIKAT TRAŽI OD RAČANA UBRZANJE PRIVATIZACIJE "KUTJEVA" 14 SINDIKAT, HUP I DRŽAVNI INSPEKTORAT O RADU NA CRNO U TURIZMU 14 HRVATSKA: BDP ZA 2002. REALNO VEĆI 5,2 POSTO 14 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA LINIĆ: OD PLANIRANIH 18 MILIJARDI KUNA INVESTICIJA 85 POSTO DOMAĆIM IZVOĐAČIMA Dvadesetak javnih poduzeća ove godine planiraju investicije od ukupno 18 milijardi kuna, od čega bi oko 85 posto mogli realizirati domaći proizvođači i izvođači radova, izjavio je početkom tjedna potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Najbitnije za gospodarstvo je 18 milijardi kuna investicija na hrvatskom tržištu, što je ogroman potencijal za male i srednje poduzetnike, kazao je Linić na konferenciji za novinare o poslovanju tvrtki u državnom vlasništvu od 2000. do 2003. o čijem je poslovanju na protekle četiri sjednice raspravljala i Vlada. U protekle tri godine Vlada je, ističe Linić, uspjela konsolidirati javna poduzeća, osigurati njihovo pozitivno poslovanje, pojačati njihovu investicijsku aktivnost. Prema iznijetim podatcima, dvadesetak javnih poduzeća u protekle je tri godine povećalo ukupne prihode za oko 5,5 milijardi kuna (sa 43,3 milijarde 2000. na 48,7 milijardi 2002.), dok su rashodi rasli sporije, sa 44,3 milijarde u 2000. na 45,2 milijarde u 2003. I dok su te tvrtke 2000. završile s oko milijardu kuna većim gubitkom od dobiti, 2002. su završile sa 3,4 milijarde kuna dobiti nakon prebijanja s gubicima. Naime, ukupna bruto dobit tih tvrtki u 2002. iznosi 3,8 milijardi kuna, dok je ukupni gubitak 388 milijuna kuna. Najveću bruto dobit u prošloj godini iskazuju HT (2,3 milijarde kuna), INA (854 milijuna kuna), Plinacro (181 milijun kuna). Najveći gubitak, od 227 milijuna kuna bilježi HŽ, zbog, kaže Linić, nedostatka sredstava državnog proračuna za ulaganje u željezničku infrastrukturu. HŽ se, da se ne bi zaostalo za ulaganjima u infrastrukturu, zadužio, ali njen, kao i gubitak Autoceste Rijeka- Zagreb (71 milijun kuna), te Croatia Airlinesa (23,8 milijuna kuna), Linić objašnjava investicijskim ulaganjima. Kao jedinog gubitaša u poslovanju ističe Vjesnik (41,2 milijuna kuna), što objašnjava odlukom Vlade da ga ne ukine, već se bori za njega. Linić ističe da je u javnim poduzećima broj zaposlenih u protekle tri godine smanjen za 10.000 (sa 92.359 zaposlenih 2000. na planiranih 82.387 u ovoj godini), pri čemu je socijalno zbrinjavanje provedeno uz poštivanje svih propisa. ZATVORENA SJEDNICA VLADE Hrvatska Vlada na ovotjednoj je zatvorenoj sjednici prihvatila Izvješće o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava. U zaknskom roku podneseno je 59,3 tisuća prijava o spremnosti na nagodbu s ukupno prijavljenim iznosom od 4,95 milijardi kuna. Do sada je riješeno 17,8 tisuća podnesenih nagodbi, ukupnog iznosa od 2,5 milijardi kuna. Vlada je prihvatila prijedlog nagodbi zaključno s 31. ožujka 2003. Izmijenila je Uredbu o Carinskoj tarifi za 2003. po kojoj se privremeno ukidaju carine po mjernoj jedinici pri uvozu sirovog šećera, unutar carinske kvote za članice WTO-a. Time se omogućava nabava sirovog šećera po nižoj cijeni.Vlada je dala državno jamstvo Privrednoj banci Zagreb ili Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za praćenje financiranja novogradnje 453 u brodogradilištu Uljanik u iznosu od 30,6 milijuna dolara uvećano za ugovorene kamate i troškove. Jamstvo je dala i Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za Program restrukturiranja i modernizacije poslovanja društva Luka Rijeka na ukupan iznos od 20 milijuna kuna uz rok otplate od 10 godina uz dvije godine počeka i kamatu od 5,5 posto godišnje. Iz tekuće proračunske zalihe Nacionalnom parku Brijuni odobrena su sredstva za isplatu duga prema nagodbi s Novom bankom Zagreb.Prihvaćen je zaključak za provođenje pripremnih radnji za izgradnju tehničke baze (hangara) u zračnoj luci Zagreb. VLADA DALA DRŽAVNO JAMSTVO "VIKTORU LENCU" Hrvatska je Vlada u četvratk dala državno jamstvo u korist Raiffeisenbank Austria Zagreb za praćenje financiranja gradnje platforme Marica u Brodogradilištu "Viktor Lenac", u iznosu od 2,3 milijuna američkih dolara, uvećano za ugovorene kamate i troškove, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Vlada je jamstvo Lencu dala na zatvorenoj sjednici, a kako se navodi u priopćenju jamstvo je dano za izdavanje garancije za povrat avansa naručitelja platforme INAGIP Zagreb u iznosu od 940 tisuća dolara, za izdavanje garancije za zadržane troškove u iznosu od 470 tisuća dolara, uvećano za ugovorene kamate i troškove, te jamstvo za izdavanje garancije za dobro izvršenje posla u iznosu od 940 tisuća američkih dolara. Neslužbeno se doznaje da je Vlada iznimno odlučila podržati zahtjev Lenca za jamstvom, jer se iz ugovorenog posla očekuje dobit, a uskraćivanje jamstva dovelo bi do gubitka ugovora. Lenac, naime, ne udovoljava nizu novih, pooštrenih kriterija iz Odluke o davanju jamstva koju je Vlada donijela početkom ove godine. Viktor Lenac je tvrtka u privatnom vlasništvu i ne spada u kategoriju poduzeća kojima se prvenstveno izdaju državna jamstva, nema popunjenu knjigu narudžbi, u prošloj je godini poslovao s gubitkom, a planira ga i u ovoj godini. Prema dostupnim podatcima, Vlada je do sada Lencu odobrila jamstva u iznosu 3,5 milijuna dolara, te 28 milijuna eura. HRVATSKO-SLOVENSKI RAZGOVORI O KRŠKOM Hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić razgovarao je u četvrtak u Otočcu ob Krki sa slovenskim ministrom okoliša, prostora i energije Janeza Kopača o provođenju međudržavnog Ugovora o nuklearnoj elektrani Krško. Na sastanku je dogovoreno da će se međudržavno povjerenstvo voditi na razini ministara te da će isporuka struje Hrvatskoj elektroprivredi započeti najkasnije 19. travnja. Okvirno je dogovoren sastav organa društva NE Krško na paritetnoj osnovi (Uprava i Nadzorni odbor), koje će u subotu imenovati skupština društva. DELNICE - RAČAN OBIŠAO GRADILIŠTA AUTOCESTE Predsjednik Vlade Ivica Račan i nekoliko ministara obišli su u utorak, u pratnji predstavnika tvrtke "Autocesta Rijeka-Zagreb", "Hrvatskih cesta" i izvođača radova, gradilište trase autoceste Rijeka-Zagreb između Vukove Gorice i Vrbovskog u dužini od 39,2 kilometra. Račan je ustvrdio da, unatoč naizgled niskoj razini izgrađenosti tih dionica, rokovi dovršetka neće biti probijeni. Istaknuo je važnost povoljnih kredita međunarodnih financijskih institucija, navevši da je to posljedica dobrog međunarodnog rejtinga Hrvatske. Premijer je rekao da će ovogodišnji lipanj pokazati dobre rezultate u gradnji autocesta jer se tada očekuje otvaranje dviju danas obiđenih dionica i dviju na autocesti Split- Zagreb. Istaknuo je da se nakon tih rezultata hrvatsko građevinarstvo može okrenuti značajnijim poslovima u inozemstvu. Dionica u izgradnji Vukova Gorica-Bosiljevo II duga je 7,8 kilometara, na njoj radi 500 radnika, a u njezinu sklopu izgrađuje se i inter- regionalni čvor Bosiljevo II. Rok je završetka izgradnje te dionice lipanj 2003. godine. Dionica Bosiljevo II- Vrbovsko duga je 13,6 kilometara, na njoj radi 270 radnika, a u njezinu su sastavu dva tunela i četiri vijadukta. Očekivani je rok izgradnje te dionice lipanj 2004. Dionica Vrbovsko-Kupjak duga je 17,8 kilometara, na njoj radi oko 600 radnika, a rok dovršetka je lipanj 2003. Na toj se dionici nalaze tri tunela, ukupne duljine 2,7 kilometara, tri vijadukta i dva mosta. Izgradnja autoceste financira se dugoročnim kreditima međunarodnih razvojnih banaka i multilateralnih financijskih institucija uz jamstvo države, a vraćat će se od cestarine. Vlada RH financijski sudjeluje u dijelu izgradnje dionice Karlovac-Vukova Gorica, u otkupu i pripremi zemljišta, te jamstvu za kredite. Nakon završetka, autocesta Rijeka-Zagreb bit će duga 146,5 kilometara. MINISTAR ČAČIĆ ZAVRŠIO POSJET MEĐIMURJU Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić posjetio je ovoga tjedna međimurske općine Strahoninec, Sv. Mariju, Donji Vidovec, Donju Dubravu, Kotoribu, Donji Kraljevec i Prelog, te Goričan, čime je završio obilazak svih 25 međimurskih gradova i općina. S lokalnim čelnicima razgovarao je o najvažnijim projektima komunalne infrastrukture, za koje će Ministarstvo dobiti novac iz državnog proračuna. Tako bi za uređenje prometnica, izgradnju pješačko-biciklističkih staza, popunu vodoopskrbe, izgradnju kanalizacije, izradu prostornih planova i druge zajedničke programe međimurske općine i gradovi mogli dobiti oko 15 milijuna kuna. RAZGOVOR U MINISTARSTVU GOSPODARSTVA O SPLITSKOJ ŽELJEZARI Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić razgovarao je u utorak s predstavnicima Uprave i Nadzornog odbora splitske Željezare te vjerovnika - Hrvatske elektroprivrede, Brodomerkura, Partner banke i Hypo Alpe Adria Banke o mogućnostima pokretanja proizvodnje u Željezari. Kako je priopćilo Ministarstvo gospodarstva, na sastanku se razgovaralo o rješavanju tražbina vjerovnika i dobavljača od Željezare te mogućnostima pokretanja proizvodnje u toj tvrtki. Očekuje se da će sljedeći tjedan biti odlučeno o osiguranju novca za poslovanje Željezare, navodi su u priopćenju. MPŠ DALO 188 SUGLASNOSTI ZA GOSPODARENJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva do sada je za 188 jedinica lokalne samouprave s područja cijele države dalo suglasnost na njihove planove raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, kojima je ukupno obuhvaćeno 372.000 hektara zemljišnih površina. Od tih površina, 42.000 hektara namijenjeno je povratu nekadašnjim vlasnicima, 162.000 hektara predviđeno je za prodaju, 68.000 hektara za zakup, a za koncesiju je od dosad odobrenih površina predviđeno 90.000 hektara.Takva struktura pokazuje orijentaciju da se u planovima raspolaganja državnim zemljištem naglasak dade na prodaju i zakup, odnosno na jačanje poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. U tijeku je veliki broj natječaja za prodaju i zakup, što pokazuje veliko zanimanje za državno zemljište, a država ove godine priprema i stimulativne mjere, poput modela kapitalnih ulaganja, u kojem obiteljsko gospodarstvo ili pravna osoba mogu dobiti do 150.000 kuna bespovratnih sredstava. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U PRVA DVA MJESECA RAST IZVOZA GOTOVO DVOSTRUKO VEĆI OD RASTA UVOZA U prva dva mjeseca ove godine Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 6,6 milijardi kuna ili 943 milijuna američkih dolara, dok je uvoza bio dvostruko veći i iznosio je 12,6 milijardi kuna ili 1,8 milijardi dolara. Usporede li se podaci o vrijednosti izvoza i uvoza za prva dva mjeseca ove godine s istim razdobljem 2002., izvoz izražen u kunama povećan je za 22,9 posto, a uvoz za 12,1 posto. Vanjskotrgovinski deficit na kraju veljače je, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio više od 5,96 milijardi kuna ili 847 milijuna dolara, a pokrivenost uvoza izvozom u tom je razdoblju bila 52,7 posto. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i na početku ove godine ostale su zemlje Europske unije, među kojima pojedinačno prednjači Italija. Izvoz u tu zemlju u promatrana je dva u odnosu na isti lanjsko razdoblje, izražen u američkim dolarima, povećan za čak 66,5 posto, na 212,6 milijuna USD, dok je uvoz talijanskih proizvoda porastao po stopi od 56,6 posto, na 309,3 milijuna USD. Drugo mjesto najznačajnijih partnera drži Njemačka u koju je izvezeno hrvatskih proizvoda za gotovo 117 milijuna USD (porast od 17,6 posto). Istovremeno je uvoz iz Njemačke povećan 33,4 posto, na 281,7 milijuna USD. (Izvor:Državni zavod za statistiku) U HRVATSKOJ 2002. PRIHOD OD IZNAJMLJIVANJA PLOVILA 94,9 MILIJUNA KUNA Od iznajmljivanja plovila za razonodu i sport (charter) u prošloj je godini u Hrvatskoj ostvareno 94,9 milijuna kuna prihoda, a ukupno je bilo iznajmljeno 976 plovila. Od ukupno iznajmljenih plovila u prošloj godini 778 su bile jahte na jedra, motornih jahti je bilo 110, a plovila 88. Svako je plovilo prosječno bilo iznajmljeno 66 dana. Prema zastavi iznajmljenih plovila najviše ih je bilo iz Hrvatske -762 ili 78 posto. Slijede plovila sa austrijskom zastavom kojih je iznajmljeno 62 ili 6,4 posto, sa njemačkom zastavom 31 plovilo ili 2,8 posto, dok je iz svih ostalih zemalja bilo 94 iznajmljena plovila ili 9,6 posto. (Izvor:Državni zavod za statistiku) PAD ZAPOSLENOSTI U VELJAČI 0,4 POSTO Ukupno zaposlenih u Hrvatskoj je u veljači ove godine bilo 1.337.398, što je za 0,4 posto manje nego u siječnju. Pritom je, prema preliminarnim podacima Zavoda, broj zaposlenih u pravnim osobama u veljači iznosio 1.042.461, što je također pad za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec. Istodobno, broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bilježi porast za 0,5 posto, tako da je u veljači u obrtu i slobodnim profesijama u Hrvatskoj bilo zaposleno ukupno 231.731 osoba. Kod aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika pak nastavlja se tendencija pada. Po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u veljači je u Hrvatskoj bilo 63.206 aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika, a to je za 3,4 posto manje nego u siječnju. Stopa registrirane nezaposlenosti u veljači je iznosila 21,3 posto, a za žene 25,3 posto. (Izvor:Državni zavod za statistiku) PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA SIJEČANJ 3.891 KUNA Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za siječanj ove godine iznosila je 3.891 kunu, što je nominalni rast za 1,4 posto, a realni za 1 posto u odnosu na prosinac. Izraženo u kunama prosječna je neto plaća isplaćena za siječanj bila (prosječno) za 52 kune veća od one za prosinac. U odnosu pak na prošlogodišnji siječanj prosječna je neto plaća za prvi mjesec ove godine nominalno veća za 8,2 posto, a realno za 7,3 posto. (Izvor:Državni zavod za statistiku) ZAGREB: U VELJAČI INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA POVEĆANA ZA 8,8 POSTO Industrijska proizvodnja u Gradu Zagrebu u veljači ove godine u odnosu na isti mjesec 2002. povećana za 8,8 posto, dok je u odnosu na siječanj, zabilježen rast od 5 posto.Na godišnjoj razini, odnosno u veljači ove godine u odnosu na veljaču 2002., proizvodnja kapitalnih proizvoda povećana je za 18 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,3, a netrajnih i energije za 8,2 posto. Najmanjih 6,3 posto povećana je proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije. (Izvor: Odjel za statistiku, Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša) 3. BANKARSTVO I FINANCIJE IZVRŠNI DIREKTOR U MMF-U JEROEN J.M. KREMERS U HNB-U Hrvatsku narodnu banku (HNB) u četvrtak je posjetio izvršni direktor u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) dr.Jeroen J.M.Kremers koji, kao čelni čovjek konstitutivne skupine zemalja predvođene Nizozemskom kojoj pripada i Hrvatska, zastupa interese naše zemlje u toj međunarodnoj financijskoj instituciji. Dr. Kremers je sadašnju dužnost preuzeo sredinom siječnja ove godine, tako da je ovo njegov prvi službeni boravak u našoj zemlji, usredotočen u prvom redu na bolje upoznavanje hrvatskih gospodarskih i političkih prilika. Zamjenik guvernera dr. Boris Vujčić i ostali dužnosnici središnje banke upoznali su gosta s najnovijim pokazateljima o gospodarskoj aktivnosti i stanju u financijskom sustavu, te s aktivnostima koje HNB poduzima kako bi se u Hrvatskoj i ove godine održala niska inflacija i stabilnost tečaja, kao i dobro stanje u bankovnom sustavu. HNB: KNJIGOVODSTVENI GUBITAK ZA 2002. ZBOG TEČAJA DOLARA Hrvatska narodna banka (HNB), zbog značajnih međuvalutarnih promjena, u prošloj godini zabilježit će knjigovodstveni gubitak na dolarskom dijelu imovine, izraženo u kunama, ali će taj tekući gubitak pokriti vlastitim rezervama, doznaje se u središnjoj banci. Iz HNB-a ističu da se značajne međuvalutne promjene, koje su tijekom prošle i početkom ove godine obilježile zbivanja na svjetskim deviznim tržištima, u velikoj mjeri odražavaju i na poslovne rezultate hrvatske središnje banke. To je, objašnjavaju, i razumljivo, s obzirom da devizne pričuve - koje su na kraju prošle godine iznosile oko 5,9 milijardi dolara - predstavljaju više od 99 posto ukupne aktive hrvatske središnje banke. Zbog valutne strukture financijskih obveza zemlje prema inozemstvu, približno jedna trećina međunarodnih pričuva otpada na američke dolare. Dolar je pak tijekom prošle godine izgubio približno 15 posto vrijednosti u odnosu na euro i na kunu (tečaj dolara u odnosu na kunu iznosio je krajem 2001. godine 8,36 a krajem 2002. godine 7,15 kuna za dolar). To je, ističu iz HNB-a, središnjoj banci donijelo nerealizirani (knjigovodstveni) gubitak na dolarskom dijelu imovine, izraženo u kunama. Taj gubitak, dodaju, nije bilo moguće potpuno neutralizirati ostvarenim prinosom na ukupne devizne pričuve uslijed pada kamatnih stopa na svjetskim tržištima. Iz HNB-a ističu da se još ne može govoriti o krajnjem financijskom ishodu u konkretnim brojkama, jer s prošlogodišnjim obračunom poslovanja još nisu upoznati ni članovi Savjeta HNB-a, niti je obavljen revizorski pregled tog izvješća. Kad to bude obavljeno, podaci o lanjskom poslovanju središnje banke postat će javni, najavljuju iz HNB-a. Ističu također da tekući gubitak neće biti dodatno opterećenje za državni proračun, s obzirom da središnje banke formiraju vlastite rezerve za ovakve situacije. Tako će i HNB svoj tekući gubitak pokriti vlastitim rezervama, poručuju iz HNB-a. Podsjećaju također da se početkom godine promijenio smjer kretanja svjetskim financijskim tržištima, uz ponovno jačanje dolara prema euru. To se odrazilo i na poslovne pokazatelje HNB-a i prema preliminarnim pokazateljima za prva dva mjeseca hrvatska je središnja banka na međuvalutnim promjenama ostvarila "plus" koji je približan nerevidiranom iznosu "minusa" za prethodnu godinu, ističu iz HNB-a. No, napominju i da je nemoguće predvidjeti kako će se ti odnosi odvijati u preostalom dijelu godine. Iz središnje banke također podsjećaju da određenu valutnu strukturu pričuva moraju održavati s obzirom na valutnu strukturu inozemnog duga i plaćanja za uvoz roba i usluga. Uz to, treba imati u vidu da u upravljanju državnim pričuvama sigurnost i likvidnost uloženih sredstava imaju uvijek prednost pred spekulativnim potezima usmjerenim na što veći prinos, navode iz HNB-a. HBOR:POVOLJNIJI UVJETI KREDITIRANJA IZVOZNIKA, UKLJUČENJE U POTICAJE ZA RAZVOJ Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) od utorka primjenjuje povoljnije uvjete kreditiranja izvoznika, s kamatom za krajnje korisnike od 4,5 posto, kreće s novim programom kreditiranja izvoza okvirnim kreditnim linijama banaka inozemnih kupaca, te se uključuje u provedbu programa u turizmu "Poticaj za uspjeh", najavljeno je u HBOR-u. Predsjednik NO, ministar financija Mato Crkvenac ističe da će HBOR u ovoj godini pojačati aktivnosti podrške izvozu, realizaciji razvojnih programa. Tako će HBOR, uz već plasiranih 30 milijuna, osigurati novih 30 milijuna kuna bespovratnih sredstava za male kompanije koje tek startaju, kazao je Crkvenac. Novi je HBOR-ov program kreditiranja izvoza okvirnim kreditnim linijama banaka inozemnih kupaca. Riječ je o programu kreditiranja poslovnih banaka inozemnih kupaca kada kupuju hrvatsku robu. HBOR ima takav program kreditiranja kapitalnih ulaganja, a sada je riječ i o izvozu potrošnih dobara, kazao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. O tom se programu već razgovaralo s BiH i ponajprije će program biti ponuđen nekim poslovnim bankama iz te susjedne zemlje, najavio je. Poboljšani su i uvjeti Programa kreditiranja pripreme roba za izvoz i izvoza roba - ukida se minimalni iznos kredita (bio je 300.000 kuna), produljuje se rok otplate sa dvije na tri godine, za jedan postotni poen smanjuje kamatna stopa - sa 5,5 posto na 4,5 posto. Ta će kamatna stopa vrijediti za sve novoodobrene kredite. HBOR je u proteklih deset godina za financiranje izvoza odobrio 5,15 milijardi kuna kredita. U prošloj je godini za financiranje izvoza plasirano 1,4 milijarde kuna, a kredite je dobilo ukupno 95 tvrtki, od čega 22 s područja turizma, rekao je Kovačev. Od osnutka, 1992. do konca veljače ove godine, ukupna kreditna aktivnost HBOR-a dosegnula je 16,7 milijardi kuna, a od toga je oko 15 posto, ili 2,5 milijardi kuna plasirano u turizam. Dodatni poticaj turizmu bit će i uključivanje HBOR-a u programa Ministarstva turizma "Poticaj za uspjeh" i kreditiranju malog obiteljskog poduzetništva za ulaganja u manje objekte, obnovu starih kuća u skladu s izvornom arhitekturom, refinanciranje postojećih kredita za ulaganja u manje objekte. Svi koji imaju kvalitetan program, a pokazalo se da je svaki treći od prijavljenih programa kvalitetan, dobit će kredit jer su sredstva osigurana preko HBOR-a, Hrvatske poštanske banke i drugih banaka, istaknuo je Crkvenac. Uključenjem HBOR-a, nada se ministrica turizma Pave Župan Rusković, bit će riješen problem koji se pojavio u realizaciji tih kredita u poslovnim bankama. Poslovne banke, njih 12-13 uključenih u program, znatno su usporile dodjelu kredita iz tog programa i u posljednjih su mjesec dana odobrile svega 15 kredita, kazala je. Kovačev je sve klijente koji imaju problema u odnosima s poslovnim bankama pozvao da se izravno obrate HBOR-u koji će nastojati pomoći da se to riješi, a ako bude potrebno neke će banke skinuti s popisa nekih programa. NAJBOLJI REZULTATI SLAVONSKE BANKE U POSLJEDNJIH 10 GODINA Slavonska banka dd Osijek u poslovnoj 2002. godini ostvarila je dobit prije oporezivanja od 39,5 milijuna kuna te 29,3 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, što su najbolji poslovni rezultati banke u posljednjih desetak godina, izvijestila je u četvrtak Uprava banke. Cjelokupna dobit prenosi se u ostale rezerve. Ukupna aktiva banke na kraju prošle godine iznosila je 3,67 milijardi kuna, što je povećanje za 17 posto u odnosu na 2001. godinu, a ostvareni rast najvećim je dijelom rezultat intenzivne kreditne aktivnosti, navodi se u priopćenju Uprave. Depoziti klijenata na kraju prošle godine iznosili su 1,7 milijardi kuna, a ove se godine, uz obnovu postojećih, predviđa otvaranje novih podružnica u Slatini, Virovitici i Novoj Gradiški, čime banka jača poziciju na tržištu Slavonije i Baranje, ističu u banci. Napominju da je većinski vlasnik Hypo Alpe-Adria Banka svojim dobrim rejtingom pomogao ostvarivanju takvih rezultata. U Upravi Slavonske banke najavljuju kako će ove godine nastaviti razvoj elektronskog bankarstva, kartičnog poslovanja i obavljanja platnog prometa te modernizirati i proširiti mrežu bankomata. DIONICE CROATIA OSIGURANJA UVRŠTENE U KOTACIJU JAVNIH DD-A Dionice najvećeg hrvatskog osiguravatelja Croatia osiguranja (CO), uvrštene su u ponedjeljak u Kotaciju javnih dioničkih društava Zagrebačke burze, čime je CO postalo prvi osiguravatelj, ali i prvo poduzeće u pretežito državnom vlasništvu uvršteno u tu kotaciju na hrvatskom tržištu kapitala. Dionicama CO-a od 1995. godine trguje se u TN kotaciji Zagrebačke burze, a njihovo uvrštenje u kotaciju Javnih dioničkih društava (JDD), proizlazi iz zakonske obveze svih dioničkih društava koja imaju temeljni kapital veći od 30 milijuna kuna te više od sto dioničara da se uvrste u kotaciju JDD, kao 'višu' kotaciju s strožim pravilima uvrštenja. Temeljni kapital CO-a iznosi 442,88 milijuna kuna i podijeljen je na ukupno 316.348 dionica, od kojih se u vlasništvu države, odnosno Hrvatskog fonda za privatizaciju nalazi 81,2 posto, a mali dioničari raspolažu s preostalih 18,8 posto dionica. Prelazak u JDD kotaciju trebao bi biti korak ka uvrštenju u najvišu, I. kotaciju. Osim Croatia osiguranja, u JDD kotaciju Zagrebačke burze do sada su uvrštene još i dionice Končar - distributivni i specijalni transformatori, a rok za uvrštenje svih društava koja zadovoljavaju zakonske uvjete ističe 25. srpnja ove godine, do kad se očekuje uvrštenje više od 200 javnih dioničkih društava. D&B: PROFIL RIZIČNOSTI RH KARAKTERIZIRAN PRIJAVOM ZA ČLANSTVO U EU Hrvatski kreditni rejting za travanj i dalje iznosi DB4d, a profil rizičnosti pozitivno je karakteriziran u svjetlu prijave Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji te primanjem u CEFTA-u, stoji u izvješću bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D&B), koje prenosi zagrebačka tvrtka za gospodarske informacije BonLine. Prema najnovijem izvješću D&B-a, u kojem se na temelju događaja iz ožujka izrađuje procjena rizičnosti za ovaj mjesec, navodi se kako će ulazak Hrvatske od 1. ožujka u punopravno članstvo CEFTA-e pridonijeti daljnjem hrvatskom napretku u međunarodnim integracijama.U izvješću se posebno prenosi izjava europskog povjerenika za vanjske poslove Chrisa Pattena koji očekuje da će u prvoj polovici travnja Europska komisija razmotriti hrvatsku prijavu te dati svoje mišljenje do 2004. godine. Navodi se i stav predsjednika Europskog parlamenta Pata Coxa kako je on uvjeren da će RH za pristup u EU biti spremna u 2007. godine. No, u izvješću D&B-a se napominje kako na cijelu situaciju još uvijek utječe 'slučaj Bobetko', "kao i izjave glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte o slobodnom kretanju generala Gotovine između Hrvatske te Bosne i Hercegovine". Ocjena rizičnosti DB4d, kojim u D&B-u Hrvatsku ocjenjuju već niz mjeseci, označava zemlje umjerenog rizika, u kojima ipak postoji značajan rizik od povrata uloženih sredstava. Na čelu D&B-ove ljestvice zemalja regije središnje i istočne Europe, sa najboljim kreditnim rejtingom - DB2d već se duže vrijeme nalaze Mađarska i Slovenija, a taj ih rejting ocjenjuje kao zemlje niskog rizika za ulagače. Začelje ljestvice, također mjesecima, zadržava Srbija i Crna Gora s ocjenom rizičnosti DB6d, koja je dodijeljena još i Uzbekistanu, Turkmenistanu, Tadžekistanu, Gruziji, Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini i Albaniji. Ta ocjena znači da je riječ o zemljama u kojima postoji vrlo visok rizik da se ulagačima njihova investicija neće isplatiti. KREDITI STANOVNIŠTVU U SIJEČNJU POVEĆANI ZA 1,5 MILIJARDI KUNA Krediti poslovnih banaka svim sektorima u siječnju, prvom mjesecu provedbe mjera HNB-a usmjerenih ograničavanju prevelike kreditne ekspanzije, nominalno su porasli za 2,87 milijardi kuna ili za oko 3 posto nominalno u odnosu na prosinac.Prve procjene pokazuju da je efektivna stopa rasta kredita (uzimajući u obzir promjene tečaja) u siječnju iznosila oko 1,7 posto, što govori o usporavanju s obzirom na podatak da je efektivna stopa porasta kredita u prosincu bila 2,3 posto. Kraj ožujka ujedno je i prva kontrolna točka za primjenu odluke HNB-a prema kojoj poslovne banke koje u prvom tromjesečju povećaju svoje plasmane za više od 4 posto u odnosu na kraj prošle godine, za to prekoračenje moraju povećati upis obveznih blagajničkih zapisa. Podatke o plasmanima u prvom tromjesečju, na dan 31. ožujka u odnosu na 31. prosinca prošle godine, poslovne banke trebaju dostaviti HNB-u do 15. travnja ove godine. HNB je, naime, sredinom siječnja donijela odluku da banke koje ostvare rast plasmana veći od 4 posto do kraja ožujka, 8 posto do kraja lipnja, 12 posto do kraja rujna i 16 posto do kraja godine moraju upisati obvezne blagajničke zapise u iznosu dvostruko većem od prekoračenja, a godišnja kamatna stopa na te zapise je 0,50 posto. Time je središnja banka reagirala na prošlogodišnju kreditnu ekspanziju koja je, po ocjeni HNB-a, najvećim dijelom bila zasnovana na povećanju zaduživanja banaka u inozemstvu, a ne na rastu domaćih depozita. U 2002. krediti banaka zabilježili su rast od 31,2 posto, pri čemu su krediti stanovništvu povećani 43 posto a poduzećima 22,7 posto. Iz podataka koje je na svojim web stranicama objavila Hrvatska narodna banka proizlazi da su krediti građanima u siječnju porasli za 1,5 milijardi kuna ili nominalno za 3,5 posto - sa 43 milijarde kuna krajem prosinca lani na 44,58 milijardi kuna na kraju prvog ovogodišnjeg mjeseca. Krediti poduzećima nominalno su porasli za 2,2 posto ili za nešto više od milijardu kuna, te su krajem siječnja iznosili ukupno 48 milijardi kuna. Na kraju siječnja ukupni krediti poslovnih banaka svim sektorima (poduzećima, stanovništvu, središnjoj i lokalnoj državi, bankama i ostalim financijskim institucijama) iznosili su 100,3 milijarde kuna, što je nominalno povećanje za 2,95 posto u odnosu na prosinac kada su iznosili 97,4 milijarde. Od toga se 48 posto odnosi na kredite poduzećima, a 44,4 posto stanovništvu. DUBROVAČKA BANKA UVELA VISA BUSINESS KARTICU Dubrovačka je banka u svoju ponudu uvela VISA Business karticu, namijenjenu pravnim osobama i obrtnicima, čiji će korisnici, u suradnji s Croatia osiguranjem, biti osigurani od posljedica nesretnog slučaja, izvijestili su iz te banke. VISA Business kartica zamjenjuje isplatu predujma na temelju putnih naloga, pojednostavljuje plaćanje, a transakcije karticom osiguravaju odbitak predporeza, pojašnjavaju u Dubrovačkoj banci. U suradnji s Croatia osiguranjem, pak, korisnici te kartice Dubrovačke banke osigurani su od posljedica nesretnog slučaja, a pruža im se i osiguranje u slučajevima nezgoda pri putovanju, primjerice u slučaju trajnog gubitka ili krađe dokumenata, kašnjenja ili gubitka prtljage ili pak kašnjenja leta. OSIJEK: OTVORENA NOVA POSLOVNICA PRIVREDNE BANKE U Osijeku je u četvratk otvorena nova poslovnica Privredne banke Zagreb (PBZ), u čije je uređenje i opremanje banka uložila oko 8 milijuna kuna. Riječ je o drugoj osječkoj poslovnici PBZ-a, a dio je nastojanja za proširivanjem poslovanja na području Slavonije i Baranje, kazao je direktor osječke podružnice Jozo Matas. Naglasio je kako preko osječke podružnice svoje poslove obavlja oko 4000 gospodarskih subjekata, a ukupna štednja iznosi oko 920 milijuna kuna. Predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka iznio je kako dobit PBZ-a za 2002. iznosi 630 milijuna kuna, jamstveni kapital na kraju prošle godine dosegnuo je razinu od 3,2 milijarde kuna, a ukupna imovina preko 35 milijardi kuna. 4. TVRTKE HEINEKEN KUPIO VEĆINSKI UDJEL U KARLOVAČKOJ PIVOVARI Nizozemski Heineken objavio je u utorak da je kupio 68,8 posto dionica Karlovačke pivovare d.d. od Lukšić Grupe odnosno od kompanije Southern Breweries establishment. Vrijednost transakcije vezane uz stjecanje većinskog paketa dionica Karlovačke pivovare iznosi 1804,59 kuna (234,61 eura) po dionici priopćeno je iz Heinekena. Za tranzicijskog menadžera Karlovačke pivovare odmah je imenovan Ton J. M. Bluem, koji je vodio zadnjih dvadesetak godina Heinekenove pivovare širom svijeta. U priopćenju se također navodi da će Heineken pravovremeno raspisati javnu ponudu za 31,2 posto preostalih dionica koje su u vlasništvu drugih dioničara, u skladu s hrvatskom regulativom, prema kojoj je raspisivanje javne ponude za preostale dionice obvezno. Karlovačka pivovara druga je po veličini pivovara na domaćem tržištu, s tržišnim udjelom od 19 posto. Prodaja je u 2002. godini iznosila 820.000 hektolitara piva. HEINEKEN O KUPNJI SLUŽBENO OBAVIJESTIO I DIONIČARE KAPI-A Tvrtka Heineken Adria d.o.o., u vlasništvu poznate nizozemske tvrtke Heineken, poslala je u srijedu i dioničarima Karlovačke pivovare (KAPI) službenu obavijest o preuzimanju većinskog, 68,80 postotnog vlasničkog udjela u toj, drugoj po veličini pivovari u Hrvatskoj. U obavijesti, koju prenosi Zagrebačka burza, tvrtka Heineken Adria navodi kako je 1. travnja, temeljem Ugovora o prijenosu dionica, od dosadašnjeg vlasnika Southern Breweries Establishment, člana Lukšić Grupe, kupila ukupno 351.760 redovnih dionica KAPI-ja. Cijena je bila 1.804,59 kuna ili 234,61 eura po dionici, odnosno ukupno gotovo 634,8 milijuna kuna ili više od 82,5 milijuna eura. Te dionice predstavljaju 68,80 posto temeljnog kapitala Društva, koji ukupno iznosi 204,5 milijuna kuna. U skladu sa Zakonom o preuzimanju dioničkih društava, tvrtka Heineken Adria najavila je vlasnicima preostalih dionica Karlovačke pivovare i skoro objavljivanje Javne ponude za kupnju dionica koje daju pravo glasa na Glavnoj skupštini dioničara. Naime, ukupni temeljni kapital Karlovačke pivovare podijeljen je na 511.245 dionica nominalne vrijednosti od 400 kuna, a pravo glasa na Glavnoj skupštini dioničara nosi 510.448 dionica. Heineken Adria tako trenutno drži 68,91 posto ukupnog broja glasova u Glavnoj skupštini dioničara Karlovačke pivovare, a Javnu ponudu za preuzimanje ostatka najavljuju nakon što Komisija za vrijednosne papire odobri objavljivanje ponude za preuzimanje. U GENERALTURISTU OČEKUJU DOBRU OVOGODIŠNJU TURISTIČKU SEZONU U putničkoj agenciji Generalturist očekuju dobru ovogodišnju turističku sezonu te porast prometa od 19 posto, kazala je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednica Uprave Maja Rendulić. Naglasivši da zbog situacije u Iraku Generalturist bilježi pad interesa za daleke destinacije, Rendulić je kazala da su zato booking i prodaja aranžmana za uskršnje blagdane i ljetne odmore u Hrvatskoj bolji nego lani, posebno za otok Hvar. Dodala je da su zadnje tri godine, od kada je Generalturist u stopostotnom vlasništvu Diners Cluba Adriatic d.d., bile poslovno vrlo uspješne, promet je udvostručen u svim segmentima, broj zaposlenih dosegnuo 225, a prošle su godine ostvarili gotovo milijun kuna dobiti. Za ovu je godinu, osim aktivnog obilježavanja 80. obljetnice postojanja tvrtke, kroz pojačanu promociju i kreiranje različitih novih programa, Rendulić najavila i intenzivnu investicijsku aktivnost - kupnju jednog velikog autobusa i nekoliko minibuseva te ulaganje u Hotele Srebrno kod Dubrovnika, prihvati li Hrvatski fond za privatizaciju njihovu ponudu. HTMOBILE: USLUGA GOVORNE POŠTE AKTIVIRANA SVIM KORISNICIMA Usluga 'govorne pošte' svim je korisnicima HTmobilea (Cronet i Simpa) aktivirana 20. ožujka, može se jednostavno deaktivirati, a usluga se onome koji je zvao uvijek naplaćivala i u tom se segmentu nije ništa promijenilo, istaknuli su ovog tjedna iz odnosa s javnošću HTmobilea. Preslušavanje poruka, tvrde u HT-u, besplatno je za sve Cronet korisnike, a Simpa korisnicima preslušavanje se naplaćuje jednako pozivu unutar 098 mreže. HSLS je, naime, prozvao upravu Hrvatskog telekoma (HT) za monopolističko ponašanje jer su pretplatnicima bez njihove suglasnosti uveli govornu poštu. Način da govorna usluga košta svakoga tko poziva vaš broj, HSLS je nazvao obmanom korisnika i bezočnim skupljanjem novca, te "jednim od najperfidnijih štosova da se građanima na telefoniji digne novac". Naime, pozivateljima, bilo s fiksnog ili mobilnog uređaja, usluga se naplaćuje već samim uključenjem sekretarice za govornu poštu, bez obzira ostave li poruku ili ne. Iz HTmobilea naglašavaju da se usluga pozivatelju oduvijek naplaćivala i da se u tom segmentu ništa nije promijenilo uvođenjem besplatnog preslušavanja govorne pošte. Ističu da nikakvu novu naknadu korisnici ne plaćaju i da stoji njihova tvrdnja o besplatnoj usluzi jer je "za svakog individualnog korisnika Croneta preslušavanje njegove govorne pošte, kao i mogućnost korištenja uslugom besplatno". PROIZVODNJA ČELIKA U SISAČKOJ ŽELJEZARI IDE PO PLANU Plan proizvodnje čelika u pogonu Čeličana Željezare Sisak uspješno se ostvaruje, a od 19. ožujka, kada je pokrenuta elektro peć i počela proizvodnja u tom pogonu, proizvedeno je 40 talina sa 1.251- om tonom visokokvalitetnog čelika, izvijestili su iz Ureda glavnog direktora "Mechel Željezare" d.o.o. U Čeličani i na pripremi proizvodnje u ostalim pogonima radi više od 800 radnika, od ukupno 1700 Željezarinih radnika. Ruski vlasnici Željezare Sisak planiraju 8. travnja pokrenuti proizvodnju u pogonu Šavnih cijevi (ŠC-u), a 14. travnja i u Valjaonici bešavnih cijevi (VBC-u). Tijekom svibnja "Mečelj" planira početi proizvodnju u Hladnoj preradi. Po planu vlasnika, početkom lipnja trebalo bi raditi svih 1700 radnika. Radnicima koji su trenutačno na čekanju i čekaju poziv na posao, "Mechel Željezara" osigurala je 80 postotne plaće. GRAWE OSIGURANJE OTVORILO NOVOUREĐENI URED U POREČU Osiguravajuće društvo Grawe Hrvatska otvorilo je u srijedu novouređeni regionalni ured u Poreču. To je šesti regionalni ured koji je taj osiguravatelj otvorio unazad godinu dana, a uz Poreč, u tom su razdoblju s radom započeli i novi uredi Grawea i u Dubrovniku, Zadru, Šibeniku, Zaboku i Karlovcu, proširen je ured u Rijeci. Najavljeno je i skorašnje otvaranje ureda u Koprivnici, Zagrebu, Makarskoj, Sisku i Vukovaru. Osiguravajuće društvo Grawe u Hrvatskoj djeluje od 1993. godine, a u prošloj je godini ostvarilo premiju od gotovo 292,4 milijuna kuna. U CARNET-OVOJ AKCIJI "10ŽHR" PRIJAVLJENO 280 INTERNET PROJEKATA Na natječaj za prikupljanje internetskih projekata sa sadržajem od nacionalnog značaja u sklopu akcije "10ŽHR - Vrijeme je za Internet", koju je inicirala Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, pristiglo je 280 projekata iz različitih područja. Stručna će komisija recenziju tih projekata obaviti tijekom ovog mjeseca, doznaje se iz Carneta. Uz CARNet, natječaj su pokrenuli vodeći domaći davatelji Internet usluga HThinet, IskonInternet i Globalnet, a cilj je bio prikupiti projekte koji će primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije obogatiti hrvatski Internet prostor, stvoriti nove sadržaje, usluge i programe korisne društvu. Pristigli su projekti iz raznih područja - obrazovanja i školstva, kulture, poljoprivrede, prava, zdravstva, meteorologije, veterinarstva, turizma, povijesti i dr. Nakon što projekte ocijeni stručna komisija, odabrani će projekti biti predstavljeni potencijalnim sponzorima, odnosno tvrtkama zainteresiranim za financiranje i realizaciju pojedinog projekta. Voditelji projekta i njihovi pokrovitelji, najavili su u CARNet-u, biti će poznati tijekom svibnja ove godine. HTZ: POČINJE ODABIR 'NAJ DOMAĆINA PREDSEZONE' U okviru projekta 'Volim Hrvatsku', Glavni ured Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u suradnji s jadranskim turističkim zajednicama pokreće akciju ocjenjivanja i odabira najspremnijih turističkih mjesta - 'Naj domaćina predsezone'. Naglasak te akcije jest na općoj pripremljenosti mjesta za prihvat turista u predsezoni, kao i otvorenost i radno vrijeme turističko- ugostiteljskih, trgovinskih i drugih uslužnih sadržaja. Turističke zajednice županija na Jadranu će u okviru ove akcije Glavnom uredu HTZ-a najkasnije do 22. travnja dostaviti po njihovoj ocjeni tri najspremnija turistička mjesta na području svake županije. Nagrade i priznanja za 'Naj domaćina predsezone' bit će, najavljuju u HTZ-u, dodijeljene krajem lipnja. KRAŠU VRAĆENA IMOVINA U BIH I SRBIJI Prehrambenoj industriji Kraš ovih je dana vraćena imovina u Bosni i Hercegovini i Srbiji, odnosno dio imovine u tvornici slatkiša Mira iz Prijedora te sedam prodajnih i dva velika prodajno distributivna centra u Srbiji koji su prije rata bili u vlasništvu Kraša, izvijestili su u ponedjeljak iz te tvrtke. Povrat imovine, pojasnili su u Krašu, ostvaren je nakon višegodišnjih napora Uprave i Nadzornog odbora tvrtke, a sastavni je dio dugoročne strategije širenja Kraša na regionalna tržišta. Trenutačno Kraš priprema plan restrukturiranja zahvaljujući kojem bi se postojeća proizvodnja u Miri, kao i prodajni prostori u Srbiji obnovili i dostigli tvrtkine standarde. Vraćena imovina, napominju u Krašu, u zapuštenom je stanju kako u pogledu proizvodnih kapaciteta, tako i opće stanje nekretnina. Stoga će planovi obnove zahtijevati višegodišnja, velika materijalna ulaganja. OTVOREN NOVI POGON U LURA MLJEKARI LIVNO U Lura Mljekari Livno, tvrtki iz sastava zagrebačke prehrambene kompanije Lura, u srijedu je otvoren novi pogon, vrijedan 15 milijuna kuna. Riječ je, naglasili su iz Lure, o najvećoj investiciji u povijesti Mljekare kojom je obavljena potpuna modernizacija cjelokupnog proizvodnog procesa, a Lura Mljekara Livno postala je time, tvrde, najmodernijom siranom na bosansko-hercegovačkom tržištu. Završetkom investicije, istaknuo je predsjednik Uprave Lure Željko Perić, započinje novo razdoblje u poslovanju kompanije. Novim pogonom povećani su proizvodni kapaciteti, stvoreni preduvjeti za veći otkup mlijeka i bolju kvalitetu te za proširenje proizvodnog asortimana. Prema Perićevim riječima, investicija potvrđuje dva značajna poslovna usmjerenja Lure: kontinuirano ulaganje u BiH tržište te prerastanje Lure u regionalnu prehrambenu kompaniju i jači iskorak na izvozna tržišta. Investicijom su, kazao je Perić, stvoreni uvjeti za daljnji rast i razvoj Lura Mljekare Livno u sve konkurentnijim uvjetima poslovanja. Naime, do kraja ove godine na bosansko- hercegovačko tržište Lura će ukupno uložiti oko 5,5 milijuna konvertibilnih maraka.Inače, Mljekara Livno u vlasništvu je Lure od 1998. godine, zapošljava 51 djelatnika, a dnevno se od 2000 kooperanata otkupljuje oko 20.000 litara mlijeka. MICROSOFT: ZA PROJEKT ELEKTRONIČKIH SJEDNICA SABORA TREBA OD 2,5 DO 4 MILIJUNA KUNA Projekt elektroničkih priprema i vođenja saborskih sjednica trebao bi stajati između 2,5 do 4 milijuna kuna, ali njegovo provođenje ovisi o izvoru financiranja, kojega trenutno nema, budući da Sabor, kao i većina tijela državne uprave nemaju posebnu stavku za informatizaciju u ovogodišnjim proračunima, kazao je konzultant u Microsoftu Hrvatska Ratko Mutavdžić. Govoreći o e-Government rješenjima, Mutavdžić je na predavanju nazvanom "e-Government 467 dana poslije" drugog dana Microsoftove središnje tehnološke konferencije Windays 2003. predstavio pregled dosadašnjih i trenutno stanje e-Government inicijativa u Hrvatskoj, posebice projekata u kojima sudjeluje Microsoft. Riječ je projektima od opće važnosti, kao što su infrastruktura, digitalno certificiranje, potpisivanje i slično. Naglasio je kako bi projekt za Sabor hrvatsku javnost najviše mogao zanimati, ali da se on priprema prilično dugo, jer je najveća prepreka financiranje. Mutavdžić je pojasnio da je riječ o projektu sličnom Vladinom projektu elektroničkih sjednica, koji bi uključivao elektroničku pripremu i vođenje saborskih sjednica. Cijeli projekt, procjenjuje se, trebao bi koštati između 2,5 do 4 milijuna kuna, a trenutno se radi funkcionalna specifikacija obuhvata projekta. Nove web stranice Sabora trebale bi biti gotove za mjesec dana. POTPISAN UGOVOR O SURADNJI BILOKALNIKA I HŽ-A Koprivnička drvna, papirna i građevinska industrija "Bilokalnik" i Hrvatske željeznice potpisali su ovoga tjedna ugovor o poslovnoj suradnji vrijedan više od 20 milijuna kuna.Ugovorom se regulira poslovna suradnja u uslugama prijevoza HŽ-a za proizvode svih Bilokalnikovih poduzeća, a dogovorena je i kupovina određenih Bilokalnikovih proizvoda za potrebe Hrvatskih željeznica kao što su betonski blokovi i šljunak. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Bilokalnika Zdravko Dimač i predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica Marijan Drempetić. Pritom je Drempetić potvrdio da će pet željezničkih regionalnih središta u Hrvatskoj biti u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Vinkovcima i Koprivnici, kao najznačajnijem čvorištu europskog 5.b koridora, a da će se drugi kolosijek pruge od Duge Rese - Karlovca - Zagreba - Koprivnice do državne granice, predviđen srednjoročnim planom, izgraditi do konca 2007. godine. Trenutno se rade kapitalni remonti na pruzi između Dugog Sela i Vrbovca, kako bi se omogućilo putovanje između Zagreba i Koprivnice za 55 minuta. HŽ U INFORMATIZACIJU POSLOVANJA OVE GODINE ULAŽU 110 MILIJUNA KUNA Hrvatske željeznice (HŽ) ove godine planiraju uložiti oko 100 milijuna kuna u informatizaciju poslovanja tvrtke, te još 110 milijuna kuna u izgradnju komunikacijske optičke mreže koja će biti postavljena duž ukupno 600 kilometara dviju paneuropskih koridorskih pruga X i Vb koje prolaze kroz Hrvatsku, na potezu od Zagreba do Tovarnika, te od Botova do Rijeke. Dosad je u nabavku 1.200 računala i 800 pisača uloženo oko 12 milijuna kuna, kojima su pokrili informatičke potrebe po poslovnim područjima. Jedna trećina raspoređena je u upravnoj zgradi tvrtke u Zagrebu, a ostatak u Rijeci, Osijeku, Varaždinu, odnosno u zgradama glavnih kolodvora duž X i Vb koridorskih pruga. U tijeku nabava još 1.000 računala i 500 pisača za koje se očekuju da će koštati oko 11 milijuna kuna, no HŽ još nije odabrao dobavljača.U iznos od 100 milijuna kuna ulaganja u informatizaciju ulaze troškovi softverskih rješenja i implementacija LAN-ova, nabavka softverskih rješenja za nove poslovne informacijske sustave (ERP), te implementacija opreme za praćenje putničkog i teretnog prijevoza. Cijeli posao trebao bi završiti do kraja 2004. a najkasnije do početka 2005. U cjelokupni projekt izgradnje ukupne infrastrukture komunikacijske optičke mreže HŽ namjerava uložiti 350 milijuna kuna. Ove godine misle povezati optičkom mrežom relaciju Zagreb-Tovarnik, te Botovo-Rijeka, budući da na tim relacijama imaju veliki promet prodaje karata i svih podataka za prijevoz roba. U 110 milijuna kuna ovogodišnjih investicija ulaze troškovi prve faze, odnosno polaganja optičkog kabla i svog mjernog pribora, uključujući transpondere, opremu za konektiranje prema računalima, "management" dijela mreže, izvori napajanja po mjestima i implementacija oko 112 manjih LAN-ova uzduž mjesta na koridorskim prugama. U 2004. planiraju krenuti u postavljanje optičke mreže na relaciji od Oštarija, preko Knina do Splita i povezati optikom sve kolodvore na tom potezu, jer te dionice nisu još elektrificirane. U 2004. planiraju još povezati relacije Šibenik-Zadar, Koprivnicu-Osijek, Osijek-Slavonski Šamac, Metković-Ploče, te Istru, a krajem te godine cijela bi mreža trebala biti ustrojena. Inače u taj je projekt HŽ krenuo 2002. kada su uložili 25 milijuna kuna. Izvođač dijela radova i dobavljač opreme je Ericsson, dok HŽ daje prijevoz i stručnu radnu snagu, te organizira gradilište radi omogućavanja nesmetanog odvijanja željezničkog prometa. KONCERN KONČAR OSTVARIO RAST PRODAJE OD 13,3 POSTO Društva Koncerna Končar u prva su dva ovogodišnja mjeseca ostvarila prodaju proizvoda i usluga od 224,6 milijuna kuna, što je porast od 13,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, objavili su iz tog Koncerna. Riječ je o konsolidiranim podacima - bez prodaje između povezanih društava. Prodaja proizvoda i usluga na domaćem tržištu ostvarena je u iznosu od 131,4 milijuna kuna, što je 17,7 posto više od ostvarenja u istom lanjskom razdoblju. Od ukupnog iznosa prodaje 93,2 milijuna kuna ili 42 posto ostvareno je na inozemnim tržištima. U odnosu na prva dva mjeseca prošle godine izvoz je porastao 7,5 posto. U istom razdoblju prodaja između povezanih društava ostvarena je u iznosu od 66,6 milijuna kuna, što je porast od 57,3 posto. Najveći ostvareni izvoz u navedenom se razdoblju odnosio na Francusku, u koju je izvezeno roba i usluga za 14,3 milijuna kuna. Drugo najveće tržište je Bosna i Hercegovina (12,5 milijuna kuna), zatim Njemačka (11,4 milijuna kuna), Ujedinjeni Arapski Emirati (osam milijuna kuna), Švicarska (6,4 milijuna kuna), Bugarska (5,6 milijuna kuna) te Slovenija (pet milijuna kuna). U navedenih sedam zemalja ostvareno je 68 posto ukupnog izvoza Koncerna. Na domaćem tržištu najveći kupac je Hrvatska elektroprivreda (HEP) s udjelom od 56 posto u ukupnoj domaćoj prodaji Koncerna. HEP VIŠE NEĆE POPUŠTATI UPRAVI TLM-A Hrvatska elektroprivreda, većinski vlasnik šibenskog TLM-a, zatražila je od Uprave te tvrtke da u sljedećih 14 dana dostavi poslovni plan i program odvajanja zdrava od problematična dijela tvrtke, a ako to ne učini, HEP više neće dopuštati da TLM ne plaća struju i isključit će ga iz eletromreže. HEP je lani TLM-u oprostio 24 milijuna duga, a do današnjeg dana duguje još 13 milijuna kuna. Kako bi se izbjegli zastoji u opskrbi kao prošle turističke sezone, u poboljšanje opskrbe strujom Vodica i Murtera HEP će uložiti 40 milijuna kuna, a veći dio radova će završiti do početka turističke sezone. U prošle tri godine HEP je u Šibensko-kninskoj županiji uložio 85, a do kraja 2007. planira uložiti još 55 milijuna kuna. PREDSTAVLJEN HR-OK PROJEKT Sustav nagrađivanja te politika napredovanja u karijeri područja su koja hrvatske tvrtke trebaju kontinuirano razvijati, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Hr-OK projekt (Hrvatska organizacijska klima). Riječ je o projektu kontinuiranog komparativnog istraživanja organizacijske klime i zadovoljstva zaposlenih u hrvatskim tvrtkama, koji je pokrenut krajem prošle godine i u koji je uključeno već sedam poduzeća - Ledo, Elka, Lantea, Panonska pivovara, Podravka, Tekstilpromet i Belupo. Kako je istaknuo Zoran Sušanj, direktor tvrtke TIM Adria koja je pokrenula projekt, planira se da će se do kraja ove godine u projekt uključiti 30 tvrtki. Osnovna je namjera projekta, kazao je Sušanj, povećanje svijesti o značaju mjerenja organizacijske klime i zadovoljstva zaposlenih, kao i metodama za njihovo praćenje i razvoj. Također, značaj projekta je u tomu što omogućava komparaciju s ostalim tvrtkama u Hrvatskoj i regiji. Predsjednik Uprave Leda Mislav Galić istaknuo je kako je Ledo prva tvrtka koja se uključila u projekt, a istraživanje su proveli na reprezentativnom uzorku od stotinjak zaposlenih. Rezultati istraživanja pokazali su što zaposlenici misle o tvrtki, menadžmentu, komunikaciji unutar tvrtke itd. Na temelju rezultata pokrenute su određene aktivnosti pa se tako poboljšanja koja se planiraju sustavno uvoditi odnose na komunikaciju, nagrađivanje, jasnoću organizacije, stil rukovođenja, sustav upravljanja ljudskim resursima i sustav inicijativnosti i inovativnosti, kazao je Galić. Dodao je kako će klimu i zadovoljstvo u Ledu pratiti i dalje, dogodine sa svim zaposlenicima. UPRAVA NP KRKA: ROŠKI SLAP BIT ĆE DOSTUPAN POSJETITELJIMA Uprava Nacionalnog parka Krka najavila je da će ove godine dati velik doprinos obogaćivanju hrvatske turističke ponude, budući da je mnogo uloženo u uređenje tog prirodnog fenomena, a Roški slap, jedan od najljepših u Europi, u punom sjaju će biti dostupan posjetiteljima. Tako su na Skradinskom buku uređene nove pješačke staze, obnovljene su dvije vodenice i uređena muzejska zbirka o povijesti kovačkog zanata na Krki. Otvoreni su i novi prilazi slapištu tako da će Skradinski buk biti još privlačniji posjetiteljima. Na Skradinskom buku je učinjeno puno, no ipak će prava turistička senzacija i najveća novost u ukupnoj hrvatskoj turističkoj ponudi biti Roški slap, jedan od najljepših slapova Europe, koji je do sada je bio nedostupan posjetiteljima i jedva vidljiv. 5. IZLOŽBE, SAJMOVI "ZAGREB TRANSPORT SHOW" POSJETILO VIŠE OD 15 TISUĆA LJUDI Na Zagrebačkom velesajmu (ZV) u nedjelju je završio Drugi međunarodni sajam gospodarskih vozila, transporta, opreme, pribora i servisne tehnike "Zagreb Transport Show", koji je u pet dana razgledalo 15.525 posjetitelja. Na Sajmu je nastupilo 307 izlagača, od kojih 207 stranih iz 27 zemalja, a predstavljene su 22 marke automobila i 102 modela. Održano je i nekoliko stručnih skupova, među kojima i savjetovanje o prometnim sustavima srednje Europe u sklopu proširenja Europske unije, stručni skup o suvremenoj tehnologiji u upravljanju voznim parkom, okrugli stol o održivom razvoju prometa u Hrvatskoj, posebice kad je riječ o željeznici, i o mobilnosti osoba s invaliditetom, te predavanje o novim MAN-ovim rješenjima u međunarodnom prometu. Na Sajamu su dodijeljene i nagrade izlagačima. Posebno priznanje za visoku razinu nastupa dobila je tvrtka Auto Hrvatska, a priznanje za dizajn tvrtka Euroline. SPLIT: OTVOREN 5. SAJAM NAUTIKE "CROATIA BOAT SHOW" "Croatia Boat Show", 5. međunarodni sajam nautike, otvoren je u utorak Splitu, a na više od 35 tisuća četvornih metara na moru i kopnu posjetitelji mogu vidjeti 200-tinjak plovila, koje izlaže 500 domaćih i stranih tvrtki. Riječ je o drugom po veličini sajmu u Europi po broju plovila u moru, kao i najvećoj takvoj sajamskoj manifestaciji u jugoistočnoj Europi. Na sajmu, koji će biti otvoren do nedjelje 6. travnja, izravno je prisutno 20-tak stranih izlagača, najveći broj iz Italije, Velike Britanije i Francuske, te 90 posto tvrtki iz Hrvatske koje se bave nautikom. Istaknuto je da je tek 10-tak tvrtki zbog rata u Iraku otkazalo svoje sudjelovanje na sajmu. U moru je ukupno izloženo 150 plovila, čija je vrijednost 60 milijuna eura, a na kopnu oko 60 plovila. Među najpoznatijim izlagačima su engleski Princes i SunSeeker, talijanski Feretti Group i američki Sea Ray. Sajam nautike održava se istodobno sa 8. sajmom automobila "Auto Show 2003.", koji će poslijepodne biti otvoren u sportskoj dvorani na Gripama. OTVOREN SAJAM PREHRANE I TURIZMA "POREČ 2003" U turističkom naselju "Zelena laguna" u Poreču u srijedu je prigodnom svečanošću otvoren 14. međunarodni sajam prehrane i turizma "Poreč 2003", koji je ove godine okupio 53 izlagača iz Italije, Slovenije, Belgije, Njemačke i Hrvatske. Četvrtinu izlagača više nego lani predstavit će do petka, 4. travnja, svoje proizvode na 1.500 četvornih metara zatvorenog prostora dok će na otvorenom prostoru biti izložena gospodarska vozila. I po veličini izložbenog prostora ali i po broju izlagača ovo je do sada najveće izdanje ovog sajma. U SPLITU OTVOREN "AUTO SHOW 2003" Osmi sajam automobila "Auto show 2003.", otvoren u utorak u splitskom Sportskom centru "Gripe", okupio je stotinjak automobila 18 marki vozila. Sajam se održava do nedjelje 6. travnja paralelno sa sajmom nautike "Croatia Boat Show" na splitskoj Rivi. Na sajmu, koji se održava na površini od sedam tisuća četvornih metara izlaže 11 auto-kuća, a predstavlja se i osam hrvatskih premijera - od Fiatova 'stilo multiwagona', preko Volvovog i Porscheovog terenskog vozila do Seata cordobe i Nisan micre. NASTUP HOK-A NA 45. MEĐUNARODNOM SAJMU OBRTNIŠTVA U ZAGREBU Hrvatska obrtnička komora (HOK) i ove će godine organizirati nastup hrvatskih obrtnika na 45. Međunarodnom sajmu obrtništva, koji će se od 8. do 12. travnja održavati na Zagrebačkom velesajmu. Kako je istaknuo predsjednik HOK-a Stjepan Šafran, ove je godine poseban naglasak stavljen na razvoj proizvodnih obrta, kao i poticanje mladih na upis u strukovna zanimanja. Za nastup na Sajmu do sada je prijavljeno ukupno 311 obrtnika iz svih 20 područnih obrtničkih komora Hrvatske. Želja nam je, istaknuo je Šafran, kroz nastup na Sajmu privući strane partnere te javnosti pokazati potencijale i mogućnosti hrvatskog obrta. HOK će ove godine na Sajmu nastupiti u dva paviljona, ukupne izlagačke površine od 2771 četvornih metara. U sklopu projekta "Budućnost je u tvojim rukama" koji zajedno provode HOK, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) te Ministarstvo prosvjete na Sajmu će biti održana promocija i prezentacija obrtničkih zanimanja pod nazivom "Želim biti majstor". Cilj je akcije, rečeno je na konferenciji za novinare, zainteresirati učenike da se nakon završene osnovne škole upišu u obrtničke škole kako bi se osigurao potrebni podmladak u obrtništvu. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA MINISTAR PECEK NA SASTANKU JADRANSKO-JONSKE INICIJATIVE U RIMU Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek boravio je početkom tjedna u Rimu gdje kao hrvatski predstavnik sudjeluje na ministarskom sastanku u okviru Jadransko-jonske inicijative. Na sastanku su sudjelovali ministri drugih zemalja koje okuplja Jadransko-jonska inicijativa - Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Grčke, Srbije i Crne Gore. Program rada Inicijative većinom se temelji na malim i srednjim poduzećima te je kao i ostali ministri istaknuo značaj malog poduzetništva kao pokretača ekonomskog razvoja svake od zemlja uključenih u Inicijativu. Na sastanku je naglašeno i da je budućnost Jadransko- jonske inicijative u realizaciji zajedničkih malo-poduzetničkih projekata, posebno u turizmu. Najavljen je i projekt uspostave mreže servisa za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, za što će početna sredstva osigurati Italija iz svojih fondova. Ministar Pecek predstavio je malo gospodarstvo Hrvatske naglašavajući da je taj sektor jedan od brže rastućih u hrvatskom gospodarstvu u cjelini. Napomenuo je i da komuniciranje među zemljama ključno za uspostavu zajedničkih poduzetničkih projekata te je u tom smislu pozvao zainteresirane da ulažu u Hrvatsku. Pecek je podsjetio i da je Hrvatska prošloga tjedna sa Italijom potpisala Memorandum o suradnji u malom i srednjem poduzetništvu, kojim se upravo definiraju pravci suradnje naglašeni na današnjem sastanku u Rimu. Sastanak Jadransko-jonske inicijative u Rimu završava sutra, a od ove godine predsjedanje Inicijativom od Italije preuzima Slovenija. HEP I ELEKTROPRIVREDA BIH POTPISALE UGOVOR O DUGOROČNOJ SURADNJI Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Ivo Čović i generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) Enver Kreso potpisali su u utorak u Sarajevu ugovor o suradnji dva poduzeća kojim se, uz ostalo, predviđa i kupnja električne energije proizvedene u BiH u vrijednosti od 150 milijuna eura. Osim na ugovor po kojemu će EPBiH HEP-u u narednih šest godina izvesti 5,22 milijarde kilovatsati električne energije, Čović i Kreso svoje su potpise stavili i na protokol o poslovno-tehničkoj suradnji, protokol o puštanju u pogon dalekovoda od 220 kV između Međurića i Prijedora, ugovor o tranzitu električne energije te na dokumente kojima se uređuje suradnja u području operativnog upravljanja elektroenergetskim sustavima i reguliraju uzajamni dugovi dviju elektroprivreda. Zbog nedostatka vlasititih izvora primarnih energenata, Hrvatska se 70-ih godina prošlog stoljeća opredijelila za ulaganje u izgradnju elektroenergetskih proizodnih objekata u drugim republikama tadašnje Jugoslavije, posebice onih koje koriste ugljen. Na području BiH ulagano je u TE Kakanj IV, TE Tuzla IV i TE Gacko s rudnikom. Bilo je predviđeno da Hrvatska temeljem tih ulaganja stekne pravo na isporuku u trajanju između 20 i 25 godina no zbog rata ti su poslovni aranžmani godinama bili prekinuti. NASTAVAK GOSPODARSKE SURADNJE OSIJEKA I VICENZE U sklopu višegodišnje gospodarske suradnje Osijeka i Vicenze u Osijeku je održan susret gospodarstvenika i gospodarskih komora tih područja. Italija je prvi vanjskotrgovinski partner Osječko- baranjske županije po pitanju izvoza, jer je od 323 milijuna dolara prošlogodišnjeg županijskog izvoza u Italiju izvezeno robe u vrijednosti od 168 milijuna dolara. Direktor Gospodarske komore Vicenza Umbaldo Alifuoco ocijenio je kako poduzetnici sjeverne Italije imaj Održani su bilteralni razgovori predstavnika osječko- baranjskih i talijanskih poduzeća, a svoje kredtine programe predstavili su Banca Popolare de Vicenza i Volksbank. 7. SINDIKATI SINDIKAT TRAŽI OD RAČANA UBRZANJE PRIVATIZACIJE "KUTJEVA" Nezavisni sindikat "Kutjeva" zatražio je u ponedjeljak od premijera Ivice Račana ubrzanje i nadzor nad privatizacijom te tvrtke. Tijekom procesa sanacije isplata dugova "Kutjeva" odgođena je na rok koji je upravo istekao, tako da je gotovo 1.000 radnika tamo gdje je bilo i prije sanacije - prijeti im stečaj i gubitak radnih mjesta, upozorava sindikat u pismu Račanu. Rješenje problema "Kutjeva" sindikat, radnici, Uprava i Nadzorni odbor vide u najavljenoj privatizaciji. Radnici nisu protiv privatizacije u skladu s važećim natječajem jer su svjesni da će do toga doći prije ili kasnije, na ovaj ili onaj način. Brza privatizacija cijelog "Kutjeva" najbolje je rješenje, kako za radnike tako i čitav taj kraj, jer kroz kooperativne odnose o "Kutjevu" egzistencijalno ovisi oko 5.000 obiteljskih gospodarstava, obrtnika i malih poduzetnika. Hrvatski fond za privatizaciju objavio je natječaj za prodaju "Kutjeva" u cijelosti, za što postoji interes potencijalnih ulagača, no privatizacija se od 5. veljače 2003. godine stalno odgađa, zbog čega bi moglo doći do odustajanja ulagača, stečaja i propasti tvrtke. Sindikat tvrdi kako se postupak privatizacije razvlači s ciljem da se pojedinci i skupine poslije stečaja što povoljnije dočepaju pojedinih dijelova društva, ne vodeći računa o egzistenciji radnika i gospodarskom interesu sredine i države. 8. UDRUGE SINDIKAT, HUP I DRŽAVNI INSPEKTORAT O RADU NA CRNO U TURIZMU Predsjednica Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske (SSUTH) Vesna Dejanović kazala je u četvratk na konferenciji za novinare da "u ugostiteljstvu cvjeta rad na crno", da se "dio poslodavaca prema radnicima odnosi kao prema roblju" te kako je "najveća zapreka rješavanju takvih problema u sudstvu." Najčešći su primjeri kršenja radničkih prava nedostatak pisanog ugovora ili nezakoniti ugovori, isplata dijela plaća na crno, isplata manjih plaća od propisanih kolektivnim ugovorom, prijetnje otkazima te rad bez utvrđenja plana godišnjih odmora. Sve to stvara nelojalnu konkurenciju među poslodavcima i otežava rad onima koji nastoje poslovati u skladu sa zakonima, kazala je. Rad na crno prisutniji je na kontinentalnom dijelu, a na "crnoj listi" prednjače pojedine tvrtke iz Zagreba, Karlovca, Jastrebarskog, Križevaca i Čakovca, kazala je Dejanović. Predsjednik grupacije ugostiteljstva i turizma pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Franko Palma kazao je da su HUP, sindikati i Državni inspektorat suglasni da je "sivu ekonomiju" u ugostiteljstvu i turizmu potrebno smanjiti. Glavni državni inspektor Branko Jordanić istaknuo je da se u posljednje vrijeme u prijavama sve više navodi da ljudi rade u robovlasničkom odnosu te da im, primjerice, na radnom mjestu nije dopušteno smijati se. Dodao je da je dio prijava opisne prirode te da je za rješavanje problema rada na crno potrebno više građanske hrabrosti. Državni inspektorat je u 2002. utvrdio 3462 slučaja obavljanja neregistrirane djelatnosti u području ugostiteljstva i turizma i predlaže da se tvrtke u kojima se obavlja takva djelatnost odmah zatvore. Na novinarsko pitanje što sprječava inspektorat da tako i postupi, Jordanić je kazao da je to neefikasno pravosuđe. Tijekom 2002. Državni je inspektorat zatekao 7624 radnika koji su nezakonito radili, od kojih je 1175 stranih državljana bez radne dozvole. Prema procjenama, nezakonito je prošle godine radilo oko 150.000 osoba. Prekovremeni rad nezakonito je obavljalo 8888 radnika, a više od 7000 nije primilo plaće. 9. POSEBAN PRILOG HRVATSKA: BDP ZA 2002. REALNO VEĆI 5,2 POSTO Hrvatska je u 2002. ostvarila rekordno visoku stopu gospodarskog rasta u usporedbi s nizom proteklih godina - bruto domaći proizvod (BDP) za prošlu godinu realno je veći za 5,2 posto u odnosu na 2001.Takav je porast BDP-a temeljen na ekspanziji domaće potražnje, prije svega osobne potrošnje (s povećanjem za 6,6 posto) i snažnog rasta bruto investicija (za 10,1 posto), a među djelatnostima koje su zabilježile najviše stope rasta bruto dodane vrijednosti su trgovina (12,7 posto) i građevinarstvo (13,9 posto).U zadnjem prošlogodišnjem kvartalu ostvaren je visok porast BDP-a od 5,9 posto u odnosu na istom razdoblje godine prije, pokazuju podaci o procjenama tromjesečnog obračuna BDP-a upravo objavljeni na web stranicama Državnog zavoda za statistiku. To je uz rast u prethodnim tromjesečjima (od 4,3; 4 i 6,5 posto) za cijelu 2002. rezultiralo realnim porastom BDP-a, prema preliminarnim podacima, za 5,2 posto, što je daleko najbolja stopa ostvarena zadnjih godina. U 2001. stopa rasta BDP-a iznosila 3,8 posto, u godini prije 2,9 posto, dok je 1999. zabilježen pad od 0,9 posto, nakon usmjerenog 2,5 postotnog povećanja u 1998. Pokazalo se tako da se usporavanje u svjetskom gospodarstvu nije odrazilo na respektabilan porast hrvatskog BDP-a za 2002., ostvaren u situaciji kade su i u (pojedinim) zemljama EU kao i mnogim tranzicijskim državama stope rasta (osjetno) manje od prvotno očekivanih. Kod sagledavanja nesumnjivo vrlo povoljnog podatka o 5,2 postotnom porastu BDP-a za 2002, međutim, treba ipak imati u vidu i neke druge pokazatelje, prije svega one o kretanju inozemnog duga i deficita na tekućem računu platne bilance. Hrvatska je prošlu godinu završila i s rekordno visokim inozemnim dugom od 15,2 milijarde američkih dolara, koji je već premašio razinu od 60 posto BDP-a koja se smatra "upozoravajućom". Lani je vanjski dug nominalno povećan za četiri milijarde dolara, od čega je gotovo trećina posljedica promjena tečaja eura prema dolaru, a glavni kreatori novog zaduživanja bile su banke i država. Deficit tekućeg računa platne bilance u 2002. osjetno će premašiti prvotna očekivanja i, prema procjenama HNB-a mogao bi biti veći od 1,3 milijarde dolara i biti viši od 6 posto BDP-a, prema umjerenih 3,8 posto u 2001. Porast tog manjka uglavnom je potaknut pogoršanjem trgovinske bilance, u 2002. zabilježen je rekordno visoki deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom od 5,8 milijardi dolara (hrvatski robni izvoz ne pokriva ni polovicu robnog uvoza). Kako dugoročno stabilnog razvoja nema bez izvoza, i svi ovi pokazatelji upućuju na bitno pitanje za hrvatsko gospodarstvo - potrebu promjena u modelu rasta koji se u Hrvatskoj pretežno oslanja na impulse s domaćeg tržišta i na unutrašnjoj potrošnji, zasnovanoj i na zaduživanjima pojedinih sektora, uključujući i stanovništvo (ukupni rast kredita poslovnih banaka stanovništvu lani je iznosio rekordnih 43 posto). Statistički podaci o obračunu BDP-a po kategorijama potrošnje pokazuju da se prošlogodišnji rast BDP-a temeljio prije svega na dinamičnom kretanju osobne potrošnje, koja je u 2002. zabilježila najveći realni porast posljednjih godina, od 6,6 posto, te na investicijama u fiksni kapital koje su realno povećane za 10,1 posto u odnosu na godinu prije, a rastu drugu godinu zaredom. Istodobno, fiskalna konsolidacija već treću godinu zaredom utječe na smanjenje državne potrošnje koja je u 2002. realno pala za 1,8 posto. Uz državnu potrošnju na usporavanje dinamike rasta BDP-a utjecalo je kretanje neto izvoza. Dok je izvoz roba i usluga u 2002. realno povećan za samo 1,2 posto, snažan rast domaće potrošnje utjecao je na povećanju potražnju za inozemnim dobrima te je uvoz realno porastao za 8,8 posto. Podaci pak o obračunu bruto dodane vrijednosti pokazuju da su djelatnosti s najvišim stopama rasta u 2002. (u odnosu na godinu prije) građevinarstvo s rastom od 13,9 posto i trgovina na veliko i malo, za 12,7 posto. Visoke stope rasta bruto dodane vrijednosti ostvarene su u hotelijer 7,5 posto,prijevozu i vezama 6,8 posto, a industrija je zabilježila realni rast od 4 posto.