POSLOVNI PREGLED BROJ 307

POSLOVNI PREGLED broj 307 15. - 21. ožujka 2003. SADRŽAJ: VLADA ŽALI ZBOG RATA U IRAKU JURČIĆ: ZA HRVATSKE TVRTKE UČINCI RATA U IRAKU I POZITIVNI I NEGATIVNI PODRŽANI PLANOVI CROATIA OSIGURANJA, HRVATSKE LUTRIJE I HPB PROGRAM PRIPREME OVOGODIŠNJE TURISTIČKE SEZONE KREĆU SAVJETOVANJA O REGISTRU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA HRVATSKO MLIJEKO SPADA U SAM VRH EUROPSKE KVALITETE MLIJEKA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U VELJAČI POVEĆANA 7 POSTO U HRVATSKOJ 14,3 MILIJARDI KUNA DOSPJELIH NEPODMIRENIH NALOGA U HRVATSKOJ KRAJEM VELJAČE 362,6 TISUĆA NEZAPOSLENIH RAST HRVATSKOG BDP-A BRŽI NEGO U OKRUŽENJU RIJEČKA BANKA OD 1. KOLOVOZA S IMENOM ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANK HVB BANK CROATIA I SPLITSKA BANKA OD 1. SRPNJA JEDNA BANKA - SPLITSKA BANKA ZABA: U OSAM DANA UPISAN UKUPNI IZNOS U OKVIRU INTEGRA-E VOLKSBANK UVELA GOTOVINSKE KUNSKE I HIPOTEKARNE KREDITE POTPISAN UGOVOR O IZRADI ELABORATA O OSNIVANJU NOVE AGROBANKE DIONICE ERICSSON NIKOLE TESLE NA ZAGREBAČKOJ BURZI RAZGOVORI S PONUĐAČIMA ZA KUPNJU INE ZA 10-AK DANA HŽ IDUĆI TJEDAN POTPISUJU UGOVOR O NABAVCI OSAM NAGIBNIH VLAKOVA "MEČELJ" PREUZEO ŽELJEZARU SISAK CROATIA AIRLINES,ZRAČNA LUKA ZAGREB: ZA SADA NEMA OTKAZANIH LETOVA U 2003. 150 KILOMETARA NOVIH I OBNOVA 100 KILOMETARA STARIH AUTOCESTA ZBOG IRAČKE KRIZE PAD IZVOZA "ĐURE ĐAKOVIĆA" UKIDA SE NAKNADA INTERNET PROVIDERIMA ZA DAVANJE INTERNET USLUGA SURADNJA SIEMENSA I STUDENATA FER-A NA RAZVOJU RJEŠENJA ZA MOBILNE MREŽE PODRAVKA I TVRTKA B4B POTPISALE UGOVOR O DUGOROČNOJ SURADNJI ŠIBENSKI TLM - PROIZVODNJA STALA, ČEKA SE JAMSTVO VLADE PREDSTAVLJEN PROJEKT REFORME DRŽAVNE UPRAVE EBRD U HRVATSKI AGROBUSINESS DO SADA INVESTIRALA 233 MILIJUNA EURA ODGOĐEN ŠTRAJK U SPLITSKOJ ŽELJEZARI NAPAD NA IRAK NEĆE BITNIJE UTJECATI NA HRVATSKO GOSPODARSTVO CROMA POKREĆE POSLOVNU ŠKOLU-CROMA BUSINESS ACADEMY IVICA MUDRINIĆ PREDSJEDNIK IZVRŠNOG ODBORA HUP-A PRVI SAJAM FRANŠIZA I POSLOVNIH PARTNERSTAVA ZAGREB TRANSPORT SHOW OD 25. DO 30. OŽUJKA OTVOREN 6. PROLJETNI BJELOVARSKI SAJAM PREZENTACIJA HRVATSKE DRVNO-PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U BELGIJI DVA HRVATSKA VINA DOBILA MEDALJE NA SVJETSKOM NATJECANJU U FRANCUSKOJ 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA ŽALI ZBOG RATA U IRAKU Premijer Ivica Račan opetovao je u četvrtak žaljenje što do razoružanja Iraka nije došlo mirnim putem, te izrazio nadu da će rat u Iraku biti kratak i sa što manje stradanja civila. Još jednom izražavam žaljenje što do razoružanja Iraka od sredstava za masovno uništenje, usprkos naporima međunarodne zajednice, nije došlo mirnim putem i kroz jedinstvo međunarodne zajednice, rekao je Račan na sjednici Vlade. Svjesni smo tog nejedinstva i mogućih štetnih implikacija, rekao je premijer. Opetovao je hrvatsku spremnost da pridonese obnovi Iraka nakon rata. JURČIĆ: ZA HRVATSKE TVRTKE UČINCI RATA U IRAKU I POZITIVNI I NEGATIVNI Mogući rat u Iraku na hrvatsko bi gospodarstvo imalo i pozitivnih i negativnih učinaka, no riječ je uglavnom o neizravnim učincima, budući hrvatske tvrtke vrlo malo izravno posluju s tom zemljom, rekao je u utorak ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Neizravnih negativnih učinaka moglo bi imati kretanje cijena na svjetskim naftnim tržištima, no nestašica nafte ne bi smjelo biti, ocijenio je Jurčić. Također, neke tvrtke već osjećaju posljedice ukidanja programa 'Nafta za hranu', u kojem su sudjelovale putem inozemnih partnera, kao što je to slučaj s holdingom Đuro Đaković, koji je u Irak putem zapadnoeuropskog partnera izvozio buldožere. Istodobno, hrvatski bi turizam mogao osjetiti pozitivne posljedice. Naime, u ratnim uvjetima sigurno će pasti interes za putovanja prema Istoku, a naša je velika prednost blizina našim emitivnim tržištima, kazao je ministar gospodarstva. Uzme li se u obzir da su brojne hrvatske tvrtke u prošlosti sudjelovale u izgradnji velikog broja projekata u Iraku - hidrocentrala, prometne infrastrukture, industrijskih postrojenja i sl., njihovo iskustvo moglo bi biti prednost u trenutku obnove te zemlje. No, sveobuhvatna procjena učinaka rata u Iraku radi se na razini Vlade, koja tako radi i na detaljnijoj procjeni ekonomskih posljedica, kazao je Jurčić. PODRŽANI PLANOVI CROATIA OSIGURANJA, HRVATSKE LUTRIJE I HPB Hrvatska Vlada podržala je u četvrtak planove poslovanja triju tvrtki u državnom i pretežito državnom vlasništvu za 2003. - Croatia osiguranja, Hrvatske lutrije i Hrvatske poštanske banke. Ministar financija Mato Crkvenac istaknuo je kako su te tvrtke prije samo dvije godine bile u velikim problemima, a sada uspješno posluju i mogu imati snažnu ulogu u regiji. Premijer Ivica Račan je rekao je kako su te tvrtke dobar primjer da ostvarenje pet posto gospodarskog rasta u Hrvatskoj nije slučajno, odnosno da postoje uspješne tvrtke u državnom vlasništvu koje su uspješno popravile svoja poslovanja. Najveća hrvatska osiguravateljska tvrtka Croatia osiguranje u poslovnu je 2003. ušla s 50 postotnim tržišnim udjelom, a planira ostvariti ukupnu premiju od 2,57 milijardi kuna. Najveće se pritom povećanje od 16,4 posto (na više od 192 milijuna kuna) očekuje kod životnih osiguranja. U protekle dvije godine tvrtka je poslovala s dobiti koja se postupno povećavala i iznosila je u 2002. godini 78,2 milijuna kuna, dok se za 2003. planira povećanje dobiti od 7 posto na oko 83 milijuna kuna. Od planova, član Uprave Ivan Modrić izdvaja završetak nove poslovne zgrade, kupnju više stanica za tehnički pregled u cijeloj Hrvatskoj, jačanje poslovanja u regiji nakon kupnje Milenium osiguranja u Beogradu te u BiH gdje je u tijeku akvizicija osiguravajuće kuće Napredak. Hrvatska lutrija, koja je ranije imala problema u poslovanju, sada posluje iznimno uspješno na suvremenoj tehnologiji i sa visokim trendom porasta dobiti i investicija. U odnosu na procijenjenu dobit za 2002. od 45,4 milijuna kuna u ovoj se godini, kaže predsjednik Uprave Zvonimir Leko, očekuje povećanje od 48 posto na 67,3 milijuna kuna. Godišnjim planom za ovu godinu predviđena su ulaganja u proširenje prodajne mreže, kupljeno je 800 terminala čime će se u suradnji s partnerima otvoriti 1000 do 1200 novih radnih mjesta, rekao je Leko. Drži također da su spremni i novčano i tehnološki stvoriti "hrvatski Las Vegas", čak i sudjelovati u vlasništvu lanca hotela u Hrvatskoj. Hrvatska poštanska banka prije dvije godine bila je banka s gubitkom od 172 milijuna kuna da bi u prošloj godini ostvarila dobit od 67,5 milijuna kuna, istaknuo je predsjednik Uprave Josip Slade. Od neposrednih zadataka za ovu godinu Slade ističe završetak dokapitalizacije koju bi (25 posto plus jednu dionicu banke) Trebala obaviti IFC, dio Svjetske banke. Pritom treba definirati i stav o pripajanju Croatia banke HPB-u. Ministar financija Mato Crkvenac, koji je ujedno i u nadzornim odborima triju tvrtki, istaknuo je vrlo uspješan napredak u njihovom poslovanju. Napomenuo je da su HPB i Croatia osiguranje spremne i za djelomičnu privatizaciju u mjeri kolika je potrebna za njihovu efikasnost, ali će većinski ostati u vlasništvu hrvatskih subjekata. PROGRAM PRIPREME OVOGODIŠNJE TURISTIČKE SEZONE Hrvatska Vlada u četvrtak je prihvatila Operativni program pripreme ovogodišnje sezone. Ministrica turizma Pave Župan Rusković istaknula je da su pripreme za sezonu pri kraju, da su u inozemstvu napravljene vrlo kvalitetno i uspješno dok je situacija u zemlji drugačija. Dobro je, kaže, što su, pripremajući sezonu, resorna ministarstva uskladila svoj posao, a neprihvatljivo što se tek nešto više od polovice jadranskih općina i gradova odazvalo pozivu da izrade vlastite programe pripreme turističke 2003. Od ukupno 90 gradova i općina odazvalo se samo njih 49. To će se, drži ministrica, negativno odraziti u tim mjestima. Posebnim je problemom ocijenila zaustavljanje privatizacije u turizmu. Priprema turističke 2003. otvorila je i raspravu o potrebi da hrvatski turizam više koristi domaće proizvode. KREĆU SAVJETOVANJA O REGISTRU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA Financijska agencija (FINA) započet će od slijedećeg tjedna niz savjetovanja pod nazivom "Financijsko izvješćivanje u uvjetima novog Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja", koji će se do 9. travnja održati u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Opatiji, Puli, Osijeku, Varaždinu i Zagrebu. Savjetovanja FINA organizira kako bi se poduzetnike, rukovoditelje računovodstava, ekonomiste, pravnike, informatičare, financijske ili knjigovodstvene stručnjake te sve ostale djelatnike na sličnim poslovima upoznalo sa Zakonom i promjenama koje će se javiti pri izradi i predaji financijskih izvješća. HRVATSKO MLIJEKO SPADA U SAM VRH EUROPSKE KVALITETE MLIJEKA Hrvatsko mlijeko spada u sam vrh europske kvalitete mlijeka i od početka rada lani u rujnu Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima broj proizvođača koji proizvode mlijeko s manjim brojem somatskih stanica, odnosno kvalitetnije mlijeko porastao je sa 67 na 74 posto od ukupno oko 50 tisuća proizvođača koliko se grubo procjenjuje da ih ima u Hrvatskoj. Ravnatelj Hrvatskog stočarsko selekcijskog centra Krešimir Kuterovac ustvrdio je to u utorak na novinskoj konferenciji održanoj povodom predstavljanja rezultata šestomjesečnog rada tog laboratorija, te o kvaliteti hrvatskog mlijeka. Po njegovoj ocjeni, domaće mlijeko ima kvalitetu europskog, a možda je i kvalitetnije. U Hrvatskoj se godišnje proizvede između 550 i 600 milijuna litara mlijeka, ali to ne pokriva potrebe tržišta, pa Hrvatska uvozi još između 75 i 100 milijuna litara mlijeka i jedina je zemlja u regiji koja uvozi mlijeko, kazao je Kuterovac. Dodao je da domaća proizvodnja mlijeka raste po godišnjoj stopi od 10 posto, a izrazio je uvjerenje da bi do kraja ove godine broj proizvođača mlijeka ekstra kvalitete mogao doseći 80 posto. Proizvođačima se cijena takvog mlijeka (4,2 posto mliječne masti i 3,41 posto bjelančevina) sa svim državnim poticajima bez tvorničkih premija plaća 3,057 kuna po litri, dok je u Njemačkoj cijena tog mlijeka 2,3 kune po litri, u Mađarskoj 1,95 kuna, a u Češkoj 1,66 kuna. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U VELJAČI POVEĆANA 7 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u veljači bila sedam posto viša nego u istom mjesecu lani, dok je u prva dva ovogodišnja mjeseca u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, industrijska proizvodnja porasla za 3,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U HRVATSKOJ 14,3 MILIJARDI KUNA DOSPJELIH NEPODMIRENIH NALOGA Blokirane žiro račune na kraju prošle godine imala je u Hrvatskoj ukupno 27.331 pravna osoba, sa ukupno 48.364 zaposlenih, a iznos dospjelih nepodmirenih naloga bio je 14.255 milijuna kuna, što je za 295 milijuna kuna ili 2 posto manje nego u prethodnom mjesecu, a u odnosu na kraj 2001. dospjele nepodmirene obveze manje su za 18 posto. U 2002. je nastavljen pozitivan trend u međusobnim plaćanjima u gospodarstvu što pokazuje, osim stanja nepodmirenih naloga, stanje depozitnog novca poduzeća u poslovnim bankama te odnosi potraživanja i obveza u bilancama poduzetnika, ocjenjuju analitičari Hrvatske gospodarske komore pozivajući se na podatke Financijske agencije. Tako se iznos nepodmirenih naloga tijekom prošle godine smanjio za 3,1 milijardu kuna, što je nominalno 10 posto više od smanjenja zabilježenog u 2001. Ukupni iznos dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje, koji je krajem 2001. iznosio 17,4 milijarde kuna, smanjen je za 18 posto, na 14,25 milijardi kuna na kraju 2002. godine. Istodobno se smanjio i broj insolventnih osoba. Dok je krajem 2001. blokirane račune imalo 32.853 pravnih osoba sa ukupno 100,2 tisuće zaposlenih, na kraju 2002. takvih je bilo 27.331 sa 48,3 tisuće radnika. U HRVATSKOJ KRAJEM VELJAČE 362,6 TISUĆA NEZAPOSLENIH Krajem veljače u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 362.608 nezaposlenih, što je za 4,5 tisuća osoba ili 1,2 posto manje nego prethodnog mjeseca, a za 51,8 tisuća osoba ili 12,5 posto manje nego u veljači prošle godine. Ukupan odliv iz evidencije nezaposlenosti tijekom veljače iznosio je 22.058 osoba, od čega se, međutim, samo polovica zaposlila, i to uglavnom na određeno vrijeme, dok su drugih pedeset posto brisani iz evidencije iz ostalih razloga. Iz evidencije je tako izbrisano 11.030 osoba, što je 17,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a brisani su zbog neredovitog javljanja, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije, odsluženja vojnog roka, promjene statusa, umirovljenja i sl. RAST HRVATSKOG BDP-A BRŽI NEGO U OKRUŽENJU U Hrvatskoj je u prva tri tromjesečja prošle godine ostvaren realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 5 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, dok podaci koje je objavio Eurostat pokazuju da je BDP u zemljama Europske unije (EU-15) za to razdoblje povećan za 0,8 posto. Podaci o ostvarenom BDP-u Hrvatske u cijeloj 2002. bit će poznati krajem ožujka, no po do sada objavljenim pokazateljima izgleda da se usporavanje rasta u svjetskom gospodarstvu nije odrazilo na porast hrvatskog BDP-a. Rast BDP-a u Hrvatskoj se temeljio na rastu domaće potražnje - osobne potrošnje za 6,3 posto, a investicija za 11,4 posto. S druge strane na usporavanje dinamike utjecalo je smanjivanje državne potrošnje u prva tri kvartala za realnih 1,7 posto, te kretanje neto izvoza (izvoz je realno povećan za 1,6 posto, a uvoz za 8 posto). Podaci pak o kretanju BDP-a u EU-15 u devetomjesečnom razdoblju 2002. pokazuju da je osobna potrošnja zabilježila rast od 1,1 posto, državna potrošnja od 2,8 posto te izvoz od 0,2 posto, dok su investicije u fiksni kapital smanjene za 3,3 posto, a uvoz za 1,1 posto. Iako se usporavanje rasta u svjetskom gospodarstvu nije odrazilo na rast BDP-a Hrvatske, analitičari Hrvatske gospodarske komore napominju kako je hrvatsko gospodarstvo pod utjecajem stanja u međunarodnom okruženju, posebno u Europskoj uniji s kojom ostvarujemo više od 50 posto izvoza i uvoza. Pritom uz robnu razmjenu postoje i druge značajne veze hrvatskog s gospodarstvom EU. Neka su od njih režim upravljanja fluktuirajućeg tečaja kune prema euru, veza kroz portfolio i direktna strana ulaganja te prilagodbe hrvatskog zakonodavstva propisima EU. Značajan je nadalje utjecaj turista iz EU na ukupan turistički promet u Hrvatskoj, o čemu govori podatak da su u 2002. gosti iz tih zemalja ostvarili 56,5 posto ukupnog broja noćenja. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE RIJEČKA BANKA OD 1. KOLOVOZA S IMENOM ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANK Nakon spajanja Erste & Steiermaerkische Bank dd Zagreb i Riječke banke, čiji se završetak očekuje do 1. kolovoza, nova će banka poslovati pod imenom Erste & Steiermaerkische Bank dd Rijeka. Nadzorni odbor (NO) Riječke banke u četvrtak je na redovitoj sjednici donio odluku o promjeni imena Banke nakon dovršetka procesa spajanja s Erste & Steiermaerkische Bank (ESB) u okviru Erste grupe. Odlučeno je da će naziv nove banke, kojoj će sjedište biti u Rijeci i koja će se poslovnim aktivnostima započeti 1. kolovoza ove godine za kada se predviđa kraj procesa spajanja, biti Erste & Steiermaerkische Bank d.d. Rijeka. Tu odluku treba još potvrditi i Glavna skupština dioničara Riječke banke, koja je zakazana za 15. svibnja ove godine, izvijestili su iz ESB-a. Fuzionirana Erste & Steiermaerkische Bank d.d. Rijeka imat će, dodaje se u priopćenju, aktivu veću od 15 milijardi kuna, držat će više od 10 posto tržita, ukupno 116 poslovnih jedinica diljem Hrvatske i najmanje 1.400 djelatnika. HVB BANK CROATIA I SPLITSKA BANKA OD 1. SRPNJA JEDNA BANKA - SPLITSKA BANKA Ujedinjavanjem Splitske banke i HVB Bank Croatia, od 1. srpnja ove godine poslovat će jedna banka, imenom Splitska banka, članica HVB Grupe, čija će aktiva u tom trenutku, procjenjuje se, biti između 16 i 17 milijardi kuna. Nova banka, istaknuo je u ponedjeljak predsjednik Uprave HVB Croatia Goran Gazivoda na konferenciji za novinare, držat će oko 10 posto udjela na hrvatskom bankarskom tržištu, i imati 81 poslovnicu. Predstavljajući rezultate poslovanja HVB Croatia, Gazivoda je kazao da je bilanca banke povećana u prošloj godini 35 posto, na nešto više od 4 milijarde kuna, pri čemu je ostvarena neto dobit od 43,3 milijuna kuna, što je 4 posto više nego godinu prije. Izdvaja i podatak da je dobit po zaposlenome (njih 169) iznosila 24,8 milijuna kuna, po čemu je HVB Croata na prvom mjestu na tržištu. ZABA: U OSAM DANA UPISAN UKUPNI IZNOS U OKVIRU INTEGRA-E U osam dana od početka upisa, 10. ožujka, klijenti Zagrebačke banke (ZABA) upisali su ukupno predviđeni iznos od 10 milijuna eura u okviru štedno ulagačkog proizvoda namijenjenog isključivo fizičkim osobama pod nazivom INtegra, izvijestili su u četvrtak iz ZABA-e. Minimalni INtegra ulog iznosio je tisuću eura, a vrijeme prodaje tog proizvoda, kao i ukupnog iznosa koji se mogao upisati, bilo je ograničeno na 31. ožujka ili 10 milijuna eura, a kako je cjelokupni iznos već upisan, daljnji su upisi prekinuti. Riječ je o trogodišnjem štednom depozitu na temelju kojeg se ostvaruje prosječni prinos investicijskih fondova ZABA-e ZB trend i ZB europlus, uz osiguranu isplatu glavnice, odnosno usluzi 'između' klasičnog štednog depozita i uloga u investicijski fond. Kao i kod depozita, klijentu se nakon tri godine jamči isplata punog iznosa glavnice, no ne jamči se i visina prinosa. Visina će prinosa, jednako kao i kod uloga u investicijski fond, ovisiti o uspješnosti ulaganja fondova ZB trend (pretežito dionički) i ZB europlus (novčani). VOLKSBANK UVELA GOTOVINSKE KUNSKE I HIPOTEKARNE KREDITE Volksbank d.d. uvela je u svoju ponudu dva nova proizvoda - gotovinske kunske te hipotekarne kredite, a novost je i produljeni rok otplate nenamjenskih kredita koji sada može iznositi do deset godina, izvijestili su u četvrtak iz te banke. Minimalni iznos gotovinskog kunskog kredita, odnosno kredita bez zaštitne i valutne klauzule, što znači da nema revalorizacije glavnice, iznosi četiri tisuće kuna, s rokom otplate do 3 godine, (iznosi od 4.000 do 21.000 kuna), a odobrava se bez sudužnika i bez jamaca. Maksimalni je, pak, iznos tih kredita 30 tisuća kuna, s rokom otplate do pet godina, a za odobravanje kredita potreban je jedan jamac. Kamatna se stopa na te kredite kreće od 10,45 posto, do 10,95 posto, ovisno o statusu klijenta u Volksbanci. Efektivna kamatna stopa, pak, izračunata za iznos od 30 tisuća kuna na rok od pet godina uz maksimalnu kamatnu stopu kamatnu stopu (od 10,95 posto), iznosi 13,50 posto. Minimalni iznos za drugu novost Volksbanke - hipotekarne kredite, je 12.500 eura, a maksimalni 100 tisuća eura, s rokom otplate do 17 godina. Kamatna se stopa, pak, kreće od 9,75 posto do 10,64 posto godišnje. POTPISAN UGOVOR O IZRADI ELABORATA O OSNIVANJU NOVE AGROBANKE Dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović i stečajni upravitelj Gradske banke Osijek Večeslav Rački potpisali su u ponedjeljak ugovor o izradi elaborata o osnivanju Agrobanke, nove banke koja bi nastala iz stečaja Gradske banke, što bi bio prvi takav slučaj u Hrvatskoj. Izrada elaborata, kako je istaknuo Lovrinović, trebala bi biti dovršena za 45 dana, a u projektu će sudjelovati ugledni domaći stručnjaci iz područja financija i gospodarstva. Oni će u izradi elaborata primjenjivati inozemna iskustva, odnosno njihove modele financiranja agrara. Osnivanjem Agrobanke, istaknuo je Večeslav Rački, primarno će se servisirati poljoprivredno, odnosno obiteljsko gospodarstvo, a bit će to, smatra, veliki doprinos struci, politici i gospodarstvu. DIONICE ERICSSON NIKOLE TESLE NA ZAGREBAČKOJ BURZI Dionice Ericsson Nikole Tesle od utorka su uvrštene u kotaciju TN Zagrebačke burze, izvijestili su sa Zagrebačke burze. Trgovina predmetnim dionicama počinje 24. ožujka pod burzovnim simbolom ERNT-R-A. Riječ je o redovnim dionicama, jedna dionica nosi jedan glas, a nominalna vrijednost dionice je 300 kuna. Izdano je ukupno 1,331.650 dionica, a pravo prvokupa ili ograničenja u prijenosu vlasništva ne postoji. 4. TVRTKE RAZGOVORI S PONUĐAČIMA ZA KUPNJU INE ZA 10-AK DANA Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić najavio je u utorak da će razgovori s trima potencijalnim ulagačima u hrvatsku naftnu kompaniju Ina - OMV-om, MOL-om i Rosneftom - o detaljima njihovih ponuda početi za 10-ak dana. Jurčić je na konferenciji za novinare, na upit o tijeku privatizacije Ine, kazao da proces privatizacije 25 posto plus jedne dionice hrvatske nafte kompanije teče, možda malo sporije, ali očekuje da će cjelokupan proces biti dovršen u prvoj polovici ove godine. Članovi Savjeta za privatizaciju INA-e 11. ožujka su na svom prvom radnom sastanku, pod predsjedanjem premijera Ivice Račana, prihvatili prijedlog postupka za izbor najboljeg strateškog partnera INA-e te se dogovorili o osnovnim načelima i koracima koje treba provesti u procesu privatizacije hrvatske naftne kompanije. Utvrđeno je da će se sa svakim ponuditeljem pojedinačno (austrijski OMV, mađarski MOL i ruski Rosneft) provesti detaljni pregovori o sadržaju transakcijskih isprava i postojećeg strateškog plana INA-e, s ciljem izrade transakcijskih isprava i definitivno usklađenog strateškog plana INA-e koje trebaju prihvatiti svi ponuditelji. HŽ IDUĆI TJEDAN POTPISUJU UGOVOR O NABAVCI OSAM NAGIBNIH VLAKOVA Hrvatske željeznice (HŽ) trebale bi do sredine idućeg tjedna donijeti odluku i potpisati ugovor o nabavci prvih osam od ukupno 13 dizelskih nagibnih vlakova, a vrijednost tih osam vlakova iznosi oko 32,3 milijuna eura. Izvijestili su to predstavnici HŽ-a na konferenciji za novinare, održanoj u povodu dvodnevnog savjetovanja na temu investiranja u razvoj HŽ-a koje se u četvrtak i petak održava u Opatiji. Direktor Razvoja, planiranja i investicija HŽ-a Hristo Sikavičev kazao je da je riječ o osam dvodijelnih dizel nagibnih vlakova sa 135 sjedala potpuno klimatiziranih, koji bi trebali prometovati na pruzi Zagreb-Split i time smanjiti vrijeme putovanja na toj relaciji ispod pet sati. Do kraja 2003. isporučit će se jedan ili dva od tih vlakova, a u prvom i drugom kvartalu 2004. ostali, rekao je Sikavičev dodajući da bi do sredine lipnja iduće godine trebalo biti isporučeno svih osam kompozicija. Do 15. lipnja iduće godine morat će biti osposobljena i pruga Zagreb-Split za prijem tih vlakova za što će HŽ uložiti 1,5 milijardi kuna. "MEČELJ" PREUZEO ŽELJEZARU SISAK Ugovor o prodaji Željezare Sisak ruskom 'Mečelju' u ponedjeljak je stupio na snagu, a 'Mečelj' je preuzeo Željezaru i njezinih 1700 radnika sa svim obvezama, pravima i rizicima. Stečajna uprava ispunila je u ime prodavatelja i hrvatske strane sve ugovorne obveze iz kupoprodajnog ugovora od 6. veljače, odnosno isplatila plaće za siječanj i veljaču radnicima, te je ugovor stupio na snagu. Stečajna će uprava radnicima Željezare isplatiti plaće za 16 dana ožujka, i to kada se ostvare prihodi od prodaje rezervnih dijelova i sirovina novom vlasniku. Hrvatska Vlada je prošloga tjedna na telefonskoj sjednici usvojila ugovor o prodaji Željezare ruskom partneru, skinula hipoteku s imovine Željezare i oslobodila Mečelj od plaćanja poreza na promet nekretnina, točnije porez u visini pet posto će biti obračunat na kupoprodajnu cijenu od jedne kune. Tome je prethodilo Mečeljevo davanje naplative garancije za šestomjesečne plaće radnicima u slučaju da ruski partner odustane od posla. "Mečelj Željezara" je nakon preuzimanja Željezare, na posao pozvala 200-tinjak radnika pogona Čeličana i Valjaonica bešavnih cijevi, te 90-ak radnika Remonta Caprag koji će raditi na pripremi proizvodnje u tim pogonima. Do kraja ovoga mjeseca novi će vlasnik na posao pozvati 550-ak radnika, a do početka lipnja svih 1700 radnika. Radnici na čekanju primat će 80 posto svojih plaća. CROATIA AIRLINES,ZRAČNA LUKA ZAGREB: ZA SADA NEMA OTKAZANIH LETOVA Početak rata u Iraku nije donio nikakve promjene u redovitom prometovanju hrvatskog nacionalnog prijevoznika Croatia Airlinesa (CTN) kao ni Zračne luke Zagreb. Za sada nema otkazanih letova, ni u dolasku niti u odlasku sa aerodroma na Plesu, izjavio je za Hinu direktor zadužen za sigurnost zagrebačkog aerodroma Mario Čapelj. Stupanj sigurnosti zagrebačkog aerodroma, pak, povećan je na razinu sličnu onoj nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. godine. Letovi Croatia Airlinesa odvijaju se po redu letenja, kako u Hrvatskoj, tako i iz te prema inozemstvu. Nema ni pada bookinga, ističu u Službi za odnose s javnošću CTN-a. Ujedno naglašavaju kako zasad nema naznaka niti se očekuju poskupljenja na njihovim međunarodnim letovima. No, budući da je Međunarodno udruženje zračnih prijevoznika (IATA) odnosno njezine članice donijele odluku kojom će od 15. travnja 2-3 posto poskupjeti zrakoplovne karte na redovnim međunarodnim letovima, Croatia Airlines će se, kao članica IATE, ponašati sukladno tim odlukama. U 2003. 150 KILOMETARA NOVIH I OBNOVA 100 KILOMETARA STARIH AUTOCESTA U Hrvatskoj će tijekom ove godine u promet biti pušteno 150 kilometara novih autocesta, a Hrvatske će autoceste (HAC) novim asfaltom obnoviti 100 kilometara postojećih autocesta, od ukupno 200 kilometara koliko treba sanirati. Predsjednik uprave HAC-a Stanko Kovač u srijedu je novinarima predstavio poslovne planove tvrtke u ovoj godini, istaknuvši i da će završetkom petogodišnjeg plana izgradnje autocesta, u Hrvatskoj 2005. ukupna mreža autocesta obuhvatiti 1.365 kilometara. Kako je razminiranje obavljeno brže nego se planiralo, Kovač je najavio da bi se godinu dana prije, već 2004. umjesto 2005., mogla izgraditi dionica autoceste od Zadra 2 do Pirovca te od Vrpolja do Dugopolja na autocesti Zagreb-Split. U ovoj godini treba biti dovršeno ukupno 120 kilometara autocesta u nadležnosti HAC-a, i to 23 kilometra autoceste Zagreb-Goričan od Brezničkog Huma do Varaždina, 36 kilometara od Bosiljeva do Tunela Mala Kapela i 61 kilometar od Gornje Ploče do Zadra 2. Tomu treba pridodati i 30 kilometara autoceste Rijeka-Zagreb koje dovršava istoimena tvrtka. ZBOG IRAČKE KRIZE PAD IZVOZA "ĐURE ĐAKOVIĆA" Trenutačni je problem u "Đuri Đakoviću" pad izvoza zbog situacije u Iraku, ocijenio je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić nakon trosatnog sastanka, zatvorenog za javnost, s Upravom "Đakovića", predstavnicima lokalne vlasti i čelnicima Sindikata metalaca, održanog u srijedu u Slavonskom Brodu. Riječ je o stopiranju ugovora, vrijednog 13,5 milijuna eura, koji se odnosio na izvoz utovarivača na iračko tržište. No, gledajući u cjelini, sudionici sastanka optimistično su zaključili kako je situacija u "Đakoviću" danas bolja, samo treba ubrzati proces restrukturiranja. "Proizvodnja i ukupni prihodi u 'Đuri Đakoviću' rastu, a gubici se smanjuju", rekao je ministar Jurčić. Negativan učinak izgubljenog posla mogli bi kompenzirati novi ugovori. Trenutačno se, kazao je Jurčić, pregovara o poslu za Oružane snage RH u suradnji sa stranim partnerom, kao i o mogućem engleskom ulaganju u Đakovićevu Slobodnu zonu. Sve bi to, dodao je, trebalo jamčiti očuvanje sadašnjih 2000 radnih mjesta, pa i novo zapošljavanje. Pred "Đurom Đakovićem" dugoročno su dobre perspektive bez obzira na organizacijske modele. Postoje velike mogućnosti korištenja resursa, što će značiti i nova radna mjesta, zaključio je Jurčić. UKIDA SE NAKNADA INTERNET PROVIDERIMA ZA DAVANJE INTERNET USLUGA Ministarstvo pomorstva, prometa i veza odlučilo je ukinuti godišnju naknadu koju su Internet davatelji usluga (Internet provideri-ISP) morali plaćati za obavljanje telekomunikacijskih usluga preko telekomunikacijske mreže drugoga davatelja, a koja je iznosila 2 posto njihovog ukupnog godišnjeg brutto prihoda. Ta će odluka stupiti po objavi u Narodnim novinama, za 10-ak dana, najavio je ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić u srijedu na konferenciji za novinare. Želja je Ministarstva da u godini u kojoj se obilježava 10 godina interneta u Hrvatskoj doprinese razvoju telekomunikacijskog i Internet tržišta u Hrvatskoj, kaže Žuvanić. Izrazio je i nadu kako će providerima, kojih je u Hrvatskoj osam, olakšati poslovanje te omogućiti razvoj novih, posebno hrvatskih Internet sadržaja. U konačnici, to bi trebalo dovesti i do povećanja broja korisnika Interneta u Hrvatskoj, kojih je po zadnjim podacima oko 550 tisuća, odnosno 600 do 700 tisuća uzmu li se u obzir i korisnici iz tvrtki, kazao je Žuvanić. Očekuje da će postotak onih koji se koriste Internetom u Hrvatskoj sa sadašnjih 18 posto do kraja ove godine porasti na 22 posto, što je već puno bliže standardima EU-a. SURADNJA SIEMENSA I STUDENATA FER-A NA RAZVOJU RJEŠENJA ZA MOBILNE MREŽE Sektor Razvoja programa i sustava Siemensa (PSE Program and System Engineering) u suradnji sa zagrebačkim Zavodom za telekomunikacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), pokrenuo je nekoliko projekata razvoja programskih rješenja za 3. generaciju mobilnih mreža. Kako su izvijestili u srijedu iz Siemensa u Hrvatskoj, riječ je o primjeni Internet tehnologija u 3G mobilnim mrežama (IP Multimedia Subsystem - IMS), a završetak projekata očekuje se na proljeće 2004. godine. Na tim je projektima Siemensov sektor PSE angažirao studente četvrte godine FER-a koji će tijekom jednogodišnjeg razvoja tih naprednih i inovativnih projekata ovladati najnovijim tehnologijama prijenosa multimedijskog sadržaja u 3G mobilnom mrežama i iskustvima rada na većim projektima internacionalnog karaktera. Novi su projekti, podsjeća se, nastavak trogodišnje uspješne suradnje Siemensa i FER-a. Tako su, primjerice, programska rješenja nastala kao rezultat prošlogodišnjih zajedničkih projekata danas vrlo dobro prihvaćena u Siemensovu razvojnom laboratoriju u Muenchenu i predstavljena su na internacionalnoj softverskoj konferenciji SoftCOM 2002. PODRAVKA I TVRTKA B4B POTPISALE UGOVOR O DUGOROČNOJ SURADNJI Podravka i zagrebačka konzalting tvrtka "b4b" (Business for business) potpisali su u ponedjeljak ugovor o dugoročnoj suradnji u primjeni SAP informatičkog sustava. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac i direktor tvrtke "b4b" Mato Ćatić. Dosadašnja suradnja u kojoj je b4b pružao implementacijske, razvojne i edukacijske usluge Podravci, proširit će se na dvosmjernu suradnju u kojoj će Podravkini informatičari sudjelovati na projektima koje izvodi b4b i kojom će obje kompanije nastojati zadržati vodeću poziciju u primjeni post- ERP informacijskih tehnologija, poput skladištenja podataka, strateškog upravljanja poduzećem, internet poslovanjem, upravljanje zadovoljstvom klijenata itd. Početak realizacije ove suradnje označilo je pokretanje projekta implementacije skladištenja podataka (Business Warehouse) u Podravci. Zagrebačka tvrtka b4b vodeća je regionalna SAP konzalting tvrtka koja sa više od 100 zaposlenih, preko svojih ureda u Sarajevu i Novom Sadu posluje na razini čitave regije. ŠIBENSKI TLM - PROIZVODNJA STALA, ČEKA SE JAMSTVO VLADE U valjaoničkom pogonu šibenskog TLM-a u srijedu je izvaljana posljednja količina aluminija i proizvodnja je stala zbog nemogućnosti TLM-a da nabavi nove sirovine, a proizvodnja se održava samo u Prešaonici, rekao je na konferenciji za novinare Zdravko Burazer, povjerenik HUS-a za Šibensko-kninsku županiju i predsjednik TLM-ove podružnice tog sindikata. On je podsjetio da je daljnja proizvodnja u TLM-u došla u pitanje jer im dobavljači zbog neplaćenih potraživanja ne žele isporučivati robu, a Vlada TLM-u još nije dala jamstvo za novo kreditno zaduženje kojim namjeravaju pokriti dug prema dobavljačima. Uvjeren je da Vlada neće dopustiti da proizvodnja u TLM-u potpuno stane te da će im na današnjoj sjednici dati jamstvo budući da TLM ima pokriće jer više od 80 posto proizvoda izvozi. Uprava traži jamstvo za kratkoročni kredit od 125 milijuna kuna. TLM dobavljačima ukupno duguje 12 milijuna dolara, a na naplatu im je do sada stiglo 85 milijuna kuna. Burazer je istaknuo da se situacija u kojoj se TLM našao mogla očekivati budući da su osam milijuna eura iz obrtnih sredstava izdvojili za dovršenje nove investicije u Valjaonicama koja je ukupno vrijedna 55 milijuna eura. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA PREDSTAVLJEN PROJEKT REFORME DRŽAVNE UPRAVE Projekt reforme državne uprave u okviru CARDS-a, pod nazivom "Podrška reformi civilnih službi", predstavljen je u utorak u Zagrebu, a o njemu su govorili šef Delegacije Europske komisije u RH Jacques Wunenburger, potpredsjednik Vlade Goran Granić i ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović. Ovaj je projekt bitan za sve zemlje u procesu pridruživanja EU, pa tako i za Hrvatsku koja je, rekli su sudionici predstavljanja, već napravila značajne korake u postupku reforme državne uprave. Projekt reforme državne uprave u sklopu programa CARDS, prvi je projekt što ga financira Europska unija. Ona time izravno pomaže hrvatskoj Vladi u zadaći reforme državne uprave, rekao je Wunenburger. Reforma uprave je kamen temeljac Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s obzirom na to da administrativni kapacitet hrvatske državne uprave mora biti dovoljan da razvije i provede novo zakonodavstvo, vezano za zakonodavstvo i politiku EU-a, kazao je. Wunenburger je dodao da će se projekt reforme državne uprave realizirati u sklopu programa CARDS, tehničko-financijske pomoći EU-a zemljama jugoistočne Europe koje sudjeluju u procesu stabilizacije i pridruživanja a za što EU izdvaja 23 milijuna eura u razdoblju od 2001. do 2004. godine. "Europska unija treba suvremene državne uprave koje su stabilne, transparentne, i, što je vrlo bitno, da nisu politički pristrane", istaknuo je veleposlanik Wunenburger. EBRD U HRVATSKI AGROBUSINESS DO SADA INVESTIRALA 233 MILIJUNA EURA Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je do sada kroz 10 različitih projekata agrobusinessa (poljoprivredno-prehrambeno područje) u Hrvatsku investirala 233 milijuna eura, istaknuo je u utorak direktor EBRD-ova ureda u Zagrebu Andrew Krapotkin. Od početka djelovanja u Hrvatskoj, od 1994. do danas, EBRD je uložila u Hrvatsku ukupno 1,3 milijarde eura kroz 58 različitih projekata, ukupno vrijednih 3,5 milijarde eura, kazao je Krapotkin na "Agribusiness forumu" kojeg su organizirali EBRD i hrvatsko Ministarstvo financija. Hrvatska je na četvrtom mjestu po visini sredstava koje je uložio EBRD u regiji, nakon Rusije, Ukrajine i Poljske, dok su iza Hrvatske 23 zemlje. Uz dvije izravne bankarske kreditne linije za poticanje poljoprivrede, EBRD je sudjelovao i u projektima Agrokora, Podravke, Panonske pivovare, Vetropacka, Getroa, Veletržnica... Hrvatske tvrtke, ocjenjuju u toj Banci, imaju potencijala za širenje na druga tržišta, posebice jugoistočne Europe, budući su na tim tržištima hrvatski proizvodi konkurentniji nego na tržištima zapadne Europe. 6. SINDIKATI ODGOĐEN ŠTRAJK U SPLITSKOJ ŽELJEZARI Radnici splitske Željezare zasad su odustali od najavljenog štrajka i blokade Jadranske magistrale poručivši Upravi tvornice da u roku nekoliko dana postigne konačno rješenje s ministrom gospodarstva Ljubom Jurčićem. Radnici Željezare okupili su se u srijedu u tvornici kako bi ih Uprava izvijestila o sastanku s ministrom održanim jučer u Zagrebu. Član Uprave Jurica Fiamengo istaknuo je da ministar nije imao zamjerke na predloženi plan poslovanja, ali da je decidirano izjavio kako država nema namjeru vraćati dugove bivše Uprave Željezare koji iznose 310 milijuna kuna, kao ni tekući dug tvornice od 159 milijuna kuna. Fiamengo je ponovio da Uprava ne traži od države "brisanje" nagomilanih dugova, već predlaže da se dugovi pretvore u dugoročni kredit s rokom vraćanja od dvije godine. Istaknuo je da bi Željezara taj dug vratila čim proizvodnja krene "punom parom". Međutim, kako je rekao, predloženi prijedlog financiranja Ministarstvo gospodarstva nije prihvatilo. Stoga Uprava Željezare nema izbora nego prihvatiti ministrovo obećanje da će se naći novac za financiranje obrtnih sredstava, a nakon toga bi se u roku od šest mjeseci "iznalaženjem određene financijske konstrukcije" pokrenula puna proizvodnja. 7. UDRUGE NAPAD NA IRAK NEĆE BITNIJE UTJECATI NA HRVATSKO GOSPODARSTVO Vojni napad na Irak neće bitnije utjecati na hrvatsko gospodarstvo, no ako vojna akcija potraje duže od dva mjeseca tada će to imati određene posljedice na svjetsko gospodarstvo u cjelini, pa tako i na hrvatsko, i to prije svega s osnove opće nesigurnosti koja bi mogla imati utjecaja na turizam i cijenu energenata. Ocjena je to predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadana Vidoševića. Vidošević naglašava da je najviše strepnje vezano za kretanje cijena energenata, prije svega nafte na svjetskom tržištu, međutim dodaje da je zbog jutrošnjih informacija o padu cijene nafta na najnižu razinu u posljednje vrijeme, i taj osnovni rizik ovog rata, bar za sada, izbjegnut. Mišljenja je i da će se takva kretanja cijena nafte nastaviti i dalje, osim ako rat ne probije očekivane rokove od mjesec-dva dana, koliko se predviđa da će trajati vojne operacije. Što se tiče turizma, na koji je to već imalo utjecaja u posljednja dva tjedna kroz pad bookinga, Vidošević to više tumači kao vrstom pritiska touroperatera koji "traže za sebe što veći kolač", a vojni napad na Irak koriste kao "dobru izliku". Dodaje i da u kontekstu očekivanja da rat neće dugo trajati ni u turizmu ne bi trebalo biti negativnih efekata, te procjenjuje da će ovogodišnja sezona biti dobra. Činjenica da se Hrvatska nalazi u zoni širokog emitivnog tržišta, kojemu je dostupna ne samo avionskim nego i ostalim vrstama prijevoza, mogla bi čak imati i određene pozitivne efekte u ovoj situaciji, očekuje Vidošević. Dodaje i da zbog premalog sudjelovanja Hrvatske u međunarodnoj razmjeni uopće, nikakav treći element utjecaja, osim turizma i cijena energenata, za Hrvatsku nije relevantan. CROMA POKREĆE POSLOVNU ŠKOLU-CROMA BUSINESS ACADEMY Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika - CROMA predstavilo je u utorak program međunarodne poslovne akademije CROMA Business Academy (CBA) koja će s radom započeti u rujnu ove godine, a namijenjena je visokom, kvalitetnom i praktičnom obrazovanju srednjih i visokih menadžera iz hrvatskih kompanija. HUM-CROMA svoju poslovnu akademiju pokreće u suradnji sa američkom World Business Academy iz San Francisca, Europskom konfederacijom menadžera-CEC (čija je CROMA članica od jeseni 2002.) te sa Henley Association Croatia, hrvatskim franšizerom Henley Management School, jedne od najboljih poslovnih škola u Europi. Osnovna razlika između poslovne akademije CBA i drugih poslovnih škola je, po riječima direktora buduće akademije CBA Ante Glavaša, u sadržaju i metodama učenja kojima je cilj polaznike naučiti učiti i samostalno i odgovorno djelovati, ne samo u kompanijama u kojima rade nego i u smislu samorazvoja. Glavaš napominje i da će u dvije godine školovanja, kroz jedan vikend mjesečno, polaznicima predavati 14 eminentnih svjetskih i domaćih stručnjaka, a glavna tema CBA je strateški menadžment i upravljanje promjenama. Natječaj za upis 50 polaznika akademije, koja će imati sjedište u Zagrebu, CROMA će objaviti u svibnju ove godine, a cijena je 16 tisuća eura za dvije godine. IVICA MUDRINIĆ PREDSJEDNIK IZVRŠNOG ODBORA HUP-A Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma, izabran je u srijedu za predsjednika Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), na konstituirajućoj sjednici Vijeća članica HUP-a. Izvršni odbor ustrojen je po novom Statutu HUP-a umjesto dosadašnjeg Predsjedništva, a dužnost predsjednika Izvršnog odbora Mudrinić će obavljati u narednom jednogodišnjem razdoblju. Za dopredsjednike Izvršnog odbora izabrani su Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke i Juroslav Buljubašić, suvlasnik i predsjednik Nadzornog odbora SEM-a Split. Za rizničara je izabran Filip Filipec, direktor Tehnike, a za članove Izvršnog odbora Željko Čović, predsjednik Uprave Plive, Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke i Đenio Radić, predsjednik Uprave Plave lagune, izvijestili su iz HUP-a. 8. SAJMOVI, PREDSTAVLJANJA PRVI SAJAM FRANŠIZA I POSLOVNIH PARTNERSTAVA Prvi međunarodni sajam franšiza i poslovnih partnerstava FIP 2003., na kojem se predstavlja 35 izlagača većinom tvrtki - franšizera iz pet zemalja i Hrvatske, otvoren je u četvrtak u Boćarskom domu Zrinjevac u Zagrebu. Prvi put takav sajam u Hrvatskoj organiziraju Hrvatska udruga za franšize i poslovna partnerstva, Hrvatsko udruženje menadžera CROMA, zagrebačka tvrtka Promaturo, uz suradnju veleposlanstva Italije u Hrvatskoj. Sajam će se održavati do subote 22. ožujka, a svi zainteresirani na njemu će se u neposrednom kontaktu sa izlagačima iz Italije, Francuske, Velike Britanije, Švicarske, SAD i Hrvatske moći upoznati sa franšiziranjem. Otvarajući sajam predsjednica Hrvatske udruge za franšize Ljiljana Kukec napomenula je da je sajam namijenjen prvenstveno tvrtkama koje su sa svojim franšizama već nazočne u Hrvatskoj ili se žele širiti u Hrvatskoj. Iako je franšizing trenutno jedan od najbrže rastućih oblika poduzetništva u svijetu u Hrvatskoj je slabo razvijen i postoji svega nekoliko domaćih i stranih kompanija koje posluju kao franšize ili ga nude, no očekuje se da će se i to promijeniti te da će hrvatski poduzetnici taj oblik sve više prepoznavati kao mogućnost za uspješno poslovanje, bez puno rizika. ZAGREB TRANSPORT SHOW OD 25. DO 30. OŽUJKA Drugi međunarodni sajam gospodarskih vozila, transporta, opreme, pribora i servisne tehnike "Zagreb Transport Show", koji će se od 25. do 30. ožujka održati na Zagrebačkom velesajmu, okupit će 307 izlagača iz 27 zemalja, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za novinare. Sajam će se održavati na izložbenoj površini od 25.500 četvornih metara, u šest paviljona i na otvorenom prostoru. Zagreb Transport Show namijenjen je velikim i malim prijevoznicima tereta i putnika, maloj privredi i obrtu, trgovcima, serviserima, davaocima usluga u prometu te državnim institucijama i lokalnoj samoupravi. Riječ je o jedinim specijaliziranom sajmu gospodarskih vozila u široj regiji u ovoj godini, budući je sajam u Beogradu otkazan zbog tamošnje gospodarske i političke situacije, a otkazan je i sajam u Ljubljani. OTVOREN 6. PROLJETNI BJELOVARSKI SAJAM U Gudovcu pokraj Bjelovara u četvrtak je otvoren 6. Proljetni bjelovarski sajam, na kojem sudjeluje 175 izlagača iz 12 hrvatskih županija te iz Italije, Slovenije, Austrije i Njemačke. Na 9.000 četvornih metara posjetitelji mogu vidjeti i kupiti sjemensku robu i zaštitna sredstva za proljetnu sjetvu i to uglavnom po nižim sajamskim cijenama, a izložena je poljoprivredna oprema, mehanizacija te rezervni dijelovi i 24 modela traktora, što je najviše dosad. PREZENTACIJA HRVATSKE DRVNO-PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U BELGIJI Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i šumarstva te 16 hrvatskih tvrtki predstavit će od 19. do 21. ožujka u Bruxellesu mogućnosti hrvatske drvno-prerađivačke industrije. Pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Ivica Grbac, kako su u utorak izvijestili iz Ministarstva, sudjelovat će na prezentaciji te na susretu gospodarstvenika iz Hrvatske i Belgije koji će se održavati u Gospodarskoj komori regije Bruxelles. Poslovni su susreti dogovoreni slijedom zajedničke inicijative Hrvatske gospodarske komore Bruxelles i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bruxellesu te uz potporu Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo. DVA HRVATSKA VINA DOBILA MEDALJE NA SVJETSKOM NATJECANJU U FRANCUSKOJ Dva hrvatska chardonnay vina, proizvođača "Zdjelarević vinogradarstvo i vinarstvo" i "Kutjevački podrum" osvojila su srebrnu odnosno brončanu medalju na upravo završenom 10. natjecanju za najbolje chardonnay vino na svijetu, održanom u francuskoj vinskoj pokrajini Burgundiji. Na ovogodišnjem svjetskom chardonnay natjecanju, održanom od 13. do 16. ožujka ove godine na vinskom imanju Pasteur Instituta u burgundskom Saint Lageru, bilo je prijavljeno 1.167 vina sorte chardonnay iz 37 zemalja svijeta, među kojima i iz Hrvatske. Među 207 dodijeljenih srebrnih medalja, jednu je osvojilo i hrvatsko vino Chardonnay iz 2000. godine, proizvođača "Zdjelarević vinogradarstva i vinarstva" iz Kutjeva. Vino Chardonnay iz 2001. godine, proizvođača "Kutjevački podrum" iz Kutjeva osvojilo je brončanu medalju. Ukupno su na natjecanju dodijeljene 103 brončane medalje.