DEN HAAG/ZAGREB, 3. travnja (Hina)- General bojnik u mirovini Nojko Marinović, ratni zapovjednik obrane Dubrovnika, svjedočio je u četvrtak na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom
(ICTY).
DEN HAAG/ZAGREB, 3. travnja (Hina)- General bojnik u mirovini Nojko
Marinović, ratni zapovjednik obrane Dubrovnika, svjedočio je u
četvrtak na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu
Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY).#L#
General Marinović, invalid Domovinskog rata, svjedočio je
video-linkom iz Dubrovnika, a uz njegovo je svjedočenje kao dokaz
uveden i pisani iskaz. Svjedočenje video-linkom, koje je odgađano u
dva navrata, danas je realizirano uz velike teškoće i prekide zbog
smetnji na vezama.
Zbog upozorenja liječnika da se svjedočenje Marinovića mora
ograničiti na jedan sat, tužitelj je od Marinovića tražio samo opis
kampanje JNA protiv Dubrovnika u jesen 1991., kako bi Milošević,
koji se brani sam, imao vremena za protuispitivanje.
"Radi izvršenja agresije na jug Hrvatske vrh JNA formirao je
posebnu operativnu skupinu u koju su bila uključena sva tri roda
vojske", rekao je Marinović.
"Planiran je istodobni napad iz više smjerova iz istočne
Hercegovine i Crne Gore uz potporu mornarice i zrakoplovstva s
ciljem da se što prije izbije u dolinu Neretve i spoji s 10.
motoriziranom brigadom iz Mostara. Nakon pregrupiranja snage su
trebale nastaviti dalje u smjeru Sinja, s ciljem spajanja s
Kninskim korpusom i izbijanja na zamišljenu crtu Virovitica-
Karlovac-Karlobag, precizirao je hrvatski general.
Kao potpukovnik JNA i zapovjednik Trebinjskog garnizona, Marinović
se u rujnu 1991. stavio na raspolaganje obrani Dubrovnika.
Napad na Dubrovnik, jedan je od dvadesetak pojedinačnih napada i
pokolja za koje se Miloševića tereti u optužnici za Hrvatsku.
Milošević je u protuispitivanju bezuspješno nemetao tezu da su
napad JNA na Dubrovnik, koji je po njemu najpoznatiji hrvatski grad
u svijetu, "isprovocirale paravojne snage ZNG-a radi medijske
eksploatacije".
Vojnički precizno navodeći datume i druge podatke, svjedok je
opovrgao Miloševićeve tvrdnje, navodeći da je u Dubrovniku bilo tek
nekoliko stotina policajaca, rezervnih policajaca te "slovom i
brojem 87 pripadnika ZNG-a", s lakim oružjem i kasnije nabavljenih
30-ak minobacača te protuavionskih i lakih topova.
"Iz Dubrovnika se vide samo hrvatska područja i neodgovorno je
provocirati 'lava' ako se nema čime uzvratiti", kazao je.
Milošević se pozvao na dopis Vlade RH Tužiteljstvu ICTY-a u kojem se
govorio o 1.203 branitelja, no Marinović je objasnio da se radilo
svima koji su na smjenu sudjelovali u obrani, ali da je na početku
napada JNA bilo 670 branitelja na crtama obrane od 75 km. Iz 116.
brigade iz Metkovića došla je satnija s 87 vojnika - koji su bili
jezgra 163. dubrovačke brigade, objasnio je.
Svjedok je naveo i kako su Dubrovniku nuđene privilegije odnosno da
postane slobodna republika ako prihvati "Srboslaviju".
"Nisam čuo za izraz Srboslavija", rekao je Milošević.
"Niste čuli ali ste radili na njemu", odgovorio je Marinović.
Kod Dubrovnika nije bio "sukob" već "krvavi rat" ispravio je
svjedok terminologiju Miloševića.
Marinović je optuženom potvrdio navode iz svog pisanog iskaza o
hrvatskim vojnim položajima, naoružanju i ljudstvu u Dubrovniku
ali je odbacio sugestije o korištenju Starog grada u vojne svrhe.
"Stari grad je za mene i državu u kojoj sam rođen svetinja i bio bih
diletant da sam u njega postavio minobacače i topove", rekao je.
Odbacio je i tvrdnje da je najteži napad na grad 6. 12. '91. također
isprovociran, iznoseći plan JNA za zauzimanje Srđa i opisujući
dramatično napredovanja tenkova i krvave borbe u kojima je, samo na
na susjednoj uzvisini izginulo 10 hrvatskih branitelja.
Milošević se potom okrenuo općenitim pitanjima poput "kakve veze
ima Srbija s napadom na Dubrovnik" ili "tko je započeo raspad
Jugoslavije" na što je svjedok nadovosmisleno ukazao da je
odgovornost upravo na optuženom.
Marinović je na kraju je odgovarao na pitanja "amicusa curiae"
Branislava Tapuškovića koji mu se obratio s "gospodine Poljaniću"
(Pero Poljanić, ratni gradonačelnik Dubrovnika).
Sudac Peter Robinson zamolio je generala da na kraju objasni "kako
to da Dubrovnik nije pao o ruke tako premoćnih napadača".
"Mi smo se snagom domoljublja suprotstavili sili. Branili smo
obitelj i dom a oni su napadali da ruše i pljačkaju", rekao je
Marinović, dodajući da nakon što su opljačkali Konavle i Primorje
napadači više nisu bili "raspoloženi ginuti radi pljačke".
General Marinović umirovljen je u rujnu 1995., do kada je bio
zapovjednik Južnog bojišta. Nositelj je najviših vojnih i civilnih
odlikovanja. Godine 2000. bio je jedan od 12 generala potpisinika
otvorenog pisma kojim su hrvatske dužnosnike, institucije i medije
upozorili protiv "negativisničkog pristupa i neistinitog
prikazivanja Domovinskog rata".
Suđenje Miloševiću nastavlja se u ponedjeljak s novim svjedocima
optužbe u hrvatskom dijelu dokaznog postupka.
(Hina) dh sv