ZAGREB, 2. travnja (Hina) - Novi ciklus kolokvija Instituta Ruđera Boškovića (IRB) otvorio je danas akademik Ivan Supek - osnivač toga najvećeg hrvatskog znanstvenog instituta, osvrtom na svoju knjigu "Otkriće u izgubljenom
vremenu".
ZAGREB, 2. travnja (Hina) - Novi ciklus kolokvija Instituta Ruđera
Boškovića (IRB) otvorio je danas akademik Ivan Supek - osnivač toga
najvećeg hrvatskog znanstvenog instituta, osvrtom na svoju knjigu
"Otkriće u izgubljenom vremenu". #L#
U toj je knjizi, koja je nedavno doživjela i treće izdanje, akademik
Supek zapisao svoja sjećanja o vremenu kada je pred početak Drugoga
svjetskog rata bio član seminara uglednoga njemačkog fizičara
nobelovca Wernera Karla Heisenberga, koji je od 1927. do 1941. bio
profesor u Leipzigu.
Voditeljica IRB-ova kolokvija dr. Greta Pifat-Mrzljak izrazila je
zadovoljstvo što je, nakon dulje stanke, taj kolokvij ponovno
otvoren znanstvenoj i široj javnosti s tako uglednim gostom kao što
je akademik Supek.
Ravnatelj IRB-a Stjepan Marčelja, koji je i sam bio Supekov
student, istaknuo je da je profesor Supek svojim studentima donio
"ljubav za fiziku i poetski pristup tom području znanosti".
Osim znanstvenoga i javnoga djelovanja, široj javnosti poznat je i
književni opus akademika Supeka na koji se osvrnuo Cvjetko Milanja,
profesor na zagrebačkome Filozofskom fakultetu.
Ta književna dimenzija uočljiva je i u Supekovu znanstvenom opusu
kojega je jedan dio i znanstvena publicistika.
Supekov intelektualni humanistički habitus u jednakoj se pak mjeri
može iščitati u njegovu prirodoznanstvenom, humanističkom i
književnom djelu, naglasio je Milanja.
Govoreći o svojoj suradnji s Heisenbergom za boravka u Leipzigu
gdje je i doktorirao, akademik Supek posebice je istaknuo
prijateljsku atmosferu koja je vladala na Heisenbergovim
seminarima. Podsjetio je da su na zajedničkim susretima profesori i
studenti referirali što rade te da je tu atmosferu nastojao
prenijeti i u Zagreb kada je nakon Drugoga svjetskoga rata okupio
skupinu darovitih znanstvenika koji su se počeli baviti teorijskom
fizikom. Jer, dodao je, u to vrijeme na području bivše Jugoslavije
uopće nije bilo teorijskih fizičara, a teorijska fizika, istaknuo
je Supek, "neobično je važna za duh naroda".
Što se pak tiče budućnosti teorijske fizike u Hrvatskoj i svijetu,
akademik Ivan Supek smatra da ona isključivo ovisi o zauzetosti
mladih ljudi za to područje znanosti.
(Hina) ip sp