WASHINGTON, 1. ožujka (Hina) - Hrvatska je u 2002. ostvarila napredak u poštivanju ljudskih prava, ali još uvijek ostaju ozbiljni problemi na tom području, ocijenio je u ponedjeljak američki State Department u izvješću o ljudskim
pravima u svijetu u 2002.
WASHINGTON, 1. ožujka (Hina) - Hrvatska je u 2002. ostvarila
napredak u poštivanju ljudskih prava, ali još uvijek ostaju
ozbiljni problemi na tom području, ocijenio je u ponedjeljak
američki State Department u izvješću o ljudskim pravima u svijetu u
2002.#L#
"Vlada općenito poštuje ljudska prava svojih građana; ipak, premda
su ostvarena neka poboljšanja, ostali su ozbiljni problemi", stoji
u izvješću State Departmenta za Hrvatsku.
Izvješće navodi probleme u suđenju za ratne zločine Hrvatima,
diskriminaciju nacionalnih manjina, Srba i Roma, te nazadovanje u
suradnji s Haškim sudom.
Hrvatski sudovi nastavljaju suditi u slučajevima ratnih zločina
nastojeći depolitizirati slučajeve protiv Srba i otvarajući
istrage protiv pripadnika Hrvatskih oružanih snaga.
"Ipak, Srbi ostaju u zatvoru nakon što su bili osuđeni u
netransparentnim politiziranim suđenjima proteklih godina",
navodi State Department.
Izvješće navodi kako su reforme sudova i državnog tužiteljstva
rezultirale poboljšanjima sudstva, ali također i da su sudovi
osuđivali ljude u masovnim suđenjima u odsustvu, posebice u
istočnoj Slavoniji.
State Department kaže da su hrvatski sudovi pokrenuli niz slučajeva
protiv Hrvata optuženih za ratne zločine ali i da "ostaju pitanja
sposobnosti pravosudnog sustava da provede poštena i transparentna
suđenja u ovim kompleksnim i emotivno opterećenim slučajevima".
"Promatrači krive neodgovarajuću obučenost, nedostatke
zakonodavstva, kronično zastrašivanje svjedoka i često
neprijateljski raspoloženu publiku za ometanje procesa za ratne
zločine", kaže State Department.
Izvješće kao negativan primjer navodi suđenje u Splitu u slučaju
Lora gdje spominje niz nepravilnosti i favoriziranje obrane od
strane suca Slavka Lozine, a kao pozitivan suđenje Gospićkoj
skupini za koji kaže da izgleda da se odvija pošteno i glatko.
Navodi se kako su hrvatski sudovi nastavili prakticirati masovna
suđenja i kao primjer navodi suđenje "skupini Tompojevci" gdje je
15 optuženika osuđeno u odsustvu, a da je Vrhovni sud potvrdio devet
presuda.
Sudovi su i dalje pod izvjesnim političkim utjecajem i trpe od
birokratske neučinkovitosti, nedostatka novca i nagomilanih
neriješenih slučajeva.
Izvješće kaže da su nacionalne manjine, Srbi i Romi suočeni s
ozbiljnom diskriminacijom, a ponekad i s nasiljem.
Srbi na ratom zahvaćenim područjima Hrvatske nastavljaju biti
predmet "zlostavljanja, zastrašivanja i ponekad nasilja", kaže
izvješće.
Izvješće primjećuje da je vraćanje zauzete imovine, većinom
hrvatskim Srbima, sporo i problematično.
To i teško gospodarsko stanje na ratom pogođenim područjima
nastavljaju kočiti povratak izbjeglica.
Od 18.396 slučajeva privremeno zauzetih kuća i stanova, većinom
hrvatskih Srba, ostalo je zauzeto 7.099. Premda mnogi među onima
koji zauzimaju tuđe kuće i stanove imaju nalog za iseljenje ono se u
praksi rijetko provodi, kaže se u izvješću.
Vlada je, kaže State Department, malo učinila da riješi pitanje
nositelja stanarskog prava, većinom Srba, koji su ga izgubili.
Navodi se, međutim, da je hrvatska vlada ubrzala zahtjeve Srba za
pomoć za obnovu kuća.
Novi Zakon o manjinama izvješće, pozivajući se na OESS, ocjenjuje
pozitivno.
State Department kaže da se nastavlja diskriminacija i
zlostavljanje Roma u Hrvatskoj, premda za razliku od prethodne
godine nije bilo izvješća o napadima ili nasilju izravno uperenog
protiv ove nacionalne manjine.
Romi, kojih u Hrvatskoj prema popisu iz 2001. ima 9.463, a prema
procjenama između 30 i 40 tisuća, suočavaju se s problemima
nedostatnog obrazovanja, stjecanja državljanstva i osobnih
dokumenata, visokom nezaspolenošću, društvenom diksriminacijom i
nedostatkom volje kod hrvatske Vlade da rješava ta pitanja. Romske
nevladine organizacije procjenjuju da 25 posto Roma nema dokumente
o državljanstvu zbog čega ne mogu koristiti različte vidove
socijalne pomoći, dobiti zaposlenje ili glasovati.
Suradnja s Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše
Jugoslavije (ICTY) bila je dobra do rujna kada je vlada odbila
ispuniti svoje obveze u slučaju generala Janka Bobetka, kaže
Izvješće.
Pitanja su pokrenuta i oko stvarnog nastojanja hrvatske vlade da
uhiti generala Antu Gotovinu kojega je ICTY optužio za ratne
zločine.
"Propuštanje da hitno ispuni svoje međunarodne obveze u slučaju
Bobetko i nedostatak napretka u pronalaženju Gotovine stavljaju u
pitanje spremnost Vlade na suradnju s ICTY-em u progonu slučajeva
ratnih zločina u kojima su sudjelovali istaknuti Hrvati",
ocjenjuje State Department.
Izvješće kaže da vlada općenito poštuje slobodu govora i tiska, ali
da i na tom području još ima problema.
Premda se sadašnja vlada ne miješa u uređivačku politiku, ipak, na
lokalnoj razini se nastavlja politički pritisak na medije s 1.200
tužbi protiv novinara za klevetu. Ipak, kaže se u Izvješću, u većini
slučajeva donesena je poštena presuda.
Izvješće navodi i zabrinutost OESS-a da novi zakon o HRT-u ne štiti
dovoljno proces imenovanja Vijeća HRT-a od utjecaja Sabora.
Iako hrvatski Ustav zabranjuje samovoljna uhićenja i zatvaranja,
kaže Izvješće, vlast u praksi to uvijek ne poštuje. Navodi se da
policija može uhititi bez naloga ukoliko misli da će osoba pobjeći,
uništiti dokaze ili počiniti zločin, te da takva uhićenja nisu
neuobičajena.
Američko izvješće kaže kako se u Hrvatskoj nastavlja
diskriminacija žena te navodi raširene slušajeve nasilja nad
ženama u obitelji za koje drži da mu se posvećuje nedovoljna
pozornost.
Također, iako uživaju sva prava prema zakonu u praksi su žene
općenito zaposlene na slabije plaćenim mjestima, i, premda čine 46
posto zaposlenih zauzimaju malo rukovodećih mjesta čak i u
obrazovanju i administraciji gdje čine veliku većinu zaposlenih.
(Hina) sl sv