ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Treći svezak "Povijesti hrvatskog romana od 1945. do 2000." Krešimira Nemeca izuzetna je književno-povijesna sinteza o razvitku hrvatskog romana i veliki doprinos hrvatskoj književnoj historiografiji,
rečeno je danas na predstavljanju u Školskoj knjizi, izdavaču te knjige.
ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Treći svezak "Povijesti hrvatskog
romana od 1945. do 2000." Krešimira Nemeca izuzetna je književno-
povijesna sinteza o razvitku hrvatskog romana i veliki doprinos
hrvatskoj književnoj historiografiji, rečeno je danas na
predstavljanju u Školskoj knjizi, izdavaču te knjige.#L#
Hrvatsko romaneskno razdoblje druge polovice 20. stoljeća autor je
podijelio u četiri velike cjeline: U žrvnju socrealizma (1945.-
1952.), Neka bude živost (1952.-1970.), Vrijeme disperzije i
autopoetika: nova tekstualnost (1971.-1991.) te Obrisi današnjice
(1991.-2000.). Na kraju knjige donosi se kronološka tablica
izdavanja važnijih romana hrvatskih pisaca.
O knjizi su govorili njeni recenzenti, akademici, Miroslav Šicel i
Ivo Frangeš te književni kritičar Velimir Visković.
Autor je temi pristupio inovativno, uveo je metaforičke nazive
cjelina unutar kojih je obrađivao pojedine poetike, rekao je
Miroslav Šicel. Podjednako je zastupio pisce popularnih romana i
one koji su bili izvan prepoznatljivih modela, dodao je.
Šicel smatra da Nemec, iako je knjigu pisao naoko jednostavnim
stilom, napomenuo je, nije niti u jednom trenutku odstupao od
znanstveno metodoloških postavki na najvišoj razini.
Velimir Visković ocijenio je da su autorove interpretacije kratke,
jasne i lišene stereotipa. Pohvalio je što je Nemec značajan
prostor dao tzv. zabavnoj i trivijalnoj književnosti, no drži da je
Miljenko Smoje mogao dobiti "bolji tretman".
Krešimir Nemec tom je knjigom zaokružio svoj značajan doprinos o
hrvatskom romanesknom žanru, u kojem je napisavši trilogiju o
hrvatskom romanu obuhvatio razdoblje od njegovih početaka do danas
i donio izuzetna zapažanja, rekao je Frangeš.
U 12 godina, koliko je pripremao trilogiju, Krešimir Nemec je, kako
je rekao, pročitao više od 700 hrvatskih romana. Zadnju knjigu
trilogije smatra najzahtjevnijom zbog sve veće produkcije
(posljednjih godina i do 20 romana godišnje) te zbog turbulentne
društveno-političke scene koja je utjecala na tu produkciju.
Za književnog povjesničara delikatno je pisati o suvremenom
razdoblju jer nema vremenskog odmaka, istaknuo je Nemec, izrazivši
nadu da će i nakon svoje zadnje knjige ostati u dobrim odnosima s
autorima koji još djeluju, a o čijim je romanima u knjizi pisao.
Prvi svezak "Povijesti hrvatskog romana od početaka do kraja 19.
stoljeća" izišao je 1994., a drugi, "Povijest hrvatskog romana od
1900. do 1945.", četiri godine kasnije.
(Hina) ag az