ZAGREB, 28. ožujka (Hina)- Zagrebački nakladnik "Barbat" objavio je knjigu uglednoga povjesničara Franje Šanjeka "Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima".
ZAGREB, 28. ožujka (Hina)- Zagrebački nakladnik "Barbat" objavio
je knjigu uglednoga povjesničara Franje Šanjeka "Bosansko-humski
krstjani u povijesnim vrelima".#L#
Autor u predgovoru napominje da se krstjani i Crkva bosanska kao
historiografski problem pojavljuju u povijesnoj znanosti sredinom
19. stoljeća, a prvi sustavan pokušaj obradbe povijesti Crkve
bosansko-humskih krstjana objavio je u istoimenu djelu Božidar
Petranović u Zadru 1867.
U toj knjizi Petranović tvrdi, kako navodi Šanjek, da je Crkva
bosanska bila pravoslavna i da je s vremenom postala krivovjernom i
to pod utjecajem makedonskih bogumila koji su se preko srpskih
zemalja postupno infiltrirali u Bosnu.
U djelu "Bogumili i patareni" hrvatski povjesničar Franjo Rački
tvrdi pak da su bosanko-humski krstjani izravni potomci bugarskih i
makedonskih bogumila. Šanjek smatra da se upravo pod utjecajem
Račkoga krstjane počelo nazivati bugumilima, izrazom nepoznatim
povijesnim vrelima o Crkvi bosanskoj.
Povjesničar Jaroslav Šidak u studijama o Crkvi bosanskoj i
bogumilstvu, kako podsjeća, branio je katoličku pravovjernost
krstjana od optužaba latinskih i pravoslavnih vrela, uvjeren da je
Crkva bosanska katolička s istočnim obredom, koja je u nezgodno
vrijeme poricala autoritet Rimske crkve.
U historiografiji naroda bivše Jugoslavije o Crkvi bosanskoj, kako
tvrdi Šanjek, nerijetko prevladavaju etička, društveno-
politička, kulturno-religiozna i ideloška stajališta pojedinih
autora.
Recenzenti akademik Lujo Margetić i Petar Strčić smatraju da
Šanjekova knjiga podastire znanstvenoj i kulturnoj javnosti
najvjerodostojnija vrela o fenomenu krstjana, za koji Šanjek tvrdi
kako duboko zadire u društvenu, intelektualnu, političku i
religioznu problematiku hrvatskog i europskog srednjovjekovlja.
Literarna građa i odabrani arhivski dokumenti u knjizi su
objavljeni u izvornu jeziku i u suvremnenom hrvatskom prijevodu.
Autor je analizirao podrijetlo i povijesni razvoj Crkve bosansko-
humskih krstjana, uključivo krivovjerje uz istočnu obalu Jadrana
(Ecclesia Dalmatie) i katarske crkve slavonskoga reda (Ecclessia
Sclavoniae).
Piše o znamenitom saboru na Bilinu polju 1203., o Bosanskoj
(katoličkoj) biskupiji i heterodoksnim krstjanima te odnosu srpske
srednjovjekovne države i bosanskoga krivovjerja. Knjiga sadrži
dokumente koji se izravno odnose na pojavu i širenje heterodoksnih
krstjana u Bosni i Humu, njihov utjecaj na društvene i kulturne
događaje, utjecaj stranih čimbenika, posebice iz Rima i Budima na
rješavanje toga gordijskoga čvora hrvatskoga srednjovjekovlja,
koji je, po Šanjekovim procjenama, utjecao i na šira europska
zbivanja.
(Hina) ta mc