FINANCIJSKI BILTEN OD 20. DO 27. OŽUJKA 2003.

FINANCIJSKI BILTEN OD 20. DO 27. OŽUJKA 2003. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Sjednica vlade 11. Sa zatvorene sjednice Vlade 12. Rast kunskih i deviznih depozita u poslovnim bankama 13. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze ostvaren promet od 221,8 tisuća kuna 14. Uvrštenje dionice Croatia osiguranja u kotaciju JDD Zagrebačke burze 15. Raiffeisen OMF o promjenama zakona o obveznim i dobrovoljnim MF 16. Zagrebačka banka dala neobvezujuću ponudu za kupnju ljubljanske SIB banke 17. Wuestenrot odobrila ukupno 1.100 kredita stambene štednje 18. Heinekenova akvizicija Karlovačke pivovare nije zaključena 19. MMF: Dugotrajan rat prijeti gospodarskom oporavku 20. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 21. III 40.000.000 70.000.000 30.400.000 1,74 24. III 60.000.000 80.000.000 46.600.000 2,19 25. III 55.000.000 70.000.000 40.499.000 1,55 26. III 60.000.000 80.000.000 28.900.000 2,18 27. III 90.000.000 100.000.000 75.300.000 1,69 Prosječno 61.00.000 80.000.000 44.339.800 1,87 Ovoga su tjedna na Tržištu novca kreditni limiti kreditora, unatoč bogatijoj ponudi od potražnje, onemogućuju podmirenje cjelokupno prijavljene potražnje. Naime, ponuda je novca redovito bila veća od ukupno prijavljene potražnje, ali isto tako je redovito i jedan njen dio, zbog iskorištenih kreditnih limita kreditora prema potencijalnim korisnicima, ostajao nepodmiren. Tako je ovoga tjedna unatoč za oko 30 posto većoj ukupnoj ponudi, podmireno oko 73 posto potražnje, iskoristivši pritom tek nešto više od 55 posto slobodnih sredstava. Cijena je novca, u usporedbi s prošlotjednom, u prosjeku bila niža 0,1 postotni bod prosječno iznosivši 1,87 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj 21. ožujka 2003. godine, Hrvatska je narodna banka prodala 12,9 milijuna eura po tečaju od 7,69 kuna za jedan euro. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj 26. ožujka 2003. godine, Hrvatska je narodna banka prodala 54,5 milijuna eura po tečaju od 7,69 kuna za jedan euro. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 697 milijuna kuna, koliko iznosio i ukupan iznos prihvaćenih ponuda. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 2,15 posto, a najviša 2,25 posto. Sukladno tome, vagana je kamatna stopa iznosila 2,19 posto, a vagana diskontna cijena 99,790 kuna. Od 26. ožujka vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 4,014 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 21. do 27. ožujka (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena Najvišacijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 420 450 424 18.103.798 Podravka 181,51 190,50 182,20 2.408.650 Viktor Lenac 35 45 36 7.456 Arenaturist 41,10 41,10 41,10 1.233 Belišće 120 124 120,10 34.651 Croatia osiguranje-R 1.920 2.100 2.100 149.460 Nova banka 144 144 144 11.520 Dalekovod 110 110 110 83.613 Elka 60 63,51 60 209.197 Ericson Nikola Tesla 320 395 395 1.992.083 Istraturist 115,50 119 119 143.576 Jadran-turist 38,71 44 44 72.246 Jadranski naftovod 1.805 1.911 1.811 395.005 Karlovačka banka-R 46,50 53 50 216.173 Karlovačka pivovara 1.200 1.649 1.599 16.123.625 Končar 68 74 71,23 85.784 Kraš 260 309 309 1.636.023 Lola Ribar 54 54 54 5.562 Privredna banka 185 185 185 2.405 Plava laguna 575 600 590 108.876 Riječka banka 115 115 115 34.500 Riviera 122,07 135 128,50 548.465 Splitska banka 200 200 200 20.600 SN Holding 30 30 30 3.121 Sunčani Hvar 33 33 33 15.081 Varaždinska banka 235 240 240 335.590 Varteks 40 41 41 28.574 Zagrebačka banka C 900 1.100 1.100 3.100 Zagrebačka banka 0 1.405 1.499 1.499 85.339 Zagrebačka pivovara 2.150 2.400 2.400 371.500 Zlatni rat 27 27 27 3.186 PIF Pleter 25 25 25 6.352 PIF Sunce 17,53 18 17,53 6.016 ZIF Expandia 36,11 36,12 36,12 11.844 ZIF Slavonski 20 21,60 21,60 20.358 ZIF Velebit 55 58 55 99.854 BNAI-O-22CAinst*1 104,30 104,30 - 4.009.608 DAB-O-03CAinst*2 102,60 102,70 - 3.948.291 DAB-O-05CA*3 111,20 111,30 111,20 42.575 DAB-O-05CAinst*4 110,50 110,60 - 11.261.659 HZZO-O-047Arep/pri*5 105,80 105,80 - 4.069.848 HZZO-O-047Ainst*6 105,20 105,90 - 5.595.390 RHMF-O-049Ainst*7 103,15 104,20 - 7.650.632 RHMF-O-08CA*8 110,40 110,40 110,40 169.376 RHMF-O-08CAinst*9 110,00 110,00 - 4.160.284 RHMF-O-125A*10 108,80 109,40 109,40 50.879 RHMF-O-125Ainst*11 108,50 110,00 - 13.868.508 PLAG-O-048Ainst*12 101,00 101,00 - 4.510.723 RHMF-A-A*13 20,00 21,00 21,00 163.472 102.885.367 *1Korporativne obveznice Bina-Istre d.d. EUR 210 milijuna s kamatnom stopom od 8,0% godišnje i dospijećem 15. prosinca 2022. godine. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *4obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *6obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *7obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *9obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *10obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *11obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *12Korporativne obveznice Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *13Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 102,8 milijuna kuna, a aktivno je bilo 36 dionica. Pritom je njih 17 dobilo, dok ih je 12 izgubilo na vrijednosti. Najveći je promet ovoga tjedna ostvaren trgovinom dionicama Plive (18,1 milijun), Karlovačke pivovare (16,1 milijun), Podravke (2,4 milijuna), Ericsson Nikole Tesle (1,9 milijuna) i Kraša (1,6 milijuna) te izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF125 (13,8 milijuna), DAB05 (11,2 milijuna), RHMF049 (7,6 milijuna), HZZO (5,5 milijuna), PLAG (4,5 milijuna), BNAI (više od četiri milijuna), DAB03 (3,9 milijuna) kao i izvanburzovnom trgovinom obveznicama HZZO (više od četiri milijuna kuna). Među dobitnicama čak je šest dionica ovoga tjedna značajnije dobilo na vrijednosti. Tako je cijena dionice Karlovačke pivovare porasla čak 399 kuna ili više od 33 posto, Zagrebačke pivovare 300 kuna ili više od 14 posto, Zagrebačke banke serije C 200 kuna ili više od 22 posto, redovne dionice Croatia osiguranja 195 kuna ili više od deset posto, Ericsson Nikole Tesle 50 kuna ili više od 14 posto te dionice Kraša 44 kune ili više od 16,5 posto. Obična pak dionica Zagrebačke banke poskupila je 99, dionica Varaždinske banke 19, a Plave lagune 15 kuna. Cijena dionice Istraturista viša je 3,5, Končara 3,23, redovne dionice Karlovačke banke tri, dionice Riviere 2,4, Varteksa 2,2, a SN Holdinga jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 60 odnosno deset lipa, našle su se dionice ZIF-a Slavonski i Belišća. Na vrijednosti su, 0,75 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine. Vrijednost pak obveznica Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. porasla je 0,05 postotnih bodova od nominalne cijene. Među gubitnicama dvije su dionice značajnije izgubile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Splitske banke potonula 100 kuna ili više od 33 posto, a Viktora Lenca pet kuna ili više od 12 posto. Cijena pak dionice Jadranskog naftovoda pala je 89, a Podravke 7,5 kuna, dok je cijena dionica Plive i Lole Ribara niža šest kuna. Dionica Zlatnog rata pojeftinila je 3,2, ZIF-a Velebit tri, Jadran-turista 2,5, PIF-a Pleter dvije, a Arenaturista 1,9 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od jedne kune, našla se dionica Nove banke. Na vrijednosti su, 0,85 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. Zahvaljujući ponajviše rastu cijena dionica Karlovačke pivovare, Croatia osiguranja i Kraša, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna čak 36 bodova ili više od 3,5 posto - na 1.048 bodova. Vrijednost pak CROBIS indeksa ovoga je tjedna iznosila -100 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 21. do 27. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet ZIF Dom 39,92 43 41 41 1.170.057 Anita 1.300 1.300 1.300 1.300 11.700 Badel 1862 36 36 36 36 252 Belišće 120,11 130 123,51 123,51 19.736 Croatia osiguranje-R 2.050 2.050 2.050 2.050 30.750 Chromos boje i lakovi 55 55 55 55 3.905 Elka 58 60 60 60 86.947 Ericson Nikola Tesla 250 397 395 385,40 9.353.229 ZIF Expandia 36,44 38,10 37,80 36,80 397.998 Grafotehna 72 72 72 72 1.080 Infosistem 100 100 100 100 12.000 Jadranka 180 180 180 180 9.181 Jadran Tvornica čarapa 210 210 210 210 49.770 Kraš 260 305 305 299,65 826.894 Laguna 153,60 153,60 153,60 153,60 3.225 Ledo 530 550 550 544,45 143.736 Lošinjska plovidba hoding 20,52 20,52 20,52 20,52 569.840 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 1.850 42.550 Podravska banka-P 185 185 185 185 370 Podravska bnka-R 233 233 233 233 17.941 Puris 180,55 180,55 180,55 180,55 9.388 ZIF Slavonski 20,50 22,85 22 21,76 1.040.892 Slatinska banka-P 70 72,74 70 70 4.211 Slatinska banka-R 116,71 116,71 116,71 116,71 2.334 SN Holding 32 35 33 33 381.258 Štedionica Sonic-P 140 155 155 154 25.990 Varaždinska banka 240 240 240 240 258.960 ZIF Velebit 56,13 58 57 56,88 914.128 Zagrebačka pivovara 2.240 2.240 2.240 2.240 224.000 Zlatni rat 38 38 38 38 5.700 PIF Pleter 25,54 29 27 27 29.434 PIF Sunce 17,51 20,55 209,55 20 291.382 RHMF-A-A*1 20,02 22,99 22,99 20,02 354.612 16.293.473 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 16,2 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Ericsson Nikole Tesle (9,3 milijuna), ZIF-a Dom (1,1 milijun) i ZIF-a Slavonski (više od milijun kuna). Inače, aktivne su bile 32 dionice, a pritom je njih 13 dobilo, dok ih je deset izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama čak je šest dionica značajnije dobilo na vrijednosti. Tako je cijena dionice Zagrebačke pivovare skočila čak 1.680 kuna ili 300 posto, dok je cijena dionice Ericsson Nikole Tesle viša 186 kuna ili više do 93 posto, redovne dionice Podravske banke 67,5 kuna ili gotovo 41 posto, Kraša 49,65 kuna ili gotovo 20 posto, Varaždinske banke 30 kuna ili više od 14 posto te dionice Zlatnog rata devet kuna ili više od 31 posto. Dionica pak Croatia osiguranja poskupila je 14, Jadran tvornice čarapa deset, a povlaštene dionice Štedionice Sonic četiri kune. Dionica Belišća skuplja je 3,51, ZIF-a Dom 1,64, a PIF-a Sunce 1,49 kuna. Među gubitnicama tri su dionice značajnije izgubile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Lošinjske plovidbe potonula 159,48 kuna ili više od 88,5 posto, Infosistema 40 kuna ili više od 28,5 posto, a Badela 1862 20 kuna ili gotovo 36 posto. Povlaštena dionica Podravske banke pojeftinila je 17, Lagune 11,4, a Leda 5,55 kuna. Dionica Jadranke jeftinija je 4,62, povlaštene dionice Slatinske banke 2,51, a ZIF-a Velebit 1,12 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 79 lipa, našla se dionica ZIF-a Expandia. Na vrijednosti su, 0,58 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. VIN indeks porastao je ovoga tjedna dva boda - na 495 bodova. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan 19.03.2003. vrijednost na dan 26.03.2003. promjena % Mirex 110,84 111,97 1,01 PBZ Croatia osig.OMF 112,39 113,59 1,06 AZ OMF 110,93 112,01 0,97 Raiffeisen OMF 109,70 110,81 1,01 Helios OMF 112,62 113,69 0,95 Plavi OMF 110,27 111,42 1,04 Erste OMF 109,01 110,17 1,06 HA jedan OMF 105,47 106,44 0,91 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti sedam obveznih mirovinskih fondova, ovoga je tjedna značajnije porasla. Naime, vrijednost mu je porasla 1,13 bodova ili više od 1,01 posto, probivši se tako, nakon prošlotjednog pada, iznad psihološke razine od 111 bodova - na 111,97 bodova. To se dakako može zahvaliti rastu vrijednost svih sedam obveznih mirovinskih fondova. Tako je, u proteklih sedam dana, porasla vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja i Erste fonda 1,06, Plavog fonda 1,04, Raiffeisen fonda 1,01, AZ fonda 0,97, Helios fonda 0,95 te HA jedan fonda 0,91 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova Cijene otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIB Select eurobond 10,78 - CAIB Select Eurrope 7,02 - Erste International 73,02 74,85 ICF Equity Income 94,49 94,73 ICF Fixed Income 108,32 108,59 ICF Money Market 100,95 - Orbis Fond 9,95 10,44 VictoriaFond 18,61 19,54 PBZ Euro novčani 102,35 - PBZ Global 106,15 - PBZ Kunski novčani 101,39 - PBZ International Bond 99,08 - PBZ Novčani 103,18 - RBA Balance 98,20 - RBA Bonds 108,21 - RBA Cash 100,23 - TT Global Equity 35,68 36,75 ZB Bond 110,95 - ZB Europlus 113,47 - ZB Global 96,51 - ZB Plus 115,16 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 20. ožujka 27. ožujka Promjena u % New York/DJIA 8.286,60 8.201,45 -1,03 Tokyo/Nikkei 8.195,05 8.351,92 1,91 London/FTSE-100 3.765,70 3.729,10 -0,97 Frankfurt/DAX 30 2.604,85 2.584,05 -0,80 Sindrom dugačkog rata pogodio je ovoga tjedna svjetska tržišta kapitala, te poslao većinu burzovnih indeksa naniže. Ulagači pozorno prate sva zbivanja u vezi iračkog rata, a većini je postalo jasno da on ima potencijal postati dugoročni problem. U takvim uvjetima njujorški Dow Jones oslabio je tako jedan posto, spustivši se na 8.201 bod. "Pred nama je onaj teži dio rata, a mislim da američka javnost i tržišta nisu spremni za borbe u Bagdadu iz kojeg bi velik broj naših sinova mogao doći kući u lijesovima," ocijenio je raspoloženje ulagača glavni investicijski strateg pri Raymond James Financial, Jeffrey Saut. "Nije da takvo što predviđam, no ima potencijala da tako ispadne." Negativno je na ulagače djelovala i nespremnost američkog Senata, zabrinutog troškovima rata, da glasa za prijedlog Georga W. Busha o smanjenju poreznih opterećenja za 726 milijardi dolara. Umjesto toga, složili su se sa smanjenjem u visini od približno 350 milijardi dolara. Najviše su se na udaru našle dionice zrakoplovnih kompanija i hotela, budući se turisti suzdržavaju od putovanja i drže svojih domova zbog rata u Iraku. Pritom je dionica američke zrakoplovne tvrtke Delta Air Lines, koja je postala zadnja u nizu kompanija koja je srezala broj svojih letova, potonula za više od 15 posto. Ona je zadnja od pet najvećih američkih zrakoplovnih kompanija koja je objavila smanjenje kapaciteta ili osoblja, ili oboje, prošloga tjedna. Među dionicama hotela, najviše su se spustile, i to više od 10 posto, Starwood Hotels&Resorts, vlasnika svjetskog lanca hotela Sheraton, nakon povlačenja ranijih procjena zarade zbog, kako je rečeno, rata u Iraku koji je pogodio njegovo poslovanje. Spustile su se i dionice proizvođača zrakoplova, pri čemu Boeinga 3,5 posto. Od tog trenda izdvojila se dionica američke tvrtke za prijevoz pošiljki Airborne, ojačavši za više od 10 posto, nakon što je njemačka poštanska tvrtka Deutsche Post potpisala ugovor o kupnji zemaljskih operacija te kompanije za 1,05 milijardi dolara. Po riječima trgovaca, glasine o pojačanoj opasnosti od terorističkih napada u gradu New Yorku dodatno su negativno djelovale na ulagače, pomogavši padu Dow indeksa za više od jedan posto u jednom trenutku tijekom trgovanja u srijedu. No, gradske su vlasti brzo razbile takve glasine, pa je dio gubitaka bio nadoknađen do zatvaranja burzi. "Uvijek postoje glasine i strahovanja, a svaki put kad se pojavi nešto strašnije od prethodnog, cijene dionica padaju, pa se potom opet oporave," ocijenila je direktorica trgovanja dionicama pri Brandywine Asset Management, Donna Van Vlack. Europske su burze također zabilježile gubitke. Pritom je frankfurtski DAX indeksa oslabio 0,8 postom na 2.584 bodova. Londonski Ftse indeks potonuo je oko jedan posto, na 3.729 bodova, zbog zabrinutosti ulagača glede trajanja i troškova rata u Iraku, te njegovim učincima na svjetsko gospodarstvo. "Moramo priznati da taj rat ima sve više potencijala da postane dugoročni problem", kazao je Nigel Cobby, voditelj trgovine europskim dionicama pri J.P. Morganu. Opisujući scenarij u kojem bi na tisuće američkih vojnika u Iraku ostalo duže vremena razdoblje u toj zemlji suočeno s gerilskim ratovanjem, ocijenio je da sve više raste rizik da u drugoj polovini godine izostane dugo očekivani gospodarski oporavak u svijetu, te da cijene nafte ostanu duže vrijeme visoke. "Tržište dionica teško će prihvatiti takvu situaciju, što bi moglo dovesti do pada prometa na burzama i cijena dionica", upozorio je. Među najvećim gubitnicama našle su se dionice europske zrakoplovne industrije EADS, koje su potonule 7,1 posto, te francuske zrakoplovne kompanije Air France, koje su se spustile 4,1 posto, jer možda neće uspjeti ostvariti ove godine planirane poslovne rezultate. Irački rat spustio je i cijene dionica najvećeg europskog zrakoplovnog prijevoznika British Airwaysa, za 2,2 posto, jer je zbog njega kompanija objavila smanjivanje broja letova i ubrzanje plana otpuštanja. Na udaru su bile i dionice kemijskog sektora, čija je cijena u prosjeku pala 3,7 posto. Njihov pad predvodila je dionica britanske kemijske kompanije ICI, potonuvši čak 44 posto, nakon što je upozorila da će joj poslovni rezultati za prvo ovogodišnje tromjesečje biti slabi zbog loše prodaje. Donekle je razočarao i indeks optimističnosti njemačkih poduzetnika, koji je u ožujku iznosio 88,1 indeksni bod, 0,8 bodova niže nego u veljači i ispod tržišnih očekivanja. "Iako je to razočaravajuće, ne govori nam ništa dramatično novo obzirom na trenutak u kojem se događa", ocijenio je Darren Williams, ekonomist pri Schroeder Salomon Smith Barneyu. Raspoloženje na tržištu kvari i rast cijena nafte, zbog toga što to ima negativne efekte na oporavak svjetskog gospodarstva, te slabljenje dolara. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks je ovoga tjedna ojačao dva posto, na 8.351 bod. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 20. ožujka 27. ožujka Promjena u % Euro/USD 1,0615 1,0692 0,73 Euro/JPY 127,60 128,27 0,53 USD/JPY 120,20 119,93 -0,22 Američki dolar ovoga je tjedna na deviznim tržištima zabilježio svoje najniže razine prema najznačajnijim svjetskim valutama od početka rata protiv Iraka prije šest dana, budući tržišta strahuju da bi rat mogao trajati dulje nego se u početku predviđalo. Dolar je na vrijednosti izgubio oko 0,73 posto prema euru, koji tako vrijedi 1,0692 dolara. U odnosu na japanski jen oslabio je oko 0,2 posto, na 119,9 jena. Istodobno, ojačavši prema dolaru, euro je dobiona vrijendosti i prema jenu, 0,5 posto, tako da stoji 128,3 jena. Analitičari kažu da su valutna tržišta, koja pomno prate vijesti o iračkome ratu, izuzetno nervozna te da kretanje tečajeva ovisi o tome kako će se gledati na sam tijek rata. "Trenutno se ulagači klade na pad vrijednosti dolara, no moglo bi doći do njegova rasta. Prisutno je puno neizvjesnosti, a stvari bi se mogle brzo promijeniti, jer je geopolitičku situaciju teško predvidjeti," kazao je valutni strateg pri Dresdner Kleinwort Wassersteinu u Londonu, Paul Mackel. Rat u Iraku vjerojatno će trajati mjesecima i zahtijevati više borbene snage nego je trenutačno raspoloživo, piše Washington Post pozivajući se na izjave neimenovanih dužnosnika vojske. Dugi rat mogao bi štetiti dolaru kroz slabljenje potrošačkog i poslovnog povjerenja, kažu ulagači. Padu vrijednosti dolara pomogla su i najnovija gospodarska izvješća, među kojima se izdvajaju ona o padu narudžbi za trajnim robama u tri od posljednja četiri mjeseca, te ona o najslabijoj prodaji novih kuća u posljednje više od dvije godine. Svaka naznaka dugog trajanja rata pritišće tržišta valuta i dionica. Američki predsjednik George W. Bush kongresnicima je rekao da će hitno trebati 75 milijardi dolara da plati ratnu kampanju i nagrade ključnim saveznicima za pružanje podrške Sjedinjenim Državama za rat u Iraku. Ukoliko to bude usvojeno, to bi moglo značiti veće teškoće za američki proračunski deficit i valutu u dužem roku. Uz to, dulji rat znači veće troškove, veće sumnje u druge politike SAD-a i vjerojatno nove sukobe između SAD-a i njegovih saveznika. Pad vrijednosti dolara potpomognut je i odlukom japanske središnje banke BOJ da zadrži dosadašnju monetarnu politiku, razočaravši one ulagače koji očekuju radikalnije poteze središnje monetarne vlasti glede suzbijanja deflacije i slabljenja jena. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 20.03.03 USLIB 1,29 1,30 1,29 1,27 20.03.03 EULIB 2,52 2,59 2,56 2,47 26.03.03 USLIB 1,33 1,31 1,29 1,28 26.03.03 EULIB 2,59 2,56 2,53 2,46 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 21. do 28. ožujka Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 21. ožujka 28. ožujka u % Euro 1 7,6560 7,6939 0,49 USD 1 7,2077 7,1704 -0,51 GBP 1 11,2820 11,2764 -0,04 JPY 100 6,0061 5,9875 -0,30 CHF 1 5,2046 5,2017 -0,05 SIT 100 3,3000 3,3200 0,60 Prema tečajnici HNB-a kuna je u proteklih sedam dana u odnosu na euro oslabila 0,49 posto. Također je, u istom periodu, 0,6 posto, porastao tečaj slovenskog tolara. S druge je pak strane tečaj kune, u posljenja tri tjedna, u odnosu na švicarski franak porastao 1,17 posto. U sedmodnevnom je pak razdoblju, u odnosu na kunu, oslabio tečaj američkog tolara 0,51, japanskog jena 0,3 te britanske funte 0,04 posto. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana Ostvareni iznos emisije 500.000 23.000.000 51.000.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 500.000 53.000.000 51.000.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,4052,40 % 98,6232,80 % 96,8613,25 % Najniža ponuđena cijenauz kamatnu stopu 99,4052,40 % 98,3813,30 % 96,6743,45 % Vagana prosječna ponuđena cijenauz kamatnu stopu 99,4052,40 % 98,4043,25 % 96,7693,35 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,4052,40 % 98,4053,25 % 96,6743,45 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 100 13,04 100 Dospijeće 16. lipnja 2003. 25. rujna 2003. 25. ožujka 2004. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 100 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 74,5 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 500 tisuća kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena bila 99,405 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 2,40 posto. Najniža je pak ponuđena cijena također iznosila 99,405 kuna, a kamatna je stopa bila 2,40 posto. Sukladno tome, jedinstvena prodajna cijena određena je na 99,405 kuna, po kamatnoj stopi od 2,40 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio čak 100 posto. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 53 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 23 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 98,623 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,80 posto. Najniža pak cijena iznosila je 98,381 kunu uz kamatu od 3,30 posto. Sukladno tome, jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,405 kuna, po kamatnoj stopi od 3,25 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 13,04 posto. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 51 milijun kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša ponuđena cijena iznosila je 96,861 kunu po kamatnoj stopi od 3,25 posto. Najniža je pak cijena bila 96,674 kune uz kamatu od 3,45 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 96,674 kune pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 3,45 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio čak 100 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 4,938 milijardi kuna. Od toga je 116,6 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 411,2 milijuna, dok je na rok od 364 dana upisano 4,410 milijardi kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 08. travnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. 10. Sjednica vlade HT će razmotriti mogućnost da siromašnijim građanima osigura korištenje fiksnih telefona pod posebnim uvjetima, preko posebnih tarifnih paketa, obećao je u četvrtak predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić na sjednici hrvatske Vlade. Takvo obećanje uslijedilo je nakon zahtjeva premijera Ivice Račana. Od HT-a je također zatražio veća ulaganja u fiksnu mrežu i u napredne tehnologije, te poboljšanje uvjeta za korištenje Interneta. Prihvaćamo te zahtjeve ne kao izazov, nego kao zadatak, uzvratio je Mudrinić tumačeći da su ta nastojanja u duhu njegove tvrtke. Vlada je podržala HT-ove planove poslovanja za ovu godinu kao i planove Hrvatske pošte, Vjesnika, Narodnih novina, Astre International i Hrvatske brodogradnje - Jadranbrod. Spomenuta poduzeća bez HT-a planiraju ove godine ukupno dobit od 30 milijuna kuna, te investicije od 328 milijuna. S ovom je sjednicom Vlada završila raspravu o planovima poslovanja većine poduzeća u državnom ili pretežno državnom vlasništvu čemu je posvetila i tri protekle sjednice. Premijer Račan zaključuje da je u posljednje tri godine vidljiv uspješan trend poslovanja javnih poduzeća, nekadašnji 'uspješni' gubitaši postali su poduzeća uspješna po dobiti. Zasluge za uspješnost, članovi Vlade pripisuju novom gospodarskom okruženju ali i upravama i članovima nadzornih odbora spomenutih poduzeća. Njihovi rezultati smatraju članovi Vlade najbolji su odgovor na kritike tipa što ministri rade u nadzornim odborima. Svaka vrsta trabunjanja tipa što ministri rade u nadzornim odborima je demagogija, ocijenio je ministar javnih radova Radimir Čačić dodajući da nitko ne može odgovarati za stvari ako nema konce u rukama. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić podsjeća da do sada nije bilo privatizacije javnih poduzeća, ali da sada nakon njihove konsolidacije za neka od njih privatizacija može uslijediti. Podržao ga je ministar financija Mato Crkvenac koji kaže da je uspješna privatizacija sinonim uspjeha koji se može primijeniti i na državna poduzeća. Prema u četvrtak iznijetim podacima HT je lani ostvario prihod od 7,4 milijarde kuna, 8 posto više nego godinu prije. Dobit je iznosila rekordnih 1,8 milijardi kuna. Tvrtka ove godine planira investirati 1,3 milijarde kuna. Među šest spomenutih tvrtki jedini je gubitaš Vjesnik čiji je gubitak lani iznosio 41,2 milijuna kuna. Za 2003. tvrtka planira 10 posto veće prihode - 283 milijuna kuna, ali su joj nužne subvencije države od 33,5 milijuna kuna rekao je predsjednik Uprave Rikard Pompe. Istaknuo je da je Vjesnik u protekle tri godine zaustavio trend povećanja gubitaka, povećao nakladu lista te od prezaduženog i nesolventnog društva postao tvrtka koja uredno izvršava obveze. Vjesnik u 2003. planira investirati 10 milijuna kuna, uglavnom za završetak ranije započetih ulaganja. Upravu i nadzorni odbor Vjesnika Vlada je zadužila da izrade studiju isplativosti daljnjeg ulaganja u rotaciju, studiju za repozicioniranje lista Vjesnik na tržištu te planove smanjenja operativnih troškova i podmirivanja dospjelih obveza. Od početka 2005. u hrvatskom željezničkom prometu moglo bi biti više prijevoznika, mogućnost je koju predviđa novi zakon o željeznici čiji je prijedlog sa sjednice Vlade upućen u saborsku proceduru. Prijedlog, naime, predviđa potpuno novu koncepciju uređenja željeznice, razdvajanje prijevoznih usluga od željezničke infrastrukture. Time se, kaže resorni ministar prometa Roland Žuvanić, stvaraju uvjeti za drugačiju organizaciju željeznice, njenu integraciju u željeznički sustav EU te omogućuje pojava većeg broja međusobno konkurentnih željezničkih prijevoznika. Predloženi zakon osnova je liberalizaciji tržišta željezničkih prometnih usluga, naglasio je Žuvanić. Ističe da bi željeznička infrastruktura ostala u vlasništvu države. Djelatnost upravljanja željezničkom infrastrukturom obavljao bi upravitelj infrastrukture, pravna osoba koju bi osnovala država. Vlada bi pak mogla dati koncesiju za upravljanje dijelom željezničke infrastrukture i drugim domaćim i stranim pravnim osobama ako za to postoje opravdani razlozi. Poslovi upravljanja i korištenja lokalnih pruga, odnosno pruga od značaja za lokalni promet, mogli bi se prenijeti jedinicama lokalne i područne samouprave. Zbog potrebnog procesa restrukturiranja prije razdvajanja željezničke infrastrukture i prometa novi bi se zakon primjenjivao od 1. siječnja 2005. Sve kreditne obveze Hrvatskih željeznica trebala bi pak preuzeti država kako bi novo poduzeće počelo raditi bez dugova, kazao je ministar. 11. Sa zatvorene sjednice Vlade Vlada je u četvrtak na svojoj zatvorenoj sjednici prihvatila Izvješće s pregledom stanja provedbe mjera i aktivnosti za povlačenje druge tranše Zajma za strukturnu prilagodbu Međunarodne banke za obnovu i razvoj - SAL, priopćeno je popodne iz Vladinog Ureda za odnose s javnošću. Ugovor o SAL zajmu u iznosu od 202 milijuna američkih dolara, namijenjen je strukturnoj prilagodbi, odnosno potpori Vladinom programu strukturnih i institucionalnih reformi. Ugovor je potpisan u Zagrebu, 5. prosinca 2001. godine. Zajam nadopunjuje makroekonomski program kojeg podupire MMF-ov stand-by aranžman. Mjere koje podupire SAL zajam pomažu u otvaranju novih radnih mjesta razvojem novih poduzeća, a osobito malog i srednjeg poduzetništva. Zajam je odobren na rok otplate od 15 godina uz pet godina počeka za glavnicu. Prva tranša od 102 milijuna američkih dolara povučena je nakon stupanja na snagu Ugovora o SAL zajmu, odnosno nakon ispunjenja uvjeta. Druga tranša predviđena je Ugovorom za povlačenje do 31. ožujka 2003. godine. Neki uvjeti za povlačenje ove tranše još nisu ispunjeni i neće ih biti moguće ispuniti do zadanog roka pa je Vlada pismom Svjetskoj banci zatražiti produženje roka za ispunjenje uvjeta do 31. srpnja 2003. godine. Vlada je prihvatila i Izvješće o ostvarivanju Plana provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica, za veljaču 2003. godine. Vlada je uputila Hrvatskom saboru na donošenje po hitnom postupku Prijedlog zakona o potvrđivanju Europske okvirne konvencije o prekograničnoj suradnji između teritorijalnih jedinica ili vlasti. Vlada RH je na zatvorenoj sjednici u četvrtak prihvatila Izvješće o radu Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti i zapažanjima koja su od značaja za razvoj energetskog tržišta i javnih usluga, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada je Hrvatskom saboru predložila da ne prihvati Izvješće o radu Vijeća za radio i televiziju (HRT) za razdoblje od 19. srpnja 2000. do 31. ožujka 2002. godine, i da obveže Vijeće da izradi cjelovito Izvješće, koje će se odnositi na razdoblje do kraja 2002. godine, te da se organizira tematska sjednica nadležnog saborskog odbora, uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva pomorstva, prometa i veza i Ministarstva kulture. Vlada smatra da nema razloga za pokretanje postupka za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 54. Zakona o sigurnosnim službama, kako je predložio zastupnik Josip Golubić, jer je predmetna odredba Zakona jasna i ne ostavlja mogućnost različitog tumačenja. U odredbi članka 54. stavka 1. Zakona jasno je propisano što ne smiju biti čelnici i drugi dužnosnici te službene osobe sigurnosnih službi, te koje aktivnosti odnosno dužnosti ne smiju obavljati. Donesena je i Odluka o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću ARGONAUT d.o.o. sa sjedištem u Splitu, čija će djelatnost biti projektiranje, izgradnja, postavljanje privezišta za plovila nautičkog turizma, izrada studija potrebnih za sigurnost plovidbe, zaštitu okoliša, pružanje usluga priveza i smještaja plovnih objekata i nautičara te pružanje ugostiteljskih usluga. Temeljni kapital društva iznosit će 20.000 kuna i imat će Upravu od jednog člana. Vlada je prihvatila projekt "Razvoja sustava turističkih lučica na hrvatskim otocima", čiji je sadržaj i svrha kako, gdje i na koji način valorizirati gospodarski potencijal hrvatskih otoka, koji će svojom funkcijom potaknuti gospodarski razvoj i zadovoljiti potrebe nautičara i upotpuniti postojeće kapacitete te učinkovito pridonijeti zaštiti okoliša i održivom razvoju otoka. Donesena je i Odluka o osnivanju trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. sa sjedištem u Krapini. Djelatnost društva bit će financiranje, građenje te gospodarsko korištenje i održavanje autoceste Zagreb-Macelj i njezinih pratećih objekata na cestovnom zemljištu. Temeljni kapital društva iznosit će 20.000 kuna, a društvo će imati upravo od jednog člana. Donesena je i Odluka o dodjeli koncesije trgovačkom društvu Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. za financiranje, gospodarsko korištenje i održavanje autoceste Zagreb-Macelj. Koncesija se dodjeljuje na rok od 28 godina, bez mogućnosti produljenja. Društvo će osigurati zapošljavanje zaposlenika Hrvatskih autocesta d.o.o. koji rade na održavanju i naplati izgrađenih dijelova autoceste Zagreb-Macelj. Koncesijska naknada će se obračunavati i plaćati godišnje, a iznosit će 4 posto od iznosa plativog članu društva bilo na ime dobiti, bilo na ime povrata zajmova koje je član društva dao društvu. Vlada je donijela i Uredbu o preoblikovanju Energetskog instituta Hrvoje Požar u ustanovu čime se ispunio uvjet iz Zakona o regulaciji djelatnosti o neprofitabilnosti pravne osobe, koja će za Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti obavljati stručne poslove, priopćio je u četvrtak Vladin Ured za odnose s javnošću. 12. Rast kunskih i deviznih depozita u poslovnim bankama Na početku 2003. bilježi se umjereni nominalni rast deviznih depozita u hrvatskim poslovnim bankama, dok je kod kunskih depozita u odnosu na devizne zabilježen nešto veći nominalni porast. Ukupni su devizni depoziti (štedni i oročeni) u poslovnim bankama u siječnju ove godine iznosili nešto više od 73 milijarde kuna, što je nominalni porast za 1,33 posto (ili za 961 milijun kuna) u odnosu na prosinac lani, pokazuju najnoviji podaci objavljeni na web stranicama Hrvatske narodne banke. Devizni depoziti u prosincu kretali su se na razinama zabilježenim u studenome. Kunski - štedni i oročeni depoziti istodobno su, u siječnju u odnosu na prosinac, porasli za 7,6 posto ili za 994 milijuna kuna. Tako su u siječnju ukupni kunski depoziti dostigli gotovo 14 milijardi kuna (ili točnije 13.995 milijuna kuna), dok su u mjesecu prije iznosili 13 milijardi kuna. 13. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze ostvaren promet od 221,8 tisuća kuna Na javnoj dražbi održanoj u četvrtak na Zagrebačkoj burzi za dionice iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) za gotovinu su prodane dionice i udjeli u tri tvrtke, pri čemu je ostvaren ukupni promet od 221.891 kunu. Paket od 14 dionica zagrebačkog Večernjeg lista prodan je za 5.600 kuna, a transakciju je obavila brokerska kuća Investco vrijednosnice. Prodajom paketa od 3,62 posto udjela u tvrtki Veterinarska stanica iz Velike Gorice ostvareno je 86.091 kuna, a transakciju je također obavila brokerska kuća Investco vrijednosnice. Paket, pak, od 434 dionice Jadranske pivovare Split prodan je za 130.200 kuna. Prodaju je obavila brokerska tvrtka PBZ-Kapital. 14. Uvrštenje dionice Croatia osiguranja u kotaciju JDD Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak, 31. ožujka, bit će potpisan Ugovor o uvrštenju dionica Croatia osiguranja, prvog osiguravajućeg društva i velike hrvatske kompanije u kotaciju Javnih dioničkih društava (JDD), izvijestili su u četvrtak sa Zagrebačke burze. Riječ je o drugoj tvrtki čije će dionice biti uvrštene u tu kotaciju na Zagrebačkoj burzi. Naime, 11. ožujka u kotaciju JDD uvrštene su dionice Končar distributivnih i specijalnih transformatora. Obveza uvrštavanja u kotaciju JDD-a proizlazi iz odredbi Zakona o tržištu vrijednosnih papira koji propisuje da sva dionička društva kojima je temeljni kapital veći od 30 milijuna kuna i imaju više od 100 dioničara postaju javna dionička društva te moraju svoje dionice uvrstiti na hrvatske burze do 25. srpnja ove godine. Kotacije JDD-a oblikovale su obje hrvatske burze, Zagrebačka i Varaždinska, a uvrštenje trgovačkih društava u ovu novu kotaciju pridonijet će daljnjem razvoju i transparentnosti hrvatskog tržišta kapitala. Kako bi potaknula što ranije uvrštenje dioničkih društava u kotacije JDD Zagrebačke i Varaždinske burze, Komisija za vrijednosne papire (CROSEC) nedavno je donijela i odluku o promjeni visine administrativnih pristojbi i naknada, čiji će se iznos povećavati s približavanjem isteka roka za uvrštenje, odnosno 25. srpnja ove godine. Tako će po najnovijim tarifama najbolje proći društva koja zahtjeve za odobrenje objavljivanja podataka, predaju u ožujku, budući im neće biti zaračunata nikakva naknada. Društva koja to učine u travnju platit će tisuću kuna naknade te sto kuna administrativnih pristojbi. U svibnju će ukupni trošak društava porasti na 2.200 kuna, u lipnju na 3.300 kuna, a do 25. srpnja na maksimalnih 5.500 kuna. 15. Raiffeisen OMF o promjenama zakona o obveznim i dobrovoljnim MF Mirovinski fondovi na hrvatskom tržištu zadovoljni su većinom odredbi prijedloga promjena Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, no ipak postoje prijedlozi dodatnih promjena koje nikome ne idu na štetu, a mogu značajno koristiti osiguranicima, kazao je u četvrtak na susretu s novinarima predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Najznačajnija promjena koju žele ugraditi u predloženi nacrt zakona jest omogućavanje trgovanja s tzv. povezanim osobama, odnosno institucijama koje su na bilo koji način povezane s mirovinskim fondom, poput banke osnivača, što se posebno odnosi na trgovanje obveznicama. Primjerice, Raiffeisen OMF obveznice ne može kupovati od svog osnivača - banke Raiffeisenbank Austria, već iz riznica drugih banaka, koje su pak osnivači nekog drugog fonda, kojima je možda u interesu ne ponuditi najpovoljniju tržišnu cijenu, pojasnio je Lamza. Trenutni prijedlog zakona nudi samo dva rješenja - ili nastaviti ovako trgovati, što je dugoročno nepovoljno ili trgovati s povezanim osobama, ali preko posrednika, koji će tražiti i svoj 'dio kolača', a cijenu tog novog troška plaćat će osiguranici, kazao je Lamza. Kako bi se onemogućilo da se izravnim trgovanjem s povezanim osobama ide nekom fondu u korist, fondovi predlažu da se svakodnevno javno objavljuju izvješća o količinama i cijenama transakcija, na temelju kojih bi regulator (HAGENA) mogao reagirati na eventualno kršenje tržišnog ponašanja. Jedna od značajnijih predloženih promjena odnosi se i na jamstveni polog, koji sada mora biti u kunskom iznosu deponiran kod banke skrbnika. Nedavne oscilacije tečaja kune tako su banka 'oduzele' dio tih sredstava. Stoga treba omogućiti da se pologa deponira u stranoj valuti, a dio uloži u trezorske zapise, čime se minimaliziraju rizici, kazao je Lamza. Uz spomenute fondovi predlažu cijeli niz ostalih promjena, od kojih se velik broj veže uz mogućnosti veće diverzifikacije portfelja fondova, a radna skupina zadužena za ovaj zakon njihove bi prijedloge trebala razmotriti već u petak. 16. Zagrebačka banka dala neobvezujuću ponudu za kupnju ljubljanske SIB banke Zagrebačka banka jedna je od šest banaka koje su predale neobvezujuće ponude za kupnju 79 posto dionica SIB banke, potvrdila je komisija za prodaju najmanje slovenske banke koja je zadnje dvije godine u vlasništvu općine Ljubljana, odnosno njenog komunalnog poduzeća Energetika. To je u utorak nakon otvaranja ponuda potvrdila komisija za prodaju te banke. Ponude za kupnju SIB banke predale su još dvije strane i tri slovenske banke, a obvezujuće ponude moraju se predati do 25. travnja, na osnovi due dilligencea (pomnog pregleda poslovanja) koji će obaviti zainteresirani ponuđači. Ljubljana se odlučila prodati SIB banku nakon otkrivanja skandala da su njene dionice bile višestruko preplaćene i da slabo posluje. Gradske vlasti odlučne su u namjeri da izvedu postupak prodaje kako bi se s novim vlasnikom što prije potpisao ugovor, a do 9. svibnja obavila i isplata preuzetih dionica. 17. Wuestenrot odobrila ukupno 1.100 kredita stambene štednje Wuestenrot stambena štedionica odobrila je dosad, na temelju stambene štednje, ukupno 1.100 kredita, vrijednosti 24,5 milijuna kuna, po čemu ta štedionica zauzima 25 posto hrvatskog tržišta kredita stambenih štedionica. Po veličini depozita, kazao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Wuestenrota Zdravko Anđel, ta štedionica zauzima oko 20 posto tržišta. Od početka rada u Hrvatskoj, odnosno od 1999. godine, Wuestenrot je, naime, ugovorio 69 tisuća ugovora o stambenoj štednji s ugovornom svotom od 3,4 milijarde kuna. Razliku između tržišnog udjela po visini odobrenih kredita i depozitima Anđel je pojasnio poslovnom politikom Wuestenrota koja je prvenstveno okrenuta odobravanju kredita, a ne stvaranju prihoda od ulaganja sredstava. Ta je stambena štedionica, prema riječima njenog predsjednika Uprave, u prošloj godini, ali i u prvom tromjesečju ove bilježila rast po stopi većoj od stope rasta ukupnog hrvatskog tržišta stambene štednje, koje čine još dvije štedionice. Uz očekivanje da bi ove godine tržišni udio Wuestenrota, bez obzira na relativno mali interes hrvatskih građana za 'nebankarske' oblike štednje, porasti na 25 do 28 posto, Anđel je istaknuo i kako se stambena štednja sve više prepoznaje i kao najisplativiji oblik štednje u Hrvatskoj. Podsjeća da je uplaćeni iznos zaštićen valutnom klauzulom, Wuestenrot odobrava godišnju kamatu od dva posto, a na kraju godine štediše ostvaruju i pravo na 1.250 kuna državno poticajnih sredstava, čime se, ovisno o iznosu, godišnji prinos 'penje' i na iznad 10 posto, pojasnio je. Također, niska kamatna stopa na kredite, koja u Wuestenrotu iznosi 5 posto godišnje, a zbog činjenice da štedionicama HNB nije ograničio kreditne plasmane, dodatno će se povećati privlačnost stambene štednje, očekuje Anđel. 18. Heinekenova akvizicija Karlovačke pivovare nije zaključena Akvizicija Karlovačke pivovare od strane nizozemska tvrtka Heineken nije zaključena. Da je posao sklopljen, Heineken bi o tome obavijestio javnost, istaknuli su u srijedu iz Heinekena, upitani za komentar natpisa u dnevnom tisku o prodaji Karlovačke pivovare Heinekenu za 100 milijuna eura. Ujedno su najavili da će o novim relevantnim informacijama s tim u vezi, kada i ako ih bude, pravodobno izvijestiti medije. U Karlovačkoj pivovari, koja je u većinskom vlasništvu čileanskog Hrvata Andronika Lukšića, nisu željeli komentirati spomenutu informaciju. Heineken i Southern Breweries Establishment (SBE), zajednička tvrtka Heinekena i vodećeg čileanskog proizvođača bezalkoholnih pića Compania de Cervecerias Unidas (CCU), još su sredinom siječnja objavili namjeru preuzimanja većinskog udjela u Karlovačkoj pivovari. Tada je Heineken objavio kako je postignut načelni sporazum o preuzimanju Karlovačke pivovare, no da on još ovisi o nizu uvjeta te su najavili kako će do kraja veljače biti u mogućnosti dati jasniji pregled eventualnih sljedećih koraka. Karlovačka pivovara drži oko 20 posto hrvatskog tržišta, izvozi i na tržišta u regiji, a ima godišnju proizvodnju od oko 850 tisuća hektolitara piva, po kojoj je na drugom mjestu u Hrvatskoj. 19. MMF: Dugotrajan rat prijeti gospodarskom oporavku Dugotrajan rat u Iraku i širenje terorizma mogli bi dovesti u pitanje ionako slabašan globalni gospodarski oporavak i dodatno pritisnuti financijska tržišta, upozorio je u četvrtak Međunarodni monetarni fond (MMF). Oštar pad dolara također bi mogao destabilizirati tržišta, već opterećena pokušajima oporavka od pucanja mjehurića cijena dionica, navodi se u danas objavljenom MMF-ovom izvješću o globalnoj financijskoj stabilnosti, koje prati gospodarske rizike. U izvješću se dalje ističe da bi se u tako nesigurnom okruženju zakonodavci trebali usredotočiti na poticanje povjerenja ulagača. "Promjena trenda rasta zabilježenog na tržištima kapitala u četvrtom tromjesečju ukazuje na daljnju krhkost povjerenja ulagača i hitnu potrebu za poticanjem povjerenja na tržištima i razrješenje geopolitičkih napetosti", objavljeno je iz MMF-a. "Tržišta su se nadala kratkom ratu i svako odstupanje od toga scenarija moglo bi dodatno oslabiti povjerenje". Izvršni direktor MMF-a Horst Koehler također je nedavno upozorio da bi dugotrajan rat mogao dovesti u pitanje globalni gospodarski oporavak, istakavši kako se ne može posve isključiti zapadanje svjetskog gospodarstva u krizu. 20. Statistika Rast industrijske proizvodnje - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u razdoblju od prosinca prošle do veljače ove godine bila veća za 7,2 posto od proizvodnje ostvarene u istom vremenu godine prije. U usporedbi pak sa prethodna tri mjeseca (od rujna do studenoga 2002.) industrijska je proizvodnja od prosinca do veljače manja za 0,7 posto. Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku izračunati na temelju indeksa trend-ciklus koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. Gledano po područjima djelatnosti, u razdoblju od prosinca 2002. do veljače 2003. u usporedbi s istim vremenom prethodne godine, najveći je rast proizvodnje ostvaren u rudarstvu i vađenju, za 22,6 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom zabilježen je rast od 8 posto, a u prerađivačkoj industriji za 7,5 posto. Za isto usporedivo razdoblje promatrano pak po glavnim industrijskim grupacijama proizvodnja intermedijarnih proizvoda bilježi rast od 8,8 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,6 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,1 posto, dok je proizvodnja energije povećana za 6,7 posto. Kod kapitalnih proizvoda pak ostvaren je blagi rast proizvodnje, za 0,2 posto. Usporedbe sa prethodna tri mjeseca (od rujna do studenoga 2002.), pokazuju da je u razdoblju od prosinca lani do veljače ove godine, promatrano po NKD-u, blagi rast proizvodnje za 0,4 posto ostvaren jedino u prerađivačkoj industriji. Istodobno se u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom bilježi smanjenje za 2,2 posto, a u rudarstvu i vađenju za 0,5 posto. Za isto usporedno razdoblje, po glavnim grupacijama, rast je ostvaren jedino u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 2,2 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda pak u padu je za 6,5 posto, energije za 2,1 posto, intermedijakarnih proizvoda za 1,8 posto, te trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,4 posto. U distributivnoj trgovini u 2002. godini 181 milijarda kuna prometa - U distributivnoj trgovini u Hrvatskoj tijekom prošle godine ostvaren je promet (s uračunatim PDV-om) u iznosu od 180,9 milijardi kuna, od čega su poduzeća/trgovačka društva realizirala 169,2 milijarde, a obrtnici 11,67 milijardi kuna. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveći je dio ukupnog prometa, točnije gotovo 85,3 milijarde kuna, realiziran u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, osim trgovine motornih vozilima i motociklima. U trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima te popravku predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo ostvareno je 52,46 milijardi kuna prometa, a u ostaloj trgovini na veliko 43,36 milijardi kuna. Na kraju 2002. godine poduzeća obuhvaćena ovim statističkim izvješćem imala su 24.406 prodavaonica, odnosno servisa, a obrtnici 22.023, odnosno ukupno 46.429. Ukupan broj zaposlenih koji rade u distributivnoj trgovini, pak, na kraju je protekle godine iznosio 207.371, od čega je njih 163.879 bilo zaposleno u poduzećima/trgovačkim društvima, a 43.492 u obrtu.