BRUXELLES, 26. ožujka (Hina) - Političko stanje u Hrvatskoj je stabilno, ukupna situacija u zemlji je zadovoljavajuća, ali unatoč pozitivnom razvoju, nije učinjeno dovoljno na područjima suradnje s Haškim sudom, na povratku izbjeglica
i zakona o HRT-u, kaže se u izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske u proteklih godinu dana.
BRUXELLES, 26. ožujka (Hina) - Političko stanje u Hrvatskoj je
stabilno, ukupna situacija u zemlji je zadovoljavajuća, ali unatoč
pozitivnom razvoju, nije učinjeno dovoljno na područjima suradnje
s Haškim sudom, na povratku izbjeglica i zakona o HRT-u, kaže se u
izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske u proteklih godinu
dana. #L#
"Politička situacija u zemlji ostaje općenito stabilna, ukupno
stanje je zadovoljavajuće, a demokratski razvoj je učvršćen",
stoji u sažetku godišnjeg izvješća Europske komisije za Hrvatsku.
Europska komisija je u srijedu prihvatila drugo godišnje izvješće
o Procesu stabilizacije i pridruživanja (PSP), kojim
je obuhvaćeno pet zemalja jugoistočne Europe - Hrvatska, BiH,
Srbija i Crna Gora, Makedonija i Albanija. Izvješće je
strukturirano na isti način na koji se rade izvješća za zemlje
kandidata.
Izvješće za svaku od pet zemalja sastoji se od šest poglavlja -
sažetak, politička situacija, ekonomska situacija, provedba
Sporazuma o stabiliziciji i pridruživanju, financijska pomoć EU-a
i percepcija EU-a. Izvješće za Hrvatsku ima 36 stranica. U izvješću
se ne spominje da je Hrvatska 21. veljače u Ateni podnijela zahtjev
za punopravno članstvo.
SAŽETAK
U sažetku izvješća se ističe da hrvatska vlada nastavlja pokazivati
odlučnost u svojim naporima na uspostavi pune demokracije u pogledu
vladavine zakona. Pojedinačno se navodi da je regionalna suradnja
pojačana, da je usvojen Ustavni zakon o nacionalnim manjinama te da
su uvedene zakonodavne promjene radi olakšavanja procesa povratka
prognanika.
"Ali unatoč tom pozitivnom razvoju, nije učinjeno dovoljno na
ispunjavanju kratkoročnih prioriteta identificiranih u
prošlogodišnjem izvješću", navodi se u sažetku izvješća.
Vladino stajalište o suradnji s Haškim sudom "ostaje mlako". U
praksi je postignut samo ograničen napredak u procesu povratka i u
faktičnoj integraciji srpske manjine", kaže se u sažetku izvješća
Europske komisije. Također se ističe da je potrebno pojačati napore
na području pravosuđa i u borbi protiv korupcije i organiziranog
kriminala.
POLITIČKA SITUACIJA
"Hrvatska nastavlja napredovati u tranzicijskom procesu", kaže se
u izvješću i dodaje da bi Vlada "mogla uložiti više napora na
provedbi svoje reformske agende i uhvatiti se u koštac s preostalim
manjkavostima kako bi se ispunili politički i ekonomski standardi
EU-a".
Europska komisija navodi da demokratske institucije rade dobro,
ali da je politički dijalog između Vlade i oporbe još uvijek vrlo
težak te da domaće teme često pretežu pred međunarodnim.
Unatoč nedavnom usvajanju "reforme pravosudnog sustava",
pravosuđe i dalje ostaje područje koje posebno zabrinjava.
Pravosudni sustav trpi od organizacijskih problema, neefikasnih
postupaka, nedostatka stručnosti i dugog čekanja na završetak
sudskih postupaka.
U izvješću se navodi da je usvajanje novog izbornog zakona, u kojem
bi se redefinirala uloga hrvatske dijaspore i osigurala
odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina, "jedno od
ključnih otvorenih pitanja".
Europska komisija također navodi da je glavna oporbena stranka HDZ
u "travnju prošle godine izabrala novog predsjednika, koji je
započeo proces transformacije HDZ-a. Nacionalistički i
protueuropski tvrdolinijaši su napustili HDZ i u rujnu 2002.
osnovali novu desnu stranku Hrvatski blok".
Znatan napredak Hrvatska je učinila na području ljudskih prava i
temeljnih sloboda, posebice usvajanjem Ustavnog zakona o
nacionalnim manjinama".
Što se tiče stanja u medijima, navodi se da novi zakon o Hrvatskoj
radio i televiziji (HRT) "ne štiti u potpunosti HRT od izravnog ili
neizravnog uplitanja političkih i državnih tijela, tako da Vlada
treba učiniti sve kako bi se HRT-u osigurao neovisan rad".
EKONOMSKA SITUACIJA
Unatoč usporavanju gospodarskog rasta u svijetu, u Hrvatskoj je
bruto nacionalni proizvod (BNP) nastavio rasti u 2002. po
procijenjenoj stopi do pet posto, a na temelju rasta domaće
potražnje, investiranja i osobne potrošnje.
Kao pozitivan element navodi se stabilnost cijena, a kao jedan od
većih problema visoka stopa nezaposlensti.
PROVEDBA SPORAZUMA O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU
Europska komisija ističe da Hrvatska treba pojačati
administrativne kapacitate za provedbu novog zakonodavstva.
U izvješću se ističe Ministarstvo za europske integracije, kao
"personalno dobro opremljenu službu, koja koordinira provedbu SSP-
a na visoko učinkovit i profesionalan način".
"Postoji poteba jačanja administrativnih kapaciteta različitih
ministarstava i drugih Vladinih tijela, koja su odgovorna za
zakonodavno približavanje" EU-u, kaže se u izvješću.
FINANCIJSKA POMOĆ EU-A
Od 1991. do uključivo 2002. godine Hrvatska je dobila 488.09
milijuna eura. Do 2000. godine uglavnom se radilo o humanitarnoj
pomoći. Godine 2001. Hrvatska je kroz CARDS program dobila 60
milijuna eura, prošle godine 59 milijuna, a za ovu godinu je
predviđeno 62 milijuna eura.
"CARDS program za 2001. označava prelazak s pomoći koja je bila
fokusirana na povratak izbjeglica na programe koji pokrivaju
daljnji razvoj i potrebe za razvoj institucija", navodi se u
izvješću.
PERCEPCIJA EU-a
U službenim stajalištima prema Europskoj uniji proteklih godinu
dana nije bilo uočljivih promjena. "Postoji jasna službena
politika u korist integracija u EU kroz ispunjavanje obveza iz SSP-
a", stoji u izvješću.
Također se navodi da je stajalište javnosti prema EU-u i dalje vrlo
povoljno "unatoč nedostatku informiranosti o EU-u i Procesu
stabilizacije i pridruživanje".
(Hina) sv rt