ZAGREB, 21. ožujka (Hina) - Hrvatska je među vodom bogatijim zemljama, uz zadovoljavajuću zdravstvenu ispravnost vode, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u povodu Svjetskog
dana voda, 22. ožujka.
ZAGREB, 21. ožujka (Hina) - Hrvatska je među vodom bogatijim
zemljama, uz zadovoljavajuću zdravstvenu ispravnost vode, rečeno
je na današnjoj konferenciji za novinare u Hrvatskom zavodu za
javno zdravstvo (HZJZ) u povodu Svjetskog dana voda, 22.
ožujka.#L#
Svjetski dan voda ove se godine obilježava pod sloganom "Voda za
budućnost" kako bi se skrenula pozornost javnosti na problem
ograničenih resursa slatke vode.
Kao što je 20. stoljeće bilo proglašeno stoljećem nafte, ovo je
proglašeno stoljećem vode, a 2003. godinom slatke vode.
Hrvatska zahvaljujući svojem zemljopisnom položaju, te reljefno-
geografskim i klimatskim osobitostima godišnje raspolaže s oko
6.000 prostornih metara slatke vode po stanovniku, što je ubraja u
vodom bogatije zemlje, istaknuo je Slavko Šobot, voditelj Odjela za
zdravstvenu ispravnost voda HZJZ-a.
Dodao je da Hrvatska također može biti zadovoljna zdravstvenom
ispravnošću vode iz vodoopskrbnog sustava jer je prosječan broj
neispravnih uzoraka niži od 10 posto godišnje.
Međutim, upozorio je Šobot, u nekim dijelovima Hrvatske pučanstvo
još uvijek koristi vodu iz lokalnih vodovoda i zdenaca koji nisu pod
javnozdravstvenim nadzorom, pa broj neispravnih uzoraka katkad
prelazi 40 posto.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešći uzroci onečišćenja su
povećane koncentracije amonijaka, nitrata, nitrita i željeza, a u
priobalnom dijelu zamućenost voda i ukupan broj bakterija.
Stručnjaci HZJZ-a istaknuli su da rezerve pitke vode nisu neiscrpne
pa treba uložiti dodatne napore u zaštitu i štednju vode, čak i u
područjima gdje su zalihe dostatne.
Od ukupne količine vode u svijetu samo 2,5 posto otpada na slatke
vode, no ona je uglavnom neravnomjerno raspoređena.
Procjena je da će se do 2025. godine područja s nedovoljnom
količinom vode značajno povećati, naročito u zemljama Bliskog
Istoka, Afrike i Azije, dok su u Europi najugroženije Njemačka,
Francuska i zemlje Beneluxa.
(Hina) mp md