FINANCIJSKI BILTEN OD 13. DO 20. OŽUJKA 2003.

FINANCIJSKI BILTEN OD 13. DO 20. OŽUJKA 2003. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Sa sjednice vlade 11. Zatvorena sjednica Vlade 12. Od 24. ožujka dionice Končar Elektroindustrije u indeksu CROBEX 13. Dionice Ericsson Nikole Tesle na Zagrebačkoj burzi 14. Manji deficit državnog proračuna 15. Fina: Kreću savjetovanja o registru godišnjih financijskih izvješća 16. Potpisan ugovor o izradi elaborata o osnivanju nove Agrobanke 17. Riječka banka od 1. kolovoza s imenom Erste & Steiermaerkische bank 18. Godišnja stopa inflacije u eurozoni u veljači 2,4 posto 19. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 14. III 105.000.000 95.000.000 77.000.000 1,80 17. III 120.000.000 65.000.000 36.500.000 2,24 18. III 100.000.000 70.000.000 45.850.000 1,78 19. III 110.000.000 80.000.000 59.500.000 2,03 20. III 105.000.000 70.000.000 45.900.000 2,03 Prosječno 108.000.000 76.000.000 52.950.000 1,97 Trgovanje Tržištu novca i ovoga je tjedna nalikovalo onom u posljednjih nekoliko tjedana. Naime, iako je likvidnost naizgled visoka, sudionici su prilično suzdržani u plasiranju slobodnih sredstava. Stoga je ovoga tjedna u ponudi nedostajalo oko 30 posto sredstava kako bi iznos ukupne potražnje bilo moguće podmiriti. Međutim, u većini su slučajeva krivci za nepodmirenje više od polovice prijavljene potražnje bili istrošeni kreditni limiti kreditora te neusuglašeni uvjeti kreditiranja sudionika. Stoga je ovoga tjedna podmireno manje od 50 posto ukupno prijavljene potražnje, iskoristivši pritom oko 70 posto ukupne ponude. Cijena je pak novca, u usporedbi s prošlotjednom, u prosjeku porasla 0,25 postotnih bodova ili više od 14 posto - na 1,97 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 855 milijuna, dok je ukupan iznos prihvaćenih ponuda iznosio 775 milijuna kuna. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 2,10 posto, a najviša 2,25 posto. Sukladno tome, vagana je kamatna stopa iznosila 2,18 posto, a vagana diskontna cijena 99,791 kunu. Od 19. ožujka vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 3,998 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 14. do 20. ožujka (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena Najvišacijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 400 436 430 27.347.516 Podravka 182 196 190 2.009.591 Končar-Dist. i spec. trans. 300 300 300 15.000 Arenaturist 43 43,50 43 4.033 Atlas 17,52 18,10 17,52 3.562 Badel 1862 40 40 40 2.840 Belišće 120 120 120 12.600 Croatia osiguranje-P 1.825 1.900 1.825 9.200 Croatia osiguranje-R 1.905 1.930 1.905 42.017 Dalekovod 110 110 110 25.744 Elka 60 62 60 185.274 Istraturist 115 117 115,50 346.130 Rabac ugost. i turizam 85 85 85 340 Jadranski naftovod 1.850 1.900 1.900 486.010 Karlovačka banka-R 47 47,20 47 23.033 Karlovačka pivovara 899 1.200 1.200 4.132.658 Končar 68 70,13 68 206.718 Kraš 251 265 265 215.528 Plava laguna 570 590 575 37.310 Riječka banka 104 115 115 52.207 Riviera 121 130 126,10 681.243 Slavonska banka 800 800 800 24.000 Štedionica Sonic-R 200,11 210 210 8.543 SN Holding 29 34 29 9.782 Sunčani Hvar 33 33,80 33 47.231 Varaždinska banka 215 230 221 315.399 Varteks 38,66 38,78 38,78 14.841 Zagrebačka banka C 900 900 900 900 Zagrebačka banka 0 1.338 1.370 1.400 1.457.507 PIF Pleter 27 27 27 3.942 PIF Sunce 17,50 20 17,50 13.230 ZIF Expandia 35,52 37,10 36,11 40.831 ZIF Slavonski 21 25 21 26.487 ZIF Velabit 57 58 58 68.750 BNAI-O22CAinst*1 103,95 104,50 - 11.964.023 DAB-O-05CAinst*2 111,40 112,00 - 5.416.009 HZZO-O-047Arep/pri*3 105,20 105,90 - 40.289.480 RHMF-O-049A*4 102,90 104,20 104,10 35.541 RHMF-O-049Ainst*5 103,80 103,80 - 1.587.302 RHMF-O-08CA*6 110,35 111,00 110,35 42.464 RHMF-O-08CAinst*7 110,25 110,60 - 3.375.221 RHMF-O-125A*8 108,65 109,53 108,65 4.439.104 RHMF-O-125Ainst*9 108,15 110,20 - 69.814.541 175.774.364 *1Korporativne obveznice Bina-Istre d.d. EUR 210 milijuna s kamatnom stopom od 8,0% godišnje i dospijećem 15. prosinca 2022. godine. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *4obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *5obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *7obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *9obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 175,7 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše izvanburzovnoj i institucionalnoj trgovini obveznicama. Inače, uz obveznice aktivno je bilo 34 dionica, a pritom je njih 16 izgubilo, dok ih je 12 dobilo na vrijednosti. Najveći je promet ovoga tjedna ostvaren izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF125 (69,8 milijuna), BNAI (11,9 milijuna), DAB05 (5,4 milijuna), RHMF08 (3,3 milijuna) i RHMF049 (1,5 milijuna), izvanburzovnom trgovinom obveznicama HZZO (40,2 milijuna) te burzovnom trgovinom obveznicama RHMF125 (4,4 milijuna kuna). Značajniji promet pak ostvaren je trgovinom dionicama Plive (27,3 milijuna), Podravke (više od dva milijuna) te Zagrebačke banke serije 0 (1,4 milijuna kuna). Neslavno je vodeće mjesto na listi gubitnica, s gubitkom od čak 300 kuna ili 25 posto, zauzela dionica Zagrebačke banke serije C. Slijedila ju je, s padom cijene od 195 kuna, povlaštena dionica Croatia osiguranja. Cijena pak dionice Plave lagune potonula je 28, a Štedionice Sonic 25 kuna. Još tri dionice značajnije su izgubile na vrijednosti. Tako je dionica Rabca ugostiteljstvo i turizam pojeftinila 12 kuna ili više od 12 posto, Arenaturista šest kuna ili više od 12 posto, a SN Holdinga pet kuna ili gotovo 15 posto. Dionica Riviere jeftinija je 2,9, Badela 1862 2,5, Končara dvije, Atlasa 1,48, a Varteksa 1,22 kuna. Pad cijene od po jedne kune zabilježile su redovna dionica Karlovačke banke, dionica Sunčanog Hvara i PIF-a Pleter. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 16 lipa, našla se dionica PIF-a Sunce. Na vrijednosti su, 1,35 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. Vrijednost pak obveznica RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine pala je 0,65 postotnih bodova od nominalne cijene. Na listi dobitnica značajniji je rast cijene, od 290 kuna ili gotovo 32 posto, zabilježila dionica Karlovačke pivovare. Slijedila ju je, s dobitkom od 98 kuna, dionica Jadranskog naftovoda. Obična pak dionica Zagrebačke banke poskupila je 70, a Riječke banke deset kuna. Rast cijene od po šest kuna zabilježile su dionice Plive i Varaždinske banke dok je cijena redovne dionice Croatia osiguranja te dionice Kraša viša pet kuna. Cijena dionice ZIF-a Velebit porasla je 3,5, a Istraturista pola kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 61 odnosno 43 lipe, našle su se dionice ZIF-ova Expandia i Slavonski. Na vrijednosti su, 0,05 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. Uz uobičajena trgovanja na burzi je u utorak izvršena i prva transakcija u kotaciji "javnih dioničkih društava" kada je protrgovano sa 50 dionica Končar-distriburivni i specijalni transformatori. Zahvaljujući ponajviše rastu cijena dionica Karlovačke pivovare i Plive, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna 12 bodova - na 1.012 bodova. Vrijednost pak CROBIS indeksa ovoga je tjedna pala jedan bod - na 100 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 14. do 20. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet ZIF Dom 38,61 44 40 39,36 2.230.160 Anita 1.300 1.300 1.300 1.300 13.000 Nova banka 144 144 144 144 4.032 Brodospas 140 140 140 140 7.000 Chromos Samobor 360 360 360 360 3.960 Elka 58 60,50 60 60 18.704 ZIF Expandia 36,81 38,88 38 37,59 525.702 Grafotehna 72 72 72 72 14.328 Hoteli Brela 29 29 29 29 19.778 Jadranka 180 190 180 184,62 46.183 Jadran Tvornica čarapa 200 200 200 200 10.000 Jadranski naftovod 1.880 1.880 1.880 1.880 18.800 Karlovačka pivovara 901 905 905 904,77 47.953 Kraš 250 255 250 250 37.131 Lošinjska plovidba holding 180 180 180 180 7.200 Podravska banka-R 165,50 225 165,50 165,50 22.360 Preko 70 70 70 70 12.110 PPK Ka.mesna ind. 180 180 180 180 183.960 ZIF Slavonski 21 23,50 21,31 21,31 498.274 Slatinska banka-P 72,40 72,55 72,40 72,51 3.915 Slatinska banka-R 116,61 165,52 116,65 116,65 7.410 SN Holding 31 35,50 33 33 716.714 Štedionica Sonic-P 150 150 150 150 32.954 Sunčani Hvar 33 33 33 33 8.250 Tvornica duhana Zagreb 800 800 800 800 1.600 ZIF Velebit 56 59 58 58 2.041.657 PIF Pleter 27 30 30 27 75.540 PIF Sunce 18,50 21,50 18,50 18,51 106.289 RHMF-A-A*1 20,60 21,00 20,60 20,60 226.971 6.949.455 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od svega 6,9 milijuna kuna, i to ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama ZIF- a Dom (2,2 milijuna) i ZIF-a Velebit (više od dva milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 28 dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Među gubitnicama najviše je, 160,58 kuna, potonula cijena dionice Jadranskog naftovoda. Značajnije je, 51 kunu ili više od 22,5 posto, pala cijena redovne dionice Podravske banke. Slijedila ju je, s manjkom od 21 kune, dionica Kraša. Povlaštena pak dionica Slatinske banke pojeftinila je 5,49, Jadranke 5,38, Karlovačke pivovare 1,23, ZIF-a Dom 1,1, a Sunčanog Hvara jednu kunu. Dionica PIF-a Sunce jeftinija je 84, ZIF-a Slavonski 69, a ZIF-a Expandia 66 lipa. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 23 lipe, našla se dionica PIF-a Pleter. Na vrijednosti su, 0,4 postotna boda od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Među dobitnicama dvije su dionice značajnije dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Tvornice duhana Zagreb porasla 100 kuna ili više od 14 posto, a PPK Karlovačke mesne industrije 76 kuna ili više od 73 posto. Cijena pak dionice Elke viša je četiri, a ZIF-a Velebit 3,49 kuna. Na začelju slite dobitnica, s dobitkom od 30 odnosno 11 lipa, našle su se redovna dionica Slatinske banke te dionica SN Holdinga. Zahvaljujući padu cijena većine dionica, VIN indeks pao je ovoga tjedna dva boda - na 493 boda. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan 12.03.2003. vrijednost na dan 19.03.2003. promjena % Mirex 111,89 110,84 -0,93 PBZ Croatia osig.OMF 113,99 112,39 -1,40 AZ OMF 111,52 110,93 -0,52 Raiffeisen OMF 110,56 109,70 -0,77 Helios OMF 114,34 112,62 -1,50 Plavi OMF 111,14 110,27 -0,78 Erste OMF 110,30 109,01 -1,16 HA jedan OMF 105,79 105,47 -0,30 U proteklih je sedam dana Mirex indeks, prosječna vagana vrijednost sedam obveznih mirovinskih fondova, potonuo 1,05 bodova ili 0,93 posto spustivši se tako ispod psihološke razine od 111 bodova - na 110,84 boda. Posljedica je to pada vrijednosti svih sedam obveznih mirovinskih fondova. Tako su u posljednjih 14 dana, na vrijednosti izgubili Erste fond 1,5, fond PBZ Croatia osiguranja 1,49, Raiffeisen fond 1,47, Plavi fond 1,31, HA jedna fond 1,14 te AZ fond 0,82 posto. Vrijednost Helios fonda u proteklih je pak sedam dana pala 1,5 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova Cijene otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIB Select eurobond 10,74 - CAIB Select Eurrope 6,93 - Erste international 70,64 72,41 ICF Equity Income 91,22 91,45 ICF Fixed Income 108,65 108,92 ICF Money Market 100,93 - Orbis Fond 9,81 10,30 VictoriaFond 18,24 19,15 PBZ Euro novčani 102,26 - PBZ Global 103,87 - PBZ Kunski novčani 101,19 - PBZ International Bond 99,62 - PBZ Novčani 102,86 - RBA Balance 97,84 - RBA Bonds 108,70 - TT Global Equity 35,92 37,00 ZB Bond 110,93 - ZB Europlus 113,75 - ZB Global 96,46 - ZB Plus 115,16 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 13. ožujka 20. ožujka Promjena u % New York/DJIA 7.821,75 8.286,60 5,94 Tokyo/Nikkei 7.868,56 8.195,05 4,15 London/FTSE-100 3.486,90 3.765,70 7,99 Frankfurt/DAX 30 2.354,31 2.604,85 10,66 Tržišni sudionici ovoga su tjedna na svjetskim burzama, pred početak iračkog rata, odlučili kladiti se na kratko trajanje rata te kupovali dionice za koje vjeruju da bi nakon toga mogle znatnije poskupiti. To je rezultiralo oporavkom vrijednosti burzovnih indeksa s višegodišnjih najnižih razina. Njujorški Dow Jones ojačao je tako u tjedan dana oko šest posto, na 8.286 bodova. "Ljudi koji se sjećaju Pustinjske oluje 1991., sjećaju se tadašnjeg uzleta cijena, prepoznaju dobitke koje već ostvarujemo u očekivanju vojnog napada i prepoznaju da još ima prostora za rast cijena," kazao je analitičar u S&P Marketscope, Paul Cherney. Analitičari Wall Streeta vjeruju da bi se rat s Irakom mogao brzo okončati, i da bi američko gospodarstvo moglo ostati relativno neoštećeno. Iza snažnog rasta cijena dionica nalaze se brojne kratkoročne kupovine, kažu trgovci. "Puno je kratkoročnih kupovina. Ljudi vjeruju da je rat s Irakom puno bliže," ocijenio je trgovac pri Salomon Smith Barney, Bob Basel. Zauzevši pozicije na tržištu, većina ulagača odlučila je pričekati kako će rat završiti. Američki predsjednik George W. Bush zatražio je od iračkog predsjednika Sadama Huseina da napusti zemlju do četvrtka u dva sata po srednjoeuropskom vremenu. No, Sadam je tu ponudu odbio, a američke snage započele su s napadom na Irak nedugo nakon isteka krajnjeg roka. Samo nekoliko sati nakon početka napada Bush je upozorio da bi rat mogao trajati duže i biti mnogo teži nego se očekivalo, a to je scenarij kojeg su se tržišni sudionici najviše bojali. "Postoji zabrinutost na tržištu da bi rat mogao trajati nešto duže, a povećani rizik od terorističkih napada dodatno stvara nervozu na tržištima", kazao je jedan trgovac dionicama. Među najvećim dobitnicima isticale su se dionice financijskog diva J.P. Morgan Chase & Co. i tehnološkog diva Hewlett-Packarda, skočivši šest odnosno 5,3 posto. Značajnije je porasla i cijena dionica najvećeg svjetskog maloprodajnog lanca Wal-Marta, za oko 5,3 posto. Skočile su još i dionice Lockheed Martina, za gotovo četiri posto, zbog toga što mu je Pentagon dodijelio šestogodišnji ugovor težak više od četiri milijarde dolara. Porasle su i cijene dionica u sektoru duhanske industrije, pod utjecajem odluke Morgan Stanleya da toj industriji podigne investicijski rejting. Od dobitnika se isticala dionica Altria Group, matične kompanije Philip Morissa, ojačavši 3,6 posto, što je potaknulo i rast ostalih dionica tog sektora. No, na strani gubitnika našle su se tehnološke dionice, predvođene Oraclom, koji je objavio daleko slabiju prodaju nego su analitičari očekivali i ponudio ne baš dobre prognoze. To mu je srušilo cijene dionica za 7,7 posto, povukavši na niže i dionice ostalih pripadnika tog sektora. I europske su burze ovoga su tjedna bilježile rast vrijednosti indeksa, ponajviše zbog očekivanja ulagača da će rat s Irakom brzo završiti. Pritom je londonski Ftse indeks završio na najvišoj razini pri zatvaranju od 20. siječnja - 3.765 bodova, ojačavši za otprilike osam posto. Frankfurtski je DAX indeks ojačao još i više, oko 10,6 posto, dosegnuvši 2.604 boda. Dionice najboljih europskih kompanija snažno su porasle početkom tjedna, budući su ulagači nastavili s kratkoročnim kupovinama kako bi se pozicionirali prije početka iračkog rata. No, nakon početka rata pojavile su se nove neizvjesnosti. Iako je rašireno mišljenje da će irački rat biti kratak, ulagače brine niz rizika, uključujući krvavu opsadu Bagdada, uništavanje naftnih polja, irački napad na Izrael ili teroristički napad u SAD-u ili Britaniji. "Ne vidim razloga za kupovine dionica dok ne vidimo kako se razvija taj rat", kazao je jedan trgovac dionicama u Njemačkoj U spomenutom razdoblju kupovale su se dionice telekoma, softverskih kompanija, budući ulagači procjenjuju da su trenutno najmanje rizične. U rastu cijena istaknula se i dionica njemačke kozmetičke tvrtke Wella, sa skokom od čak 20 posto zbog vijesti o tome da će je preuzeti Procter&Gamble. Oslabile su, pak, dionice automobilske i zrakoplovne industrije. Planovi Allianza o dokapitalizaciji u visini pet milijardi eura spustili su njegove dionice za 2,3 posto. Oslabile su i dionice najvećeg svjetskog reosiguravatelja Munich Rea, oko četiri posto, budući je Allianz objavio da planira smanjiti svoj vlasnički udio u Munichu, koji trenutno iznosi 22,4 posto. Na udaru su danas bile i energetske dionice, budući su cijene nafte pale ispod 30 dolara po barelu. "Ono što sve brine je i kakvo će biti ustvari stanje gospodarstva jednom kad se irački rat makne s dnevnog reda", ocijenio je Thwaites. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks je ojačao u proteklih tjedan dana oko četiri posto, na 8.286 bodova. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 13. ožujka 20. ožujka Promjena u % Euro/USD 1,0806 1,0615 -1,77 Euro/JPY 128,07 127,60 -0,37 USD/JPY 118,51 120,20 1,43 Američki dolar oporavio se ovoga tjedna na deviznim tržištima prema najvažnijim svjetskim valutama, pred početka iračkog rata, budući se smanjila neizvjesnost na tržištu. Ovisno o trajanju rata, analitičari predviđaju daljnji rast ili pad njegova tečaja. Vrijednost dolara ovoga je tjedna ojačala 1,8 posto prema euru, koji stoji 1,06 američkih dolara. Tečaj dolara porastao je i 1,4 posto prema jenu, na 120,2 jena. Istodobno, izgubivši prema dolaru, euro je oslabio i 0,4 posto prema jenu, na 127,60 jena. Prijetnja ratom i naznake usporavanja rasta u najvećem svjetskom gospodarstvu srušile su tijekom zadnjih šest mjeseci vrijednost dolara za sedam posto prema euru i jedan posto u odnosu na jen. No, početkom ovoga tjedna dolar je znatno ojačao u odnosu na euro budući neki ulagači špekuliraju da će kratki rat ukloniti zapreke ubrzavanju rasta aktivnosti u najvećem svjetskom gospodarstvu. Ipak, rast potražnje za dolarima donekle je obuzdan zbog zabrinutosti da će američki vojni sukob s Irakom izazvati nove terorističke napade te zbog vremenskog trajanja samog rata. "Ulagači su nam posljednja tri do četiri dana pokazali kako očekuju da će se rat s Irakom brzo završiti," kazao je Klaus Kusber iz Helaba Invest u Frankfurtu. "Bude li rat duže trajao, to će štetiti dolaru." Donekle je dolar bio pod pritiskom nakon što je američka središnja banka Fed izvijestila da zbog izgleda rata s Irakom nije mogla procijeniti rizike koji čekaju najveće svjetsko gospodarstvo, potaknuvši zabrinutosti da će gospodarski rast ostati slab u nadolazećim mjesecima. "Pred sam početak rata središnja banka nije željela pokazati svoju zabrinutost glede gospodarskog rasta," kazao je Michael Turner iz Edinburgh Fund Menagersa. Dužnosnici Feda odbili su reći da li glavnu opasnost za američko gospodarstvo predstavlja usporen rast ili inflacija, i to su po prvi put učinili otkad objavljuju svoja stajališta od 2000. Fed je odlučio zadržati kamatne stope na 1,25 posto, najnižim razinama u posljednjih više od 40 godina. Za 'oklijevajući' rast gospodarskih aktivnosti u američkoj središnjoj banci najviše krive rast cijena nafte i geopolitička zbivanja. Iz Banke su obećali 'pojačano praćenje' gospodarstva, pojačavši špekulacije da bi kamatnu stopu na prekonoćne pozajmice u međubankarskom kreditiranju mogli smanjiti i prije svog slijedećeg zasjedanja najavljenog za početak svibnja. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 13.03.03 USLIB 1,29 1,27 1,23 1,18 12.03.03 EULIB 2,67 2,64 2,54 2,42 20.03.03 USLIB 1,29 1,30 1,29 1,27 20.03.03 EULIB 2,52 2,59 2,56 2,47 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 14. do 21. ožujka Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 14. ožujka 21. ožujka u % Euro 1 7,6586 7,6560 -0,03 USD 1 7,0192 7,2077 2,68 GBP 1 11,2727 11,2820 0,08 JPY 100 5,9420 6,0061 1,07 CHF 1 5,2174 5,2046 -0,24 SIT 100 3,3037 3,3000 -0,11 I ovoga je tjedna, drugi tjedan zaredom, prema tečajnici HNB-a, kuna u odnosu na euro ojačala 0,28 posto. Slična je situacija bila i sa slovenskim tolarom koji je, također u posljednja dva tjedna, oslabio 0,42 posto, dok je u istom razdoblju tečaj švicarskog franka niži 1,12 posto. S druge je pak strane, u posljednja tri tjedna u odnosu na kunu, 0,85 posto, porastao tečaj britanske funte, dok je tečaj američkog dolara, u 14 dnevnom razdoblju, ojačao čak 2,79 posto. U posljednjih je pak sedam dana, 1,07 posto, porsala vrijednost japanskog jena. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 364 dana Ostvareni iznos emisije 45.000.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 45.000.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 96,9073,20 % Najniža ponuđena cijena uz kamatnu stopu 96,7673,35 % Vagana prosječna ponuđena cijena uz kamatnu stopu 96,8453,27 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 96,7673,35 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 77,78 Dospijeće 2002. 18. ožujka Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 100 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 45 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 364 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 45 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena pritom iznosila 96,907 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,20 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,767 kuna, uz kamatu od 3,35 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,767 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,35 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 77,78 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,3963 milijarde kuna. Od toga je 116,1 milijun kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 488,2 milijuna, dok je na rok od 364 dana upisano 4,359 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 25. ožujka, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna trezorskih zapisa. 10. Sa sjednice vlade Hrvatska Vlada podržala je u četvrtak planove poslovanja triju tvrtki u državnom i pretežito državnom vlasništvu za 2003. - Croatia osiguranja, Hrvatske lutrije i Hrvatske poštanske banke. Ministar financija Mato Crkvenac istaknuo je kako su te tvrtke prije samo dvije godine bile u velikim problemima, a sada uspješno posluju i mogu imati snažnu ulogu u regiji. Premijer Ivica Račan je rekao je kako su te tvrtke dobar primjer da ostvarenje pet posto gospodarskog rasta u Hrvatskoj nije slučajno, odnosno da postoje uspješne tvrtke u državnom vlasništvu koje su uspješno popravile svoja poslovanja. Najveća hrvatska osiguravateljska tvrtka Croatia osiguranje u poslovnu je 2003. ušla s 50 postotnim tržišnim udjelom, a planira ostvariti ukupnu premiju od 2,57 milijardi kuna. Najveće se pritom povećanje od 16,4 posto (na više od 192 milijuna kuna) očekuje kod životnih osiguranja. U protekle dvije godine tvrtka je poslovala s dobiti koja se postupno povećavala i iznosila je u 2002. godini 78,2 milijuna kuna, dok se za 2003. planira povećanje dobiti od 7 posto na oko 83 milijuna kuna. Od planova, član Uprave Ivan Modrić izdvaja završetak nove poslovne zgrade, kupnju više stanica za tehnički pregled u cijeloj Hrvatskoj, jačanje poslovanja u regiji nakon kupnje Milenium osiguranja u Beogradu te u BiH gdje je u tijeku akvizicija osiguravajuće kuće Napredak. Hrvatska lutrija, koja je ranije imala problema u poslovanju, sada posluje iznimno uspješno na suvremenoj tehnologiji i sa visokim trendom porasta dobiti i investicija. U odnosu na procijenjenu dobit za 2002. od 45,4 milijuna kuna u ovoj se godini, kaže predsjednik Uprave Zvonimir Leko, očekuje povećanje od 48 posto na 67,3 milijuna kuna. Godišnjim planom za ovu godinu predviđena su ulaganja u proširenje prodajne mreže, kupljeno je 800 terminala čime će se u suradnji s partnerima otvoriti 1000 do 1200 novih radnih mjesta, rekao je Leko. Drži također da su spremni i novčano i tehnološki stvoriti "hrvatski Las Vegas", čak i sudjelovati u vlasništvu lanca hotela u Hrvatskoj. Hrvatska poštanska banka prije dvije godine bila je banka s gubitkom od 172 milijuna kuna da bi u prošloj godini ostvarila dobit od 67,5 milijuna kuna, istaknuo je predsjednik Uprave Josip Slade. Od neposrednih zadataka za ovu godinu Slade ističe završetak dokapitalizacije koju bi (25 posto plus jednu dionicu banke) trebala obaviti IFC, dio Svjetske banke. Pritom treba definirati i stav o pripajanju Croatia banke HPB-u. Ministar financija Mato Crkvenac, koji je ujedno i u nadzornim odborima triju tvrtki, istaknuo je vrlo uspješan napredak u njihovom poslovanju. Napomenuo je da su HPB i Croatia osiguranje spremne i za djelomičnu privatizaciju u mjeri kolika je potrebna za njihovu efikasnost, ali će većinski ostati u vlasništvu hrvatskih subjekata. Crkvenac se osvrnuo i na rad ministara u nadzornim odborima rekavši da oni rade bez naknade, a kao ministri imaju dvostruko manju plaću od ministara do 2000. Premijer Ivica Račan se nadovezao rekavši kako će se pripremiti informacija koliko su članovi nadzornih odbora prije 2000. primali novaca za neuspješan rad u nadzornim odborima. Pohvalio je zalaganja uprava i nadzornih odbora Croatia osiguranja, Hrvatske lutrije i HPB-a, koje su ujedno zaduženi utvrditi i operativne zadatke provedbe plana poslovanja za ovu godinu. Hrvatska Vlada na sjednici je prihvatila Operativni program pripreme ovogodišnje sezone. Ministrica turizma Pave Župan Rusković istaknula je da su pripreme za sezonu pri kraju, da su u inozemstvu napravljene vrlo kvalitetno i uspješno dok je situacija u zemlji drugačija. Dobro je, kaže, što su, pripremajući sezonu, resorna ministarstva uskladila svoj posao, a neprihvatljivo što se tek nešto više od polovice jadranskih općina i gradova odazvalo pozivu da izrade vlastite programe pripreme turističke 2003. Od ukupno 90 gradova i općina odazvalo se samo njih 49. Vlada je dala 'zeleno svjetlo' Provedbenom programu poticanja poduzetništva i sprječavanja sive ekonomije u turizmu, koji je, istaknuto je, pobudio veliki interes na tržištu. Župan-Rusković je izrazila zabrinutost što je, zbog preporuke HNB- a, glavnina banaka, osim Hrvatske poštanske banke, zaustavila davanje poduzetničkih kredita za turizam. Zaustavljanje takvog programa znači zaustavljanje zapošljavanja i razvoja, rekla je. Vlada bi, možda već na idućoj sjednici, trebala biti upoznata s rezultatima subvencioniranja zapošljavanja, ne samo u turizmu, nego i u drugim resorima, najavio je ministar rada Davorko Vidović. 11. Zatvorena sjednica Vlade Hrvatska Vlada na zatvorenoj je sjednici u četvrtak izmijenila važeću Uredbu o dodacima na plaće za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu. Uredbom se mijenja popis poslova zaposlenih u zdravstvu koji imaju pravo na dodatak, odnosno izjednačuje pravo na dodatak sukladno naknadno pristiglim zahtjevima sindikata liječnika, Zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske medicinsko-biokemijske komore, Hrvatske ljekarničke komore te stručnih društava liječnika specijalista i drugih zdravstvenih radnika. Uzimajući u obzir broj zdravstvenih i nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme pojedinih struka i pripadajućih predloženih podataka, prosječno je povećanje dodatka u visini od 10 posto što iznosi ukupno 12 milijuna kuna za ovu godinu. Vlada je donijela i Uredbu kojom se mijenja Uredba o plaćama, dodacima i naknadama u službi vanjskih poslova. Pogreškom je bilo uređeno da se dodatak na dijete, kao i dodatak na bračnog druga za diplomatske aktivnosti, dodatak na posebne uvjete života i rada te ostali dodaci, utvrđuju na koeficijent polazne osnovice složenosti poslova. Prava je namjera bila da se dodatak na dijete obračunava u iznosu od 30 posto od devizne vrijednosti koeficijenta, što se ovim prijedlogom i ispravlja. Hrvatska Vlada na zatvorenoj je sjednici donijela odluku o moratoriju kredita po Programu mjera za poboljšanje poslovanja određenih prerađivača ribe. Vlada je s tim u vezi dala suglasnost Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak da odobri moratorij na neotplaćeni iznos kredita za radni kapital tvrtkama Adria d.d. Zadar, Jadranka d.d., Vela Luka, Neptum d.d., Komiža i sardina d.d., Postira. Moratorij će trajati dvije godine po osnovi nedospjelih i dospjelih obveza po kreditu i kamatama te zateznim kamatama. Otplata glavnice obavit će se u roku od tri godine, odnosno šest jednakih polugodišnjih rata, od kojih prva dospijeva na naplatu 31. prosinca 2004. Ukupan iznos neotplaćenog kredita na dan 31. listopada 2002. iznosio je 16,6 milijuna kuna. Zaključkom je ministra gospodarstva Vlada ovlastila za zastupanje hrvatske Vlade na Glavnoj skupštini društva JANAF odnosno za prihvaćanje Odluke o izmjeni Statuta društva, Odluke o opozivu članova Nadzornog odbora i Odluke o izboru članova Nadzornog odbora. Izmjenama Statuta predlaže se smanjivanje broja članova Nadzornog odbora sa 7 na 5, izmjena pojedinih odredbi o načinu donošenja odluka te imenovanje predstavnika radnika kao jednog člana Nadzornog odbora. Vlada je dala suglasnost na Ugovor o suradnji u organizaciji i provedbi Popisa poljoprivrede 2003. između Državnog zavoda za statistiku i Financijske agencije. Za realizaciju tog Popisa potrebno je u ovoj godini osigurati 62,9 milijuna kuna, od čega će Ministarstvo poljoprivrede osigurati 20 milijuna kuna. Predlaže se da se ostatak potrebnih sredstava osigura iz Tekuće zalihe državnog proračuna. 12. Od 24. ožujka dionice Končar Elektroindustrije u indeksu CROBEX Dionice tvrtke Končar Elektroindustrija od 24. ožujka biti će uključene u indeks Zagrebačke burze - CROBEX, izvijestili su u četvrtak s Burze. Komisija za indeks Zagrebačke burze na svom je sastanku izvršila reviziju indeksa CROBEX i to na osnovu podataka o trgovanju u razdoblju od 1. rujna prošle do 28. veljače ove godine. Uvjete za ostajanje u CROBEX-u nisu zadovoljile dionice Riječke banke i tvrtke Rabac, ugostiteljstvo i turizam pa im se težina smanjuje 50 posto. Dionice Končar Elektroindustrije nalaze se među prvih 25 posto dionica rangiranih prema broju trgovinskih dana i imaju tržišnu kapitalizaciju veću od medijana. Sukladno odredbama za uključivanje i isključivanje dionica iz CROBEX-a, dionice Končara Elektroindustrije uključuju se u CROBEX. Dodatno, Zagrebačka burza obaviještena je od strane Privredne banke Zagreb (PBZ) da na dan 22. siječnja ove godine IntesaBci Holding International S.A raspolaže s 16.176.753 dionica PBZ-a, odnosno s 97,10 posto temeljnog kapitala s pravom glasa. S obzirom na promjenu vlasničke strukture PBZ-a koja je utjecala na smanjenje broja dionica raspoloživih javnosti, Komisija za indeks donijela je odluku da se dionice PBZ-a isključe iz sastava CROBEX-a. Promjena sastava CROBEX-a dogodit će se nakon završetka trgovine 21. ožujka, što znači da će se CROBEX računati s novim sastavom od 24. ožujka. Tako će u CROBEX-u od toga dana biti dionice 11 tvrtki - Croatia osiguranja, Rabac, ugostiteljstvo i turizam, Istraturist, Karlovačka pivovara, Končar Elektroindustrija, Kraš, Plava laguna, Podravka, Pliva, Riječka banka i Riviera Holding. 13. Dionice Ericsson Nikole Tesle na Zagrebačkoj burzi Dionice Ericsson Nikole Tesle od, 18. ožujka, uvrštene su u kotaciju TN Zagrebačke burze, izvijestili su sa Zagrebačke burze. Trgovina predmetnim dionicama počinje 24. ožujka pod burzovnim simbolom ERNT-R-A. Riječ je o redovnim dionicama, jedna dionica nosi jedan glas, a nominalna vrijednost dionice je 300 kuna. Izdano je ukupno 1,331.650 dionica, a pravo prvokupa ili ograničenja u prijenosu vlasništva ne postoji. Od 24. ožujka dionice ETK-a biti će uključene u usluge depozitorija, prijeboja i namire Središnje depozitarne Agencije (SDA). Naime, sukladno obavijesti koju je Burza primila od SDA, nakon 24. ožujka Ericsson Nikola Tesla prestaje voditi knjigu dionica, potvrde o vlasništvu dionica koje je izdao Ericsson Nikola Tesla prestaju važiti te se od tog dana vlasnikom dionica smatra vlasnik računa u Agenciji na kojem je ubilježena dionica u nematerijaliziranom obliku. Shodno tomu stekli su se uvjeti za bezuvjetnu neograničenu prenosivost vrijednosnih papira i otklonjene su zapreke njihovom uvrštenju na Zagrebačku burzu. 14. Manji deficit državnog proračuna Po privremenim i neslužbenim podacima u prošloj je godini u državnom proračunu prikupljeno 69,9 milijardi kuna prihoda, a potrošeno 73,7 milijardi kuna, a deficit od oko 3,9 milijardi kuna za 8,2 posto je manji od rebalansom planiranih 4,2 milijarde kuna, objavljeno je u najnovijom publikaciji Hrvatske gospodarske komore "Gospodarska kretanja". Navodeći da Ministarstvo financija do početka ožujka još nije objavilo strukturu prihoda i rashoda, analitičari HGK napominju kako mogu samo konstatirati da je ostvarenje prihoda bilo nešto manje od planiranog - za 348 milijuna kuna, pa je na konačnu visinu deficita pozitivno utjecala ušteda ostvarena na planiranim rashodima - od 692 milijuna kuna. Također navode i kako privremeni podaci o konsolidiranoj središnjoj državi pokazuju da je deficit manji od planiranog. UZ 70,9 milijardi kuna prihoda i 74,9 milijardi kuna rashoda nastao je deficit od 4 milijarde kuna što je za čak 18,4 posto manje od planiranog. Konsolidirana središnja država objedinjava potrošnju središnjeg proračuna i izvanproračunskih fondova, pa je zbog visine rashoda tih fondova puno bolji pokazatelj razine javne potrošnje, pojašnjavaju analitičari Sektora za makroekonomske analize HGK. Pored toga, zbog uvrštavanja najvećeg dijela prihoda i rashoda HZMO i HZZO-a u središnji proračun sredinom 2001., podaci o prihodima i rashodima središnjeg proračuna za 2001. i prošlu godinu nisu usporedivi. Usporedba pak podataka za konsolidiranu središnju državu pokazuje da su u odnosu na 2001. lani ostvareni 0,1 posto veći prihodi, isto toliko (0,1 posto) veći rashodi te 0,8 posto manji deficit, pri čemu iz HGK napominju da su u 2001. ostvareni znatno veći prihodi od prodaje državnih poduzeća. 15. Fina: Kreću savjetovanja o registru godišnjih financijskih izvješća Financijska agencija (FINA) započet će od slijedećeg tjedna niz savjetovanja pod nazivom "Financijsko izvješćivanje u uvjetima novog Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja", koji će se do 9. travnja održati u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Opatiji, Puli, Osijeku, Varaždinu i Zagrebu. Savjetovanja FINA organizira kako bi se poduzetnike, rukovoditelje računovodstava, ekonomiste, pravnike, informatičare, financijske ili knjigovodstvene stručnjake te sve ostale djelatnike na sličnim poslovima upoznalo sa Zakonom i promjenama koje će se javiti pri izradi i predaji financijskih izvješća. Cilj tih savjetovanja, koje će voditi stručnjaci iz FINA-e, je upoznavanje s popunjavanjem predviđenih obrazaca, kako bi Registar što jednostavnije započeo s radom. Zakon o Registru prihvaćen je prošli petak u Saboru, a uspostavom Registra poslovni će subjekti biti rasterećeni podnošenja istih ili sličnih financijskih izvještaja na više mjesta. Naime, do sada su se ta izvješća trebala predavati na Trgovački sud, Poreznu upravu i FINA-u. 16. Potpisan ugovor o izradi elaborata o osnivanju nove Agrobanke Dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović i stečajni upravitelj Gradske banke Osijek Večeslav Rački potpisali su u ponedjeljak ugovor o izradi elaborata o osnivanju Agrobanke, nove banke koja bi nastala iz stečaja Gradske banke, što bi bio prvi takav slučaj u Hrvatskoj. Izrada elaborata, kako je istaknuo Lovrinović, trebala bi biti dovršena za 45 dana, a u projektu će sudjelovati ugledni domaći stručnjaci iz područja financija i gospodarstva. Oni će u izradi elaborata primjenjivati inozemna iskustva, odnosno njihove modele financiranja agrara. Potpisivanje ugovora, kazao je Lovrinović, još jedan je dokaz otvaranja Ekonomskog fakulteta prema javnosti i hrvatskom gospodarstvu. Značajno je, dodao je, da se fakultet uključuje u izradu projekata i elaborata, jer ima rješenja za probleme s kojima se suočava hrvatsko gospodarstvo. Lovrinović pritom naglašava nužnost suradnje prakse i znanosti sa ciljem daljnjeg razvoja i napretka svake društvene zajednice. Osnivanjem Agrobanke, istaknuo je Večeslav Rački, primarno će se servisirati poljoprivredno, odnosno obiteljsko gospodarstvo, a bit će to, smatra, veliki doprinos struci, politici i gospodarstvu. Na novinarski upit imaju li u osnivanju Agrobanke podršku Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB) Rački je kratko odgovorio - ne. "Nemamo podršku Vlade, a izrada elaborata ide u cilju da se Vlada osvijesti i shvati kako treba rješavati problem Slavonije, slavonskog gospodarstva i monetarne politike", istaknuo je Rački. Rački je kazao i kako je Gradska banka trebala "potonuti" kad i ostale tri slavonske banke (Cibalae, Županjska i Vukovarska), a u stečaj je, po njegovim riječima, prije tri godine stavljena neosnovano. Potkrepljujući podacima, kako kaže, neopravdanost otvaranja stečaja nad Gradskom bankom, Rački je iznio i da se procjenjivalo da je aktiva banke u trenutku otvaranja stečaja 380 milijuna kuna, dok ona danas iznosi dvostruko više, 800 milijuna kuna. To dokazuje kako ondašnja HNB nije imala cilj riješiti problem već uništiti spomenute slavonske banke i otvoriti "lovište" za dolazak dviju velikih banaka i to sve u suradnji s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), tvrdi Rački. Rački je i uvjeren da će elaborat pokazati svu opravdanost pretvaranja Gradske banke u stečaju u novu banku, Agrobanku. 17. Riječka banka od 1. kolovoza s imenom Erste & Steiermaerkische bank Nakon spajanja Erste & Steiermaerkische Bank dd Zagreb i Riječke banke, čiji se završetak očekuje do 1. kolovoza, nova će banka poslovati pod imenom Erste & Steiermaerkische Bank d.d. Rijeka. Nadzorni odbor (NO) Riječke banke na redovitoj je sjednici u četvrtak donio odluku o promjeni imena Banke nakon dovršetka procesa spajanja s Erste & Steiermaerkische Bank (ESB) u okviru Erste grupe. Odlučeno je da će naziv nove banke, kojoj će sjedište biti u Rijeci i koja će se poslovnim aktivnostima započeti 1. kolovoza ove godine za kada se predviđa kraj procesa spajanja, biti Erste & Steiermaerkische Bank d.d. Rijeka. Tu odluku treba još potvrditi i Glavna skupština dioničara Riječke banke, koja je zakazana za 15. svibnja ove godine, izvijestili su danas iz ESB-a. U priopćenju o odluci NO Riječke banke naglašava se da je ta odluka donesena nakon dva provedena istraživanja te uz uvažavanje strateških interesa nove banke na nacionalnoj razini. Fuzionirana Erste & Steiermaerkische Bank d.d. Rijeka imat će, dodaje se u priopćenju, aktivu veću od 15 milijardi kuna, držat će više od 10 posto tržišta, ukupno 116 poslovnih jedinica diljem Hrvatske i najmanje 1.400 djelatnika. 18. Godišnja stopa inflacije u eurozoni u veljači 2,4 posto Nagli rast cijena energenata izazvao je rast godišnje stope inflacije u eurozoni u veljači ove godine na 2,4 posto, najvišu razinu u gotovo godinu dana, objavila je u utorak statistička agencija Europske unije (EU), Eurostat. Ta je razina inflacije viša od prvotne procjene Eurostata od 2,3 posto, nakon 2,2 posto koliko je iznosila u siječnju, a premašila je i predviđanja analitičara. Kako su napetosti na Bliskom istoku izazvale rast cijena nafte na oko 40 dolara po barelu, cijene energenata u veljači su skočile 7,6 posto na godišnjoj, te 1,8 posto na mjesečnoj razini. Iako je stopa inflacije iznad razine od 2 posto godišnje inflacije, ciljane razine Europske središnje banke (ECB), ekonomisti još uvijek ne pokazuju zabrinutost. Otklone li se, naime, promjenjive cijene energenata i hrane, slika je nešto umjerenija - pri čemu je stopa inflacije i dalje stabilna, na 1,9 posto. 19. Statistika U hrvatskoj krajem veljače 362,6 tisuća nezaposlenih - Krajem veljače u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 362.608 nezaposlenih, što je za 4,5 tisuća osoba ili 1,2 posto manje nego prethodnog mjeseca, a za 51,8 tisuća osoba ili 12,5 posto manje nego u veljači prošle godine. Od ukupnog broja nezaposlenih novčanu naknadu sada prima njih 21,2 posto ili 76,8 tisuća osoba, a broj korisnika novčane naknade smanjio se u odnosu na veljaču prošle godine za 13,1 posto ili za 11,6 tisuća osoba. Ukupan odliv iz evidencije nezaposlenosti tijekom veljače iznosio je 22.058 osoba, od čega se, međutim, samo polovica zaposlila, i to uglavnom na određeno vrijeme, dok su drugih pedeset posto brisani iz evidencije iz ostalih razloga. Iz evidencije je tako izbrisano 11.030 osoba, što je 17,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a brisani su zbog neredovitog javljanja, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije, odsluženja vojnog roka, promjene statusa, umirovljenja i sl. Tijekom veljače s evidencije Zavoda zaposlilo se 11.028 osoba ili 1,8 posto više nego istog mjeseca lani, a većina ih se njih 82,4 posto (ili 9,1 tisuća) zaposlila na određeno vrijeme. Promatrano po djelatnostima najveći se broj zaposlio u trgovini na veliko i malo (2,6 tisuća ili 23,5 posto, prerađivačkoj industriji (2,4 tisuće ili 21,7 posto) i građevinarstvu (1,1 tisuća ili 10,4 posto). Po podacima iz Mjesečnog statističkog biltena HZZ-a, u evidenciju nezaposlenih u veljači se prijavilo 17.548 osoba, što je 25,4 posto manje nego istog mjeseca prošle godine. U ukupnom broju novoprijavljenih osoba njih 80 posto imalo je prethodno radno iskustvo, a najveći je broj došao na evidenciju Zavoda iz djelatnosti prerađivačke industrije (3,2 tisuće ili 22,7 posto, trgovine na veliko i malo (3,4 tisuće ili 24,1 posto) i hotela i restorana (1,8 tisuća ili 12,8 posto). Iz Zavoda također napominju da je više od 62 posto novoprijevaljenih došlo na evidenciju iz zaposlenosti, a čak oko 61 posto dolazi direktno iz radnog odnosa, najčešće zbog isteka rada na određeno vrijeme. Tijekom veljače HZZ-u prijavljeno je ukupno 9,7 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 39,4 posto manje nego u prošlogodišnjoj veljači, a takav pad uslijedio je nakon izmjena zakonskih odredbi po kojima poslodavci više nemaju zakonsku obvezu prijavljivanja potreba za radnicima. U odnosu na veljaču lani ukupna evidentirana nezaposlenost smanjena je u svim županijama. Najveći je pad evidentiran u Istarskoj županiji (35,7 posto), a najmanji u Virovitičko-podravskoj (2,9 posto). U odnosu pak na prethodni mjesec (siječanj) u veljači se nezaposlenost povećala u pet županija. Među nezaposlenima krajem veljače bilo je 56,5 posto žena, što je povećanje udjela žena u evidentiranoj nezaposlenosti u odnosu na isto razdoblje lani za 2,7 postotnih poena (sa 53,8 posto). Industrijska proizvodnja u veljači povećana sedam posto - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u veljači bila sedam posto viša nego u istom mjesecu lani, dok je u prva dva ovogodišnja mjeseca u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, industrijska proizvodnja porasla za 3,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Promatrano po područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, u veljači je proizvodnja najviše porasla u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom proizvodnja, i to za 16,1 posto. U rudarstvu i vađenju porasla je za 6,4 posto prema istom lanjskom mjesecu, dok je rast industrijske proizvodnje u prerađivačkoj industriji, na koju se odnosi 82,98 posto industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, iznosio 5,6 posto. Najveći porast industrijske proizvodnje prošlog mjeseca na međugodišnjoj je razini (veljača 2003./veljača 2002.), zabilježen u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti te umnožavanju snimljenih zapisa i iznosio je 28,7 posto, dok je za 23 posto povećana i proizvodnja električnih strojeva i aparata. Proizvodnja hrane i pića, koja čini 21,57 posto hrvatske industrijske proizvodnje, u veljači je u odnosu na isti mjesec lani povećana 9,2 posto. Nasuprot tome, najveći pad proizvodnje u promatranom razdoblju - za 19,7 posto, bilježi se u preradi kože te proizvodnji kožnih proizvoda. Značajnih 15,2 posto u veljači je smanjena i proizvodnja metala. Prema glavnim industrijskim grupacijama, pak, u veljači je na međugodišnjoj razini najviše povećana proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, i to za 10,8 posto. Proizvodnja energije povećana je istodobno 10,1 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 6,5 posto, intermedijarnih proizvoda, osim energije za 4,3 posto, a kapitalnih proizvoda za najmanjih 1,2 posto. U hrvatskoj 14,3 milijardi kuna dospjelih nepodmirenih naloga - Blokirane žiro račune na kraju prošle godine imala je u Hrvatskoj ukupno 27.331 pravna osoba, sa ukupno 48.364 zaposlenih, a iznos dospjelih nepodmirenih naloga bio je 14.255 milijuna kuna, što je za 295 milijuna kuna ili 2 posto manje nego u prethodnom mjesecu, a u odnosu na kraj 2001. dospjele nepodmirene obveze manje su za 18 posto. U 2002. je nastavljen pozitivan trend u međusobnim plaćanjima u gospodarstvu što pokazuje, osim stanja nepodmirenih naloga, stanje depozitnog novca poduzeća u poslovnim bankama te odnosi potraživanja i obveza u bilancama poduzetnika, ocjenjuju analitičari Hrvatske gospodarske komore pozivajući se na podatke Financijske agencije. Tako se iznos nepodmirenih naloga tijekom prošle godine smanjio za 3,1 milijardu kuna, što je nominalno 10 posto više od smanjenja zabilježenog u 2001. Ukupni iznos dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje, koji je krajem 2001. iznosio 17,4 milijarde kuna, smanjen je za 18 posto, na 14,25 milijardi kuna na kraju 2002. godine. Istodobno se smanjio i broj insolventnih osoba. Dok je krajem 2001. blokirane račune imalo 32.853 pravnih osoba sa ukupno 100,2 tisuće zaposlenih, na kraju 2002. takvih je bilo 27.331 sa 48,3 tisuće radnika. To je smanjenje broja insolventnih poduzeća za 19,2 posto, a broj zaposlenih u blokiranim tvrtkama se prepolovio, što upućuje na zaključak na su veća poduzeća izašla iz blokade odnosno evidencije. U odnosu na kraj 2001. na kraju prošle godine povećan je udio pravnih osoba koje su u blokadi duže od godinu dana - sa 77 posto na 87 posto, pri čemu je istodobno udio njihovih dugovanja smanjen sa 94 posto na 90 posto. Po podacima objavljenim u najnovijim "Gospodarskim kretanjima" HGK depozitni novac poduzeća kod poslovnih banaka u 2002. ostvario je porast za 2,4 milijarde kuna, što je 1,7 puta više od njihovog rasta u 2001. Bilanca poduzetnika za devet prošlogodišnjih mjeseci pokazuje brži rast potraživanja od kupaca od rasta obveza prema dobavljačima, ali su u konačnici ukupne obveze prema dobavljačima (74,9 milijardi kuna) za 5 posto veće od vrijednosti potraživanja (koja su u prvih devet mjeseci lani iznosila 71,3 milijardi kuna). To je povoljnije nego u istom razdoblju 2001. kada su obveze za 11,3 posto bile veće od vrijednosti potraživanja.