ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Koji su razlozi dugogodišnjeg stagnirajućeg izvoza te što učiniti da ga se potakne na rast i tako za sobom 'povede' i ostale makroekonomske pokazatelje, bile su teme današnjeg stručnog skupa 'Zašto Hrvatska
nije izvozna zemlja?' održanog u Zagrebu, u organizaciji Privrednog vjesnika i zaklade Konrad Adenauer, a pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića.
ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Koji su razlozi dugogodišnjeg
stagnirajućeg izvoza te što učiniti da ga se potakne na rast i tako
za sobom 'povede' i ostale makroekonomske pokazatelje, bile su teme
današnjeg stručnog skupa 'Zašto Hrvatska nije izvozna zemlja?'
održanog u Zagrebu, u organizaciji Privrednog vjesnika i zaklade
Konrad Adenauer, a pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika
Stjepana Mesića.#L#
Skup je okupio niz nezavisnih kao i ekonomskih stručnjaka iz
državnog sektora, poduzetništva te akademskih krugova, složnih u
ocjeni kako niska razina izvoza uz istodobno snažan rast uvoza te
produbljivanje vanjskotrgovinskog deficita negativno
karakterizira ukupnost hrvatskog gospodarstva.
No, jedine konkretne akcije da bi se što prije riješio taj problem
ponudio je savjetnik za gospodarstvo Predsjednika Republike
Dubravko Radošević. On je pozvao sudionike da s tog skupa pošalju
Vladi i Ministarstvu gospodarstva apel da se u što skorije vrijeme
poduzmu dva konkretna koraka, i to u liberalizaciji zakonodavnog
okvira te u osnivanju dvaju industrijskih clustera.
Kao nužnu intervenciju u zakonodavnom okviru Radošević je istaknuo
donošenje što liberalnijeg zakona o slobodnim zonama, kako bi se
omogućilo da se u njih privuku investicije koje će potaknuti ne samo
izvoz, već i proizvodnju te zapošljavanje.
Poseban naglasak, pak, Radošević je dao osnivanju industrijskih
clustera, odnosno povezivanju srodnih ili komplementarnih tvrtki u
cilju što efikasnijeg zajedničkog nastupa prema tržištu, i to u
sektoru drvne i metaloprerađivačke industrije, u kojima vidi
pokretače izvoza.
Hrvatska je drvna industrija, naime, 2001. prvi put od 1918.
zabilježila deficit u razmjeni s ostatkom svijeta, izvoz te
industrijske grane godinama stagnira, dok je uvoz u zadnjih deset
godina povećan s devet na više od 300 milijuna američkih dolara. No,
osim neopravdano niske razine, izvoz hrvatske drvne industrije ima
i nezadovoljavajuću strukturu - izvozimo trupce, a uvozimo
nekvalitetan namještaj. Cluster u tom sektoru mogao bi okupiti
tvrtke iz područja Like, Gorskog kotara i Slavonije, i na taj način
ujedno i reindustrijalizirati te regije, kazao je Radošević.
Okosnica clustera u metaloprerađivačkoj industriji, prema
Radoševićevim riječima, trebala bi biti Željezara Sisak i njen novi
vlasnik, ruski Mečelj. Osim što bi se na taj način okupile sve
srodne tvrtke sisačke regije, ali i šire, osiguralo bi se
zadržavanje radnih mjesta u toj željezari te samo u Sisku otvorilo
još barem dvije tisuće novih, procijenio je Predsjednikov
savjetnik za gospodarstvo.
Pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec rekla je kako se
zakonodavni okvir mijenja, zakon o slobodnim zonama će uskoro biti
pred Saborom, a tu su i zakoni o tehnološkim parkovima te o
poticanju ulaganja. No, Spevec je naglasila kako je 'pritisak'
gospodarstvenika na Ministarstvo gospodarstva do sada uglavnom
išlo na zatvaranje domaćeg, a ne na otvaranje stranih tržišta.
(Hina) rub mć