ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Američko-jadranska povelja najvažniji je politički dokument kojemu se Hrvatska imala prigodu priključiti u kontekstu približavanja NATO-u a daje joj jasnu perspektivu članstva u toj organizaciji, pojasnio
je nacionalni koordinator za NATO i MAP Zoran Milanović u očitovanju koje je Hini dostavilo Ministarstvo vanjskih poslova povodom kritika u dijelu hrvatske javnosti na račun te inicijative.
ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Američko-jadranska povelja najvažniji
je politički dokument kojemu se Hrvatska imala prigodu priključiti
u kontekstu približavanja NATO-u a daje joj jasnu perspektivu
članstva u toj organizaciji, pojasnio je nacionalni koordinator za
NATO i MAP Zoran Milanović u očitovanju koje je Hini dostavilo
Ministarstvo vanjskih poslova povodom kritika u dijelu hrvatske
javnosti na račun te inicijative.#L#
Objašnjavajući kontekst u kojemu je Povelja nastajala i njezine
najvažnije elemente, Milanović je rekao da "Povelja o partnerstvu
između SAD i Republike Albanije, Republike Hrvatske i Republike
Makedonije" u potpunosti afirmira hrvatske euroatlantske
integracijske težnje i daje jasnu perspektivu članstva u NATO-u,
jednog od dva glavna vanjskopolitička cilja RH.
Proces nastajanja Povelje započeo je pred summit NATO-a u Pragu
koji se održao u studenom prošle godine, a uzor i ideja takvoga
dokumenta pronađeni su u Baltičkoj povelji, koju su SAD potpisale
početkom 1998. s trima baltičkim republikama - Estonijom, Latvijom
i Litvom.
"Držimo je korisnom i ispravnom za Hrvatsku. Držimo da promiče naše
interese i legitimira nas kao zrelu državu spremnu za suradnju s
državama koje imaju iste ciljeve, neovisno o stupnju i gospodarskog
i društvenog razvitka. Heterogenost u ovom slučaju nije hendikep,
kao što to nije bila ni u slučaju Vilniuske skupine (V-10)",
pojašnjava Milanović. Naglasio je da se u Povelji radi o
"solidarnosti u nastupu, ali individualnosti u konačnom
pristupu".
Milanović je dodao da Hrvatska ni od koga nije "obmanuta", te da
Povelja nije međudržavni ugovor koji rezultira izravnim pravima i
obvezama, već prvenstveno putokaz prema članstvu u NATO-u.
Hrvatska suradnja s Albanijom i Makedonijom neće, temeljem
Povelje, biti institucionalizirana a već postojeća regionalna
suradnja odvijat će se na istim osnovama kao i do sada - dvostranim i
višestranim. Povelja, suprotno nekim napisima, ne "formalizira
vojnu suradnju triju država", dodaje Milanović.
Što se tiče napisa da bi Hrvatska umjesto s Tiranom i Skopljem,
trebala inzistirati na vojnoj suradnji sa susjedima, poput
Slovenije i Mađarske, možemo sa zadovoljstvom ustvrditi da takvo
što nije potrebno jer takva suradnja već dugo vremena postoji te
nadmašuje onu s Albanijom i Makedonijom, kaže Milanović.
Ulazak Hrvatske u NATO u konačnici neće biti vrednovan kroz prizmu
vojne suradnje, niti isključivo temeljem procjene snage i
spremnosti hrvatske vojne sile već, kao i put prema Europskoj
uniji, na temelju prihvaćanja zajedničkih temeljnih vrijednosti,
dodaje nacionalni koordinator za NATO i MAP.
(Hina) pp/maš ps