ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Američko-jadranska povelja čije će posljednje detalje u petak u Dubrovniku dogovoriti ministri vanjskih poslova Hrvatske, Makedonije i Albanije uz nazočnost američke strane, nije inicijativa koja implicira
obvezan zajednički ulazak u NATO te tri zemlje, već će se one vrednovati prema vlastitim postignućima, rekao je pred dubrovački sastanak visoki dužnosnik hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova.
ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Američko-jadranska povelja čije će
posljednje detalje u petak u Dubrovniku dogovoriti ministri
vanjskih poslova Hrvatske, Makedonije i Albanije uz nazočnost
američke strane, nije inicijativa koja implicira obvezan
zajednički ulazak u NATO te tri zemlje, već će se one vrednovati
prema vlastitim postignućima, rekao je pred dubrovački sastanak
visoki dužnosnik hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova.#L#
Ministri Tonino Picula, Ilinka Mitreva i Ilir Meta, uz nazočnost
veleposlanika SAD-a Lawrencea Rossina, susrest će se u petak nešto
iza deset sati, što će biti posljednji sastanak pred potpisivanje
povelje, originalnog imena US-Adriatic Charter, najavljeno za kraj
ovog mjeseca u Washingtonu.
"U preambuli povelje stajat će odredba o individualnom pristupu.
Podvlači se načelo da zemlje trebaju biti vrednovane prema
vlastitim postignućima", rekao je u telefonskom razgovoru za Hinu
nacionalni koordinator za NATO i MAP Zoran Milanović odgovarajući
na pitanje znači li povelja da će zemlje morati u paketu biti
primljene u NATO.
Povelja ne sadrži točnu godinu budućeg prijema, rekao je Milanović,
ali se kaže da bi one mogle postati članicama Sjevernoatlantskog
saveza "prvom prigodom", čim ispune uvjete.
Godina 2006. koja se spominje u medijima kao godina prijema
Hrvatske u NATO, u tekstu povelje ne spominje se eksplicitno ali bi
mogla predstavljati godinu priključenja Savezu. Milanović međutim
nije u potpunosti isključio ni sljedeći summit 2004. godine na
kojem će sedam zemalja Vilniuske skupine, koje su na summitu u Pragu
pozvane u Savez, u njega biti i službeno primljene.
Sedam zemalja te skupine - Bugarska, Estonija, Latvija, Litva,
Rumunjska, Slovenija i Slovačka pozvane su na summitu NATO-a u
Pragu u studenom prošle godine da se priključe NATO-u, dok su izvan
Saveza tada ostale Hrvatska, Albanija i Makedonija.
Njima su američki predsjednik George W. Bush i glavni tajnik NATO-a
George Robertson obećali nastavak "politike otvorenih vrata".
I SAD i NATO, koji su pred prvi i drugi krug širenja bili prilično
suzdržani glede izlaženja u javnost s imenima novih članica, ovoga
puta jasno pokazuju svoju namjeru da se pozovu Hrvatska, Makedonija
i Albanija, smatra Milanović.
Tekst povelje već je predan i američkoj administraciji i hrvatskoj
vladi, a točan datum potpisivanja u Washingtonu još uvijek nije
određen.
Povelja u preambuli sadržava načela suradnje triju zemalja, a potom
je podijeljena na poglavlja o temeljnim obvezama članica, među
kojima su i demokracija, prava manjina, suzbijanje terorizma,
prekograničnog kriminala i oružja za masovno uništenje. U povelji
nema konkretnih obveza za tri zemlje, već se više radi o općim
obvezama za sve zemlje NATO-a.
Kako je ranije priopćilo Ministarstvo vanjskih poslova, američko-
jadranska povelja je dokument koji bi trebao poticati započete
reforme oružanih snaga. Suradnja triju zemalja bit će u duhu
dosadašnjeg rada Vilniuske skupine gdje je težište bilo na
zajedničkom lobiranju i potpori prema uključenju u NATO.
(Hina) maš ps