DEN HAAG/ZAGREB, 11. veljače (Hina)- Prvi stalni Međunarodni kazneni sud (ICC) inauguriran je u utorak u Den Haagu, polaganjem prisege njegovih 18 sudaca pred predsjednikom Skupštine stranaka Suda, jordanskim princom Zeidom Ra'adom
Zeidom Al-Husseinom, u nazočnosti nizozemske kraljice Beatrix i glavnog tajnika UN Kofi Annana.
DEN HAAG/ZAGREB, 11. veljače (Hina)- Prvi stalni Međunarodni
kazneni sud (ICC) inauguriran je u utorak u Den Haagu, polaganjem
prisege njegovih 18 sudaca pred predsjednikom Skupštine stranaka
Suda, jordanskim princom Zeidom Ra'adom Zeidom Al-Husseinom, u
nazočnosti nizozemske kraljice Beatrix i glavnog tajnika UN Kofi
Annana. #L#
Jednaest izabranih sudaca i sedam sutkinja stupilo je na dužnost
polaganjem prisega u Viteškoj dvorani nizozemskog parlamenta, pred
oko 550 predstavnika država stranaka Rimskog statuta, uključivši
predsjednike država, vlada i ministre vanjskih poslova.
Sud je upostavljen je 17. srpnja 1998. kada je 120 država potpisalo
Rimski statut, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2002. nakon što ga
je ratificiralo 60 potpisnica. Do danas je Statutu pristupilo 139
država a ratificiralo ga je 89, među kojima i Hrvatska.
Uspostava prvog stalnog međunarodnog suda za ratne zločine,
pozdravljena je kao najveći korak u razvoju međunarodnog prava i
međunarodnog sudovanja od Nuernberškog suđenja nacističkim
glavešinama nakon II. Svjetskog rata.
Glavni protivnik upostave suda bile su SAD, koje nisu poslale
službenog predstavnika na inauguraciju, a Statutu nisu pristupile
ni Rusija i Kina.
Inauguracija ICC je od "povijesnog značenja i predstavlja kamen
međaš u razvoju međunarodnog kaznenog prava", ocijenio je u utorak,
u izjavi za Hinu, Ivo Josipović, hrvatski stručnjak međunarodnog
prava koji je bio i kandidat za suca ICC-a. Voditelj izaslanstva RH
na inauguraciji bio je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan
Šimonović.
Skupština stranaka Suda koja broji 85 zemalja izabrala je početkom
veljače 18 sudaca od ukupno 43 kandidata, a pri izboru su poštivani
strogi kriteriji spolne, regionalne i stručne zastupljenosti.
"Sud koji smo stvorili i čije suce postavljamo danas, odgovara na
neka od najtamnijih dijelova našeg ljudskog iskustva, ali to je
istodobno i svečanost nade", rekao je na svečanosti princ Zeid al
Husein.
Na prvoj sjednici, suci ICC-a za predjednika su jednoglasno
izabrali kanadskog sudaca Philippea Kirscha, a za potpredsednike
dvije sutkinje: Akuau Kuenyehiau iz Gane i Elizabeth Odio Benito iz
Kostarike.
Ustoličenje suda, po riječima prof. Josipovića, tek je početak
nakon kojeg predstoji veliki naporni rad da taj sud u punoj mjeri
bude "u funkciji kažnjavanja najtežih zločinaca, ma kojoj državi
pripadali i ma kakav bio njihov položaj i utjecaj u društvu".
On je ocijenio da su veliku ulogu u uspostavi stalnog Međunarodnog
kaznenog suda imali 'ad hoc' sudovi, kao što su ICTY, sud za Ruandu i
drugi, koji su "pokazali da je međunarodna pravda moguća".
Očekuje se da će ICC početi s radom krajem 2003. kao jedini stalni
svjetski sud za individualnu odgovornost za ratne zločine,
uključujući genocid, kao i za zločine protiv čovječnosti i
agresiju. Sud će biti nadležan samo za zločine počinjene nakon 1.
srpnja 2002. kada je Rimski statut o osnutku ICC-a stupio na snagu.
UN je dosad osnovao Međunarodni sud pravde (ICJ), koji se
isključivo bavi sporovima među državama, i kaznene sudove za
zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, Ruandi, Kambodži i Sierra
Leoneu.
Osnivanjem ICC-a više neće biti potrebe za kreiranjem ad hoc
sudova. ICC neće imati primat nad nacionalnim sudovima i preuzet će
slučajeve samo kada oni neće biti u mogućnosti istražiti ili goniti
ozbiljne zločine. Zemlje koje su ratificirale Rimski statut mogu
Sudu izručiti svoje ili strane državljane koji su počinili zločin
na njihovom teritoriju.
(Hina) dh rb