ZAGREB, 11. ožujka (Hina) - Hrvatske željeznice (HŽ) planiraju u petogodišnjem razdoblju do 2007. u održavanje i izgradnju moderne pružne infrastrukture na hrvatskim dionicama X i V paneuropskog koridora, te nabavku novih vlakova i
vagona investirati 15,3 milijarde kuna ili znatno više od do sada predviđenih ulaganja.
ZAGREB, 11. ožujka (Hina) - Hrvatske željeznice (HŽ) planiraju u
petogodišnjem razdoblju do 2007. u održavanje i izgradnju moderne
pružne infrastrukture na hrvatskim dionicama X i V paneuropskog
koridora, te nabavku novih vlakova i vagona investirati 15,3
milijarde kuna ili znatno više od do sada predviđenih ulaganja.
#L#
Tim ulaganjima HŽ želi podići kvalitetu željezničkih usluga i
poboljšati svoju konkurentnost na domaćem i europskom prijevoznom
tržištu, a detalji su izneseni u poslovnim i investicijskim
planovima HŽ-a za 2003. te za razdoblje do 2007. koje je prošloj
tjedna usvojila hrvatska Vlada.
Ti se investicijski planovi namjeravaju realizirati sredstvima iz
državnog proračuna, prihoda dobivenim od pružanja usluga prijevoza
te kredita.
Infrastrukturna ulaganja odnose se na održavanje glavne pružne
mreže kapitalnim remontima i modernizacijom, ali i izgradnjom
novih pruga. Čak 72 posto vrijednosti ukupnih infrastrukturnih
investicija se odnosi na paneuropske koridorske smjerove kroz
Hrvatsku, jer se na tim prugama ostvaruje najveći rad, a postoje i
velik mogućnosti daljnjeg porasta.
Posebno se to odnosi na hrvatske dionice X paneuropskog koridora
(Dobova-Tovarnik), te B (Botovo-Rijeka) i C (Beli Manastir-Ploče)
ogranak V paneuropskog koridora.
U modernizaciju C ogranka V koridora HŽ će uložiti 713 milijuna
kuna, a B ogranka 2,1 milijarda kuna do 2007. Najvažniji je projekt
elektrifikacije tzv. ličke pruge od Oštarija preko Knina do Splita
koji bi trebao biti gotov do 2008, a na njega će od 2003. do 2007 biti
utrošeno 1,5 milijardi kuna. Na X koridor Dobove do Tovarnika bit će
uloženo 2,7 milijardi kuna.
Uz te investicije, vlakovi na korodorskim prugama mogli bi voziti
minimalno 160 kilometara na sat, na magistralnim prugama 120, a na
lokalnim 80 kilometara na sat. Skratilo bi se i vrijeme putovanja.
Na relaciji Zagreb-Vinkovci za 16 minuta, na relaciji Zagreb-
Osijek i Zagreb-Rijeka za približno sat vremena, a Zagreb-Splita za
puna dva sata i 13 minuta. To znači da bi se do Splita umjesto više od
sedam sati putovalo manje od pet.
Direktor razvoja i investicija HŽ-a Hristo Sikavičev kaže da se HŽ
na pojedine trase prijevoznog tržišta EU može uključiti jedino s
modernim i brzim vlakovima. To je tržište HŽ-u posebice zanimljivo
jer u zemljama članica EU željeznica doživljava svojevrstan
preporod jer je u njima porastao putnički i teretni prijevoz.
Sikavičev ustvrđuje da je niska iskorištenost prijevoznih
kapaciteta HŽ-a zbog visoke starosti prijevoznih sredstava. Starih
vagona HŽ ima i previše, a nedostaje suvremenih vagona za posebne
prijevoze, prijevoz kontejnera i za kombinirani prijevoz, kakvi se
najviše traže.
Od 15,3 milijarde kuna HŽ će uložiti 66 posto u infrastrukturu, 32
posto u prijevoz, dok dva posto otpada na ostala ulaganja. Tako će u
infrastrukturu biti uloženo 10,3 milijarde, teretni prijevoz 1,7
milijardi, a putnički 3,1 milijardu kuna u petogodišnjem razdoblju
od 2003. do 2007. Najveća ulaganja bit će ove godine i to 3,74
milijardi kuna.
Dvije trećine od ukupnog iznosa investicija HŽ će uložiti u
infrastrukturne kapacitete. Tako će se 3,5 milijardi kuna uložiti u
građevinska postrojenja pruga, a 2,36 milijardi u elektrotehnička
postrojenja.
U prijevoz će se do 2007. uložiti 4,9 milijardi kuna. Tako se do
2007. planira nabaviti 13 garnitura nagibnih vlakova i 71 klasični
motorni vlak, te sedam dizel motornih jednodjelnih polovnih
vlakova i 10 vagona za spavanje. Od 71 klasičnog vlaka 43 će biti
elekotromotorna, a 28 dizel motorna vlaka i oni će voziti u
zagrebačkom i gradskom prijevozu, ali i na drugim prugama. U
teretnom prijevozu planiraju nabaviti 1.547 novih teretnih vagona,
rekonstruirati 255 starih i remontirati 5.130 vagona.
(Hina) nz ds