INVESTICIJE HRVATSKIH PODUZETNIKA 22,4 MILIJARDE KUNA

INVESTICIJE HRVATSKIH PODUZETNIKA 22,4 MILIJARDE KUNA Hrvatski su poduzetnici u prvih devet mjeseci prošle godine u dugotrajnu imovinu uložili 22,4 milijarde kuna, što u odnosu na isto razdoblje 2001. godine predstavlja porast od 26,5 posto, podaci su Financijske agencije (FINA). No, u FINA-i napominju kako je dinamika ulaganja u dugotrajnu imovinu iznimno nestabilna, pa su tako ulaganja na kraju 2001. bila na razini onih iz prethodne godine, da bi u prvoj polovici prošle godine ostvarile međugodišnji rast od 20,6 posto. Osim nestalnih kretanja, podaci o ulaganjima hrvatskih poduzetnika u prvih devet mjeseci 2002. godine govore i o polarizaciji prema brojnim kriterijima, poput po vlasništvu i veličini ili po nositeljima ulaganja. Ipak, najizrazitija je polarizacija, ističu u FINA-i, ona po sjedištu investitora, budući su u prvih devet mjeseci investitori s područja Grada Zagreba uložili 12,7 milijardi kuna ili 57 posto svih ulaganja u Hrvatskoj. Među poduzetnicima iz ostalih županija, koji u dugotrajnu imovinu očito ulažu znatno manje od zagrebačkih, ipak se izdvajaju oni iz Istarske (sa 6,2 posto ukupnih ulaganja), Splitsko-dalmatinske (5,4 posto), Primorsko-goranske (5,3 posto) te Osječko baranjske županije (5,1 posto). Promatrano prema kriteriju vlasništva, najveći se dio ulaganja, 54,3 posto ili 12,12 milijardi kuna, odnosno na privatni sektor. Prema veličini, pak, u ulaganjima prednjače veliki poduzetnici (njih 565) sa 57 posto ili 12,75 milijardi kuna uloženih sredstava. Za razliku od prijašnjih godina, pokazuju podaci FINA-e, razdoblje od siječnja do rujna 2002. godine specifično je po značajnom ulaganju u građevine. U građevine je u tom razdoblju investirano 43,3 posto ukupno uloženih sredstava u dugotrajnu imovinu, što u FINA-i pojašnjavaju intenzivnom izgradnjom hrvatskih prometnica. Investicije su nejednako raspoređene i po kriteriju nosioca. Tako čak 58,3 posto ukupnog broja poduzetnika obuhvaćenih ovim istraživanjem u dugotrajnu imovinu u promatranom razdoblju nije uložilo ništa, dok je prvih 30 pojedinačnih investitora uložilo 42,8 posto ukupnih sredstava. Razlike se nastavljaju i kada se promatraju oni koji su uložili najviše - 'najjači' je investitor, naime, uložio više od 2 milijarde kuna, drugi više od jedne milijarde kuna, idućih sedam između 300 i 620 milijuna kuna, a još 13 velikih investitora između 110 i 295 milijuna kuna.