ANKARA, 10. ožujka (Hina) - Turski tenkovi ušli su u nedjelju preko graničnog prijelaza Habur na irački teritorij pod kontrolom kurdskih plemenskih frakcija Massouda Barzanija i Jalala Talabanija, potvrdio je danas Barzani.
ANKARA, 10. ožujka (Hina) - Turski tenkovi ušli su u nedjelju preko
graničnog prijelaza Habur na irački teritorij pod kontrolom
kurdskih plemenskih frakcija Massouda Barzanija i Jalala
Talabanija, potvrdio je danas Barzani.#L#
Barzani, koji obnaša dužnost predsjednika Kurdske demokratske
stranke (KDP), izjavio je u ponedjeljak da Turci u kurdske
autonomne oblasti ne dolaze kao ratnici, već kao prijatelji.
On je time pokazao da odustaje od žestokih prijetnji prema Ankari u
kojima je poručivao turskim vojnicima da bi mogli "plivati u krvi"
ako dođu u područja pod kurdskom upravom. Postoje mnogi znaci da je
čelnik KDP-a promijenio retoriku pod snažnim pritiskom SAD, ali
pružanjem čvrstih uvjerenja Turske da raspoređivanjem svojih
postrojbi na iračkom sjeveru neće ugroziti postojeću autonomiju
kurdskih autonomnih oblasti.
Službena Ankara je nešto prije poručila kako turske snage dolaze u
službi mira i sigurnosti s ciljem da spriječe humanitarnu
katastrofu koja, u slučaju vojnog raspleta iračke krize, može doći
s podizanjem milijunskog vala izbjeglica. Iračkim Kurdima je,
također, jasno stavljeno do znanja da će turske postrojbe odlučno
spriječiti teritorijalnu podjelu susjedne arapske države koje bi
vodilo uspostavi neovisne krudske države.
Upravo zbog stalne bojazni da bi se kurdski "sindrom" mogao
prenijeti i na turski teritorij, gdje također živi većinsko kurdsko
pučanstvo, Turska je od 1985. pravila česte "vojne eskurzije" na
irački sjever kako bi suzbila moguće međusobno kurdsko
povezivanje. U tim bitkama poginulo je oko 35.000 Turaka, među
kojima je mnogo civila. Inače, akcije su poduzimane i zbog toga što
se u iračkim kurdskim "slobodnim planinama" trenutno nalazi oko
5.000 separatista zabranjene marksističke Radničke stranke
Kurdistana (PKK), čiji je vođa uhićeni i na doživotnu robiju
osudjeni Abdullah Ocalan.
Međutim, neposredno nakon obnavljanja iračke krize i prijetnji
novim zaljevskim ratom, turske snage su s teškim naoružanjem prešle
na irački teritorij. Prema pisanju ovdašnjih vodećih novina
Milliyet, Hurriyet i Sabah, turske snage su čak prodrle četrdesetak
kilometara u dubinu iračkog teritorija. Reporteri Milliyeta su
prije nekoliko mjeseci čak snimili tridesetak turskih tenkova koji
su raspoređeni oko jedne zračne baze na tom području. Očekuje se da
bi Turci uskoro na tom području mogli skoncentrirati oko 100.000
vojnika.
Bagdadski režim Sadama Huseina je često formalno prosvjedovao
protiv takve nazočnosti turske vojske na svojem tlu. Međutim,
Iračani nakon završetka savezničke "Pustinjske oluje", kojom je
1991. oslobođen Kuvajt, nad tim područjem nemaju kontrolu.
(Hina) sk sb